Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Target decembar

Objavljeno prije

na

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je poslovični optimista. To što u septembru neće biti otvorena znamenita pregovaračka poglavlja 23 i 24 sa EU, kako je odavno bilo najavljeno, njega ne brine. Siguran je da nema usporavanja evropskog puta Crne Gore i da se u suštini ne dešava ništa novo u odnosu na ranije izrečene stavove i očekivanja. „Mi smo targetirali decembar kao mjesec u kojem treba da se otvore ta važna poglavlja”, rekao je bivši premijer.

No, nema nikakve sumnje da Crna Gora ponovo nije ispunila domaći zadatak i da mora čekati na popravni. Neke važne zemlje Unije su smatrale da treba sačekati godišnji Izvještaj o napretku, koji će sredinom narednog mjeseca predstaviti evropski komesar za proširenje Štefan File, ali i dati još malo vremena Podgorici da preduzme konkretne poteze.

Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović kaže da Brisel želi mjerljive rezultate i napredak u onome za što je prethodno postignut dogovor. „I pored toliko afera, još nema niti jedne presude u slučajevima krupne korupcije. Nije rasvijetljeno nijedno ranije ubistvo ili prebijanje novinara, a u međuvremenu imamo nove slučajeve”, ističe on navodeći da je nerealno očekivati približavanje Uniji bez rješavanja makar jednog od velikih korupcionaških skandala ili hapšenja glavnih narko-bosova. I drugi član tog Odbora iz opozicije Dritan Abazović smatra logičnom odluku Savjeta ministara EU da sačekaju Izvještaj o napretku, pa da tek nakon toga odluče da li će sa Crnom Gorom biti otvorena ključna poglavlja u pregovorima. „Naša očekivanja su bila preoptimistična. Posebno zato što se nijesmo baš pretrgli da nešto konkretno uradimo u prethodnom periodu, odnosno nijesmo dostigli onu razinu rezultata koja se od nas očekivala”, ističe on.

Abazović kaže da ovu odluku treba tumačiti i kao povećani pritisak iz Brisela, koji će se, inače, stalno povećavati, jer će Crna Gora imati redovnu polugodišnju kontrolu. „To je prije svega dobro za građane ove države, a takođe je kompatibilno sa zahtjevima EU”, zaključuje on.

Crnogorska vlast zna što mora činiti i na što se obavezala usvajajući akcione planove i predstavljajući pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 24. „U svakoj od afera je pitanje da li naše institucije pokazuju sposobnost da se adekvatno nose, odnosno da odrade svoj dio posla i na taj način ojačaju uvjerenje da je Crna Gora spremna za sve buduće integrativne izazove”, pripovijeda Lukšić.

Iskustvo Hrvatske potvrđuje da su institucije efikasne samo onda kada postoji jasna politička volja i odlučnost vlasti. Tako je, na primjer, poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna ljudska prava) otvoreno 30. juna 2010. godine, i zatvoreno poslije samo godinu. Poglavlje 24 (pravda, sloboda, bezbjednost) otvoreno je 2. septembra 2009, a zatvoreno 22. decembra 2010. godine.

„Proces pregovora dosta je frustrirajući i zavisi od brojnih unutrašnjih i vanjskih faktora. Često sve stoji, iako vam se čini da ste sve uradili što je do vas”, navodi pregovarač Hrvatske za ova poglavlja Kristian Turkalj. Svi hrvatski pregovarači se slažu da mnogo toga zavisi od EU. „Kada se na državnom nivou ne donosi odluka, Evropska komisija to može postaviti kao zahtjev i pogurati čitav proces”, dodaje Turkalj.

Tako je u srijedu Podgorici poručeno da će Evropska komisija pažljivo analizirati suštinu i sadržaj izmjena usvojenih zakona u oblasti pravosuđa. ,,Važno je da kroz zakonodavni proces i primjenu akata Crna Gora nastavi da se pridržava obaveza preduzetih Akcionim planom za poglavlje 23 i da sprovede i reforme u bliskoj saradnji sa stručnjacima”, navodi se u saopštenju komesara Filea.

Bivša crnogorska ministrica evropskih integracija Gordana Đurović kaže da uz pomoć EK Crna Gora drži dobar integracioni kurs, te da joj naruku idu i dešavanja u regionu. „Srbija je startovala sa analitičkim pregledom svojih propisa, što će dodatno povećati pažnju javnosti u zemljama regiona na proces integracija i političke i ekonomske izazove pregovora. To će biti stimulativno za sve zemlje, da drže korak i ispunjavaju preuzete obaveze, kako bi i same demokratske i ekonomske reforme bile brže i efikasnije”, rekla je ona. Pitanje je, međutim, kako će se situacija u regionu dalje odvijati u svjetlu saznanja da se nakon prijema Hrvatske teško može očekivati da prije 2020, (a Lukšić kaže i 2021. godine) neka balkanska zemlja nađe u EU. Istorija je svjedok da uvijek kada je dolazilo do zastoja u procesu pridruživanja, rezultat na terenu je bio demoralizacija proevropskih snaga, podržavanje lokalnih oligarha, kontrolisano podgrijavanje latentnih sukoba i konflikata.

BiH i Kosovo, kao dvije nefunkcionalne države, najbolji su dokazi takve politike. ,,Čim Brisel uspori dinamiku proširenja, Balkanom počnu da kruže aveti prošlosti. Kada Evropa zastane, Balkan proklizava u nacionalizam, vraća se neraščišćenim računima prošlosti”, tvrdi politički analitičar iz Beograda Boško Jakšić. Zna i Brisel tu zakonomjernost, pa je stoga indikativno što je File odmah podržao nekakvu Lukšićevu inicijativu o formiranju Zapadnobalkanske šestorke ili G6, a koju bi činile Crna Gora, BiH, Srbija, Kosovo, Albanija i Makedonija.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo