Povežite se sa nama

MONITORING

Svakom svoja pozornica

Objavljeno prije

na

Turistička je sezona počela a sa njom i festivali na Crnogorskom primorju. Lepršave igre garnirane redom pozorišta, redom muzike, likovnih izložbi, uz malo književnosti i filozofije, služe da se pod plaštom kulture i umjetnosti izvlače sredstva iz državne kase, da se prave dodatni poslovni angažmani uskom krugu povezanih iz redova takozvane kulturne i političke elite Crne Gore. Svaki festival ima svoje zaštitnike i pokrovitelje u vrhu državne uprave od čije volje i moći umnogome zavisi.

Primjer uspona i pada festivala Grad teatar i vrtoglavog uzdizanja Međunarodnog festivala Kotor Art to najbolje ilustruje. Jedan od najpoznatijih pozorišnih festivala u Crnoj Gori, budvanski Grad teatar koji je slavu sticao tokom rata i sankcija, nakon 27 godina trajanja nalazi se na izdisaju. Osnivač Grada teatra bio je Svetozar Marović, visoki funkcioner vladajuće partije, ali je njegov pravi mecena bio premijer Milo Đukanović, koji je dugi niz godina obavljao funkciju predsjednika Savjeta Grada teatra i aktivno učestvovao u odabiru ambicioznog pozorišnog programa.

Za spektakularne pozorišne projekte i promociju DPS-a u turističkoj metropoli sredstava nije falilo. Trošeni su milioni u nepovrat, a onda je izvor nenadano presušio, pa je Grad teatar posustao. Finansijska podrška Vlade teatru dostigla je sumu od nekih 25.000 eura, koliko je Ministarstvo kulture izdvojilo za ovogodišnji budvanski festival, koji će koštati oko 350.000.

Ministarstvo je bilo izdašnije prema komšijama, festivalu Kotor Art, koji pretenduje da postane vodeća ljetnja kulturna manifestacija u Crnoj Gori, a i šire. Utemeljivač kotorskog festivala je ministar kulture Branislav Mićunović, koji je i počasni predsjednik kotorskih ljetnih igara.

Milioni sada lete prema drevnom Kotoru, pozornici za realizaciju projekata umjetničke dinastije Mićunović. Ministar ima svoj festival, dok je njegova supruga, Radmila Vojvodić dobila ljetnju scenu za bogat opus svojih rediteljskih ostvarenja.

Profitirala je i njena markentinška agencija MAPA jer je uknjižila novog klijenta. MAPA je angažovana za izradu dizajna i vizuelnog identiteta Festivala kao i za svu štampu, plakate i slične poslove. Što za režiju, što u kasu MAPE, tek znatan dio sredstava koje Ministarstvo opredijeli za Kotor Art, ostaje u porodici.

Na listi klijenata MAPE nalaze se i druge dvije kulturne manifestacije od nacionalnog značaja, TV festival u Baru i Filmski festival u Herceg Novom. MAPA je angažovana i za poslove marketinga nacionalnog teatra CNP pa čak i UNICEF-a, koji su, svaki na svoj način, prisutni na Kotor Artu.

Gotovo je nevjerovatno koliko su oko Kotor Arta angažovane državne institucije, čije su se starešine našle u direktnom sukobu interesa.

Kotor Art je od starta bio osuđen na uspjeh. Osnovan je tako što je preuzeo već afirmisan Kotorski pozorišni festival za djecu i Don Brankove dane muzike, koji se finansiraju iz budžeta Opštine Kotor.

Sporazum o organizovanju Međunarodnog festivala Kotor Art potpisan je 29. decembra 2008., kada su navedene manifestacije uvrštene u spisak onih od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i preimenovane u Međunarodni festival Kotor Art. Potpisnici sporazuma su Ministarstvo kulture, Opština Kotor i odgovorne osobe dotadašnjih samostalnih manifestacija. Nakon transformacije a na inicijativu Ministarstva kulture Festival je dobio pokroviteljstvo UNESCO-a. Ministar Mićunović član je Nacionalnog komiteta za saradnju sa tom organizacijom.

Zahvalnost nije izostala, pa je u uvodnom tekstu programa Kotor Arta za ljeto 2012., pod motom Ipak se okreće, umjetnički direktor festivala, eminentni zagrebački reditelj Paolo Mađeli napisao udvoričku odu ministru Mićunoviću. „Ipak se okreće. Međutim, ne bi se pokrenulo ni za milimetar bez podrške Ministarstva kulture Crne Gore. Dakle, bez ministra Branislava Mićunovića, koji je uspio u teškim vremenima za kulturu, ove godine da nam pronađe, osim finansijskih sredstava, koja u posljednje vrijeme fale širom Evrope, i jedan adekvatan prostor za potrebe festivala u Kotoru. Okreće se znači i zahvaljujući Vladi Crne Gore, zahvaljujući njenom Ministarstvu kulture”.

Sve to nije dovoljno. U Kotor Artu očekuju da festival napokon dobije status javne ustanove na državnom ili opštinskom nivou, svejedno.

,,Ukupan budžet ove godine je 700.000 eura, ali je njegov dio od pokrovitelja smanjen, pa smo od ostalih sponzora obezbijedili više sredstava. Ali, mogu vam reći da je Kotor Art za razliku od Crne Gore, već u Evropi! Kotorski festival pozorišta za djecu dobio je 50.000 eura od Evropske komisije. Kada bi bili institucionalizovani, mogli bismo dobiti i 500.000 eura, jer smo jedini festival u regionu koji je strukturiran na način koji je od nepobitnog značaja za Evropsku komisiju”, kazao je Mađeli na nedavno održanoj konferenciji za medije.

Kotor Art pravno je uređen kao nevladina organizacija, odnosno Nezavisna inicijativa u kulturi, kako se navodi na sajtu Festivala. Pokušaj da u Centralnom registru Privrednog suda nađemo registraciju ove NVO ostao je bez uspjeha.

Zakonska procedura o finansiranju NVO zaobiđena je tako što Ministarstvo upućuje sredstva na račune lokalne uprave u Kotoru, koja potom prebacuje sredstva ,,nezavisnom” Kotor Artu.

Gradska uprava Kotora izdvojiće oko 185.000 eura za održavanje Kotorskog dječjeg festivala, Dane muzike i festival klapa u Perastu. Počasni predsjednik Kotor Arta preko svog Ministarstva za kulturu obezbijediće oko 320.000 eura, dok će resto, kako je najavljeno, stići od sponzora.

Najveći dio pozorišnih predstava realizuju se u koprodukciji nacionalnih teatara –Crnogorskog narodnog pozorišta, Zetskog doma sa Cetinja i Kotor Arta.

Poslovni direktor CNP-a Janko Ljumović našao se u Kotor Artu u višestrukom sukobu interesa. On je producent Kotor Arta ali i predstavnik CNP kao koproducenta. Ljumović vodi i festivalski program pod nazivom Pisanje grada u ime Fakulteta dramskih i likovnih umjetnosti sa Cetinja, na kojima je predavač. Ljumović je i član Nacionalnog komiteta za saradnju sa UNESCO odakle je skupa sa ministrom pomagao oko dobijanja pokroviteljstva na period od četiri godine.

Na poslu izgara i mladi reditelj Petar Pejaković, direktor dječjeg pozorišnog festivala, kojeg je na tu funkciju imenovala SO Kotor nakon osnivanja Kotor Arta. Pejaković se bavi i režijom na svom festivalu. Postavio je Gulivera, predstavu koja je premijerno izvedena prošlog ljeta povodom jubileja 20 godina od osnivanja Kotorskog pozorišnog festivala za djecu. Stručni saradnik na tom projektu bio je direktor Kotor Arta, Paolo Mađeli. Tako u krug.

Saradnja sa Kotor Arta prenijela se na viši nivo. Pejakovića je Vlada, na inicijativu Ministarstva kulture, imenovala za člana Savjeta nacionalnog teatra, čiji je direktor Ljumović.

Većinu predstava na kotorskom festivalu režiraju Radmila Vojvodić, Mađeli i Pejaković. Za nastupajuću sezonu, koja počinje 1. jula, veći dio programa biće posvećen 200. godišnjici rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Planirane su tri premijere inspirisane Njegošem. Autorski projekat Mađelija Njegoš i ja, Lidije Dedović San na Božić i Petra Pejakovića Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi.

Cijeli pozorišni segment Kotor Arta u znaku je rediteljske trojke, Vojvodić-Mađeli-Pejaković. U vidu premijera ili repriza. Planirano je ponovno izvođenje predstava Njegoš vatre, zajedničkog projekta Vojvodićke i Mađelija koja se izvodi četvrtu sezonu. Repriziraće se i prošlogodišnje produkcije Egzistencija (R.Vojvodić) i Guliver od Pejakovića.

Kolo sreće se, hvala Vladi ipak okreće, od Budve ka Kotoru do sljedeće destinacije.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo