Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve za birano društvo

Objavljeno prije

na

Rade Vojvodić, direktor RTCG, traži da građani izdvoje dodatnih 300 hiljada eura kako bi javni servis ispunio svoju zakonsku obavezu – besplatno predstavljanje nosilaca izbornih listi, za koju je Vojvodić valjda morao i ranije znati. Direktor RTCG kao da je zatečen činjenicom da vodi javni servis. Kako je pojasnio na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG, održanoj u utorak on će od Vlade tražiti 300 hiljada eura kako bi RTCG ispunila tu obavezu. Godišnje se za RTCG iz državne kase izdvaja oko deset miliona eura. Posljednjim izmjenama medijskih zakona RTCG je opet vraćena na budžet.

Vojvodić tvrdi da je zakonska odredba o besplatnom predstavljanju nosilaca izbornih lista u stvari – gušenje javnog servisa. ,,To javni servis pretvara u oglasnu tablu partija”, kazao je Vojvodić na sjednici Savjeta.

Borca za medijske slobode, ne brine to što informativni program javnog servisa podsjeća na uradak službe za informisanje Vlade Crne Gore, ili predsjednika DPS-a. Niti što u udarnom terminu, na uvodnoj špici dnevnika u 19 i 30 stoji logo hotela Avala, koji se povezuje sa porodicom bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Rade Vojvodić i sam ima poslovne veze sa kim treba. On je osnivač kompanije T- mobile koja je potom osnovala Đukanovićevu kompaniju Global Montenegro.

Vojvodić je na sjednici istakao da će zbog besplatnog predstavljanja nosilaca izbornih lista ,,izgubiti komercijalni marketing”. Pohvalio se da je za četiri mjeseca RTCG od marketinga prihodovala čak 950 hiljada eura.

,,Kada sam došao na ovu poziciju, računao sam na novac od kampanje, a bićemo u minusu 500-600 hiljada”, kazao je on. „Zbog toga na kraju godine ne mogu da odgovaram za biznis plan”, zaključio je Vojvodić.

Na stranu što povećanje sredstava od marketinga i nije neki podvig kad imate uticajne prijatelje kojima je u interesu da kontrolišu RTCG. Vojvodić, bitnije, nije objasnio kako je većina novca od marketinga u stvari utrošena u komercijalne i sportske programe, umjesto u programe koje bi RTCG učinile onim što treba da bude – javni servis svih građana.

Kako stoji i u finansijskom planu, RTCG je za prenos evropskog prvenstva u fudbalu, Lige šampiona, Evrovizije i filmskog i serijskog programa ove godine izdvojila oko 900 hiljada eura, koliko se Vojvodić i hvali da je prihodovao od marketinga u četiri mjeseca. Planom, pri tom, nijesu obuhvaćeni prenosi Vimbldona i Olimpijade na koju je RTCG imala ekskluzivno pravo prenosa na kom je morala zaraditi mnogo od marketinga.

Istovremeno, sportske programe koje je Vojvodić ,,priuštio” gledaocima, građani su za mnogo manje novca mogli gledati na kablovskoj, ili džabe na privatnim televizijama. Ovako su izdvojili preko million eura.

Za deset miliona koje građani godišnje izdvoje za RTCG, ni traga od servisa građana. Afere, poskupljenja, protesti, kao da se dešavaju u nekoj drugoj Crnoj Gori. Bjesomučno repriziranje sportskih pobjeda i sviranja himne imaju efekta i na izbore i izborni rezultat Vojvodićevog prijatelja. I to o našem trošku.

Vojvodić je do prelaska na RTCG bio direktor Televizije IN, koju je ostavio u dugovima. Više izvora tvrdilo je da iza te televizije stoji kapital još jednog Đukanovićevog prijatelja, Stanka Subotića. Vojvodić je dio kadrova sa te televizije doveo u RTCG, a oni su zapošljavani mimo propisa i dogovora sa članovima Savjeta, o čemu je Monitor i ranije pisao.

Posljednji kvartalni finansijski izvještaj pokazao je da RTCG i dalje posluje sa gubitkom, te da bi ako tako nastavi godišnji dug te medijske kuće do kraja godine mogao dostići sumu od oko tri miliona eura, koliko je iznosio i dug za prošlu godinu, dok je na čelu RTCG bio Branko Vojičić. Vojvodić je na čelo RTCG izabran kao umješni menadžer, nakon što je Vojičić smijenjen jer nije domaćinski poslovao.

Menadžerstvo Vojvodića počelo je kreditnim zaduženjima. Krajem prošle godine RTCG je od Podgoričke banke povukla kredit od oko 2, 5 miliona eura, za koji je garancije dalo Ministarstvo finansija. Od tog novca, milion eura utrošeno je na plaćanje zaostalih dugova, dok je million i po eura utrošeno na otpremnine. Vojvodić još nije ispunio obećanje iz biznis plana, pa RTCG i dalje ima višak od oko 80 zaposlenih.

To nije jedino zaduženje RTCG. Novi kredit RTCG je, prema registru zaloga, podigla u avgustu ove godine u Prvoj banci braće Đukanović. Prema registru , u ponedjeljak, 3. septembra ove godine, upisan je kredit koji je u avgustu RTCG uzela od Prve banke. Prema registru, RTCG je založila opremu vrijednu 311. 541. 938 eura. Kredit je prethodno odobren od strane Savjeta, a iznosi oko 150 hiljada eura, koje će valjda biti utrošene za obnovu opreme.

Čim je Vojvodić izabran, postalo je jasno da Vojičića nijesu smijenili oni koji žele istinske promjene i transformaciju RTCG u javni servis, već oni koji su ga iza zavjese postavili. U međuvremenu je sud presudio u korist Vojičića, tvrdeći da je nezakonito smijenjen, i naložio da se bivši direktor vrati na neko drugo radno mjesto u RTCG. Vojvodić je na sjednici prokomentarisao da će Vojičića rasporediti za dopisnika iz Šavnika. Bahata duhovitost nerijetko se viđa kod Đukanovićevih prijatelja i saputnika dok su u milosti. I Vojičić je dok je vodio RTCG znao biti duhovit.

Hoće li najnovija kreditna zaduženja RTCG vraćati građani ili Vojvodićeva menadžerska umješnost, ne zna se. No gotovo je izvjesno da će građani vraćati milionske kredite drugog državnog medija.

Imaju zašto. U Pobjedi istina nema puno sporta, ali je udarnički zastupljena disciplina udara na one koji kritikuju ,,šefa”.

Pobjeda je akcionarsko društvo čiji je najveći akcionar, sa čak 86 posto – država, odnosno Vlada. Taj podatak lako je pronaći u mnogim berzanskim pa i vladinim dokumentima. Vlada je, o čemu je Monitor ranije detaljno pisao, više miliona eura dala za dugove te novine, koja je nezakonito u vlasništvu države skoro deceniju.

Nedavno je Tanjug objavio da se Pobjeda odskoro štampa u Sarajevu, u štampariji Dnevnog Avaza koji kontroliše Fahrudin Radončić, takođe prijatelj Mila Đukanovića. Prema pisanju te agencije, Pobjeda će štampariju ustupiti Zavodu za udžbenike, a Vlada će zauzvrat preuzeti dugoročne kredite Pobjede od 6,7 miliona eura, koliko iznose krediti te medijske kuće prema Podgoričkoj i Erste banci.Ako se taj scenario obistini, Avaz će Pobjedu, kako je i tražio, dobiti bez dugova.

Radončić je u međuvremenu izabran za ministra bezbjednosti u BiH. On je najavio da će se tamo odreći Avaza i posla sa medijima. Hoće li u Crnoj Gori nastaviti medijski biznis, ne zna se, ali je gotovo izvjesno da će crnogorskim građanima, u amanet ostati da vraćaju i 6,7 miliona eura duga Pobjede.

Trista hiljada za RTCG neće se ni osjetiti. Ako taj novac bude odobren, neće biti prvi put da je Vlada darežljiva prema Đukanovićevim prijateljima. Sve za društvo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo