Povežite se sa nama

MONITORING

Tijesna koža

Objavljeno prije

na

lange

Demokratska partija socijalista rutinski je odradila Nikšić i Andrijevicu. Bez predaha je huktala partijska mašina, po biračkom spisku se brisalo i pisalo i rezultati su tu: Koalicija Za evropski Nikšić je osvojila 20.367 glasova ili 23 odbornička mandata, Demokratski front 12.243 ili 13 mandata, SNP 3.382 glasa ili tri mandata, a Pozitivna Crna Gora 2.613 odnosno dva mandata.

Na izborima 14. oktobra Evropljani su osvojili 18.775 glasova i 20 mandata. Za četiri mjeseca došli su do 1592 glasa i 23 mandata. Demokratski front imao je u oktobru 12.036 glasova i 12 mandata. Sad su u plusu za 171 glas i jedan mandat. Pozitivna je sa 4.689 glasova imala pet mandata. Izgubili su 2067 glasova i tri mandata. SNP je od 4.103 glasa izgubio 721, umjesto četiri ima tri odbornička mjesta.

U Andrijevici je DPS-ova koalicija osvojila 28 od 31 odborničkog mjesta. Socijalistička narodna partija i Demokratski front bojkotovali su izbore. Glasalo je oko 52 odsto birača. Dva mandata je osvojila izborna lista ,,Zajedno za Vasojeviće”, a jedan Pozitivna Crna Gora. Za Pozitivnu su glasala 83 birača – duplo više nego na parlamentarnim izborima u oktobru kada su imali 41 glas.

DPS je slavio i trubio, vijorile su se zastave. Ipak, ne bijaše to pobjeda bez sjenke. Nijesu ljudski ni odahnuli, stigao je šef Odjeljenja za Hrvatsku i Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Dirk Lange. Iako su domaći zvaničnici i njihovi uslužni mediji dali sve od sebe, nije se dalo sakriti da je razlog njegove posjete afera Snimak.

Odnosno, načini na koje DPS sve državno koristi za partijske potrebe.

Lange je razgovarao sa vlastima, opozicijom, državnim sužbama koje se spominju na snimcima sa partijskih sastanaka, tužiteljicom.

,,Vjerujem da je najadekvatnije da se ove stvari isprate u parlamentu i ja sam vidio spremnost svih strana da se podrži parlamentarna inicijativa i da se organizuje parlamentarno saslušanje”, kazao je Lange na kraju posjete.

,,Pitanja kao što je ova afera moraju da se razriješe u okviru državnih institucija. Ja očekujem da se to vrlo brzo i desi, tako da bi mi mogli da izvjestimo o nekim vidljivim rezultatima Briselu i to u bliskoj budućnosti”.

Vlast se odmah prestrojila. Svaku riječ Lange im je sa srca skinuo. Oni čeznu za raščišćavanjem stvari. ,,Krivokapić je povodom afere Snimak ponovio, da je neophodno da se i Skupština, kroz mehanizme parlamentarnih saslušanja, uključi u rasvjetljavanje iznesenih tvrdnji o zloupotrebama, kao i da drugi nadležni državni organi ponovo ispitaju iznesene navode”, službeno je javljeno iz parlamenta.

Ni sedmicu ranije skupštinski Odbor za ljudska prava odbio je zahtjev Pozitivne za kontrolno saslušanje ministra pravde Duška Markovića i ministra za ljudska i manjinska prava i Suada Numanovića u vezi sa aferom Snimak. Predlog nije dobio većinu jer su Kemal Zoronjić iz Bošnjačke stranke i Ljerka Dragićević iz Hrvatske građanske inicijative bili uzdržani, a DPS protiv.

,,Mi ćemo možda pokrenuti parlamentarnu istragu zato što od nas traže Evropljani, ali kad smo mi, kao domaći poslanici i predstavnici naroda tražili isto, oni to nijesu htjeli da urade”, podsjetio je poslanik Pozitivne Dritan Abazović. ,,Ali da li to može da dovede do nekog većeg rezultata – bojim se da ne, s obzirom da su tužilaštvo i ostale institucije, kojima je u opisu posla da to rade, toliko jednostrane i politizovane da ne možemo onda od parlamenta da očekujemo da preuzima ulogu tužioca i pravosudnih organa”.

Lange je razgovarao i sa vrhovnom državnom tužiteljkom Rankom Čarapić. Ona ga je, kaže ,,informisala da je spremna da razmotri svaku sumnju koja se njoj dostavi i u tom smislu ona bi kasnije mogla da preduzme određene aktivnosti”. Da nije specifičnog izgleda, pomislili bi – neka je druga.

Samo četiri dana nakon objavljivanja prvih snimaka tužilaštvo je objavilo da je analiziralo šta treba i ,,ocijenilo da nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore”. Valjda će da presluša još jednom.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković, kako je službeno javljeno, Langeu je saopštio da je ,,važno ukazati na konkretne zloupotrebe javnih fondova u političke svrhe umjesto što se neutemeljenim i uopštenim političkim konstatacijama nanosi šteta međunarodnom ugledu Crne Gore i podriva povjerenje građana u javnu administraciju”.

U DPS-u znaju da proizvedu zaglušujuću količinu budalaština kojima prekrivaju krivična djela. Poslanik DPS-a Zoran Jelić na sastanku vrha svoje partije kazao je: ,,Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”. Ne može konkretnije, samo se ministru Markoviću ne sviđa. Stigao je i da suptilno primijeti čak i da se pričom o zloupotrebama ,,sasvim izvjesno vrijeđa i dostojanstvo građana koji su korisnici nekih programa i projekata”. Dostojanstvo građana izvan ministrovog svijeta vrijeđa se time što ih DPS privodi u partiju kako bi dobili posao ili socijalnu pomoć. Pošto je, kad je vrhovna Čarapićka odbila da uoči dokaze o tome, mogao da inicira njenu smjenu, a nije, Marković sad nježno brine o dostojanstvu građana i odlučno brani međunarodni ugled Crne Gore.

Ni nakon dvadesetak godina vježbanja, nije lako podnijeti ono što DPS radi, a sve je teže izdržati ono što bez trunke srama službenici te partije pričaju. Sam Zoran Jelić našao se da razjasni kako Lange u Crnu Goru nije doputovao zbog ,,navodne afere”. Nego zbog prirodnih ljepota. Jelić k tome smatra da će istraga pokazati da je slučaj iskonstruisan.

Javio se i poslanik Miodrag Vuković da objasni kako će DPS ,,insistirati da se, uz bilo koji oblik parlamentarne kontrole slučaja kojeg nazivaju afera Snimak, istovremeno otvori slična istraga o aferi Snimak 2, koju obavljuje Pobjeda, a iz kojeg se vidi kako su se ‘zakonito’ ponašali predstavnici sadašnje opozicije u opštinama u kojima su imali vlast”.

Ukratko – bilo bi divno. Samo neka državno tužilaštvo ispita sve slučajeve partijskog zapošljavanja, ma koja partija zapošljavala. Ako se ispostavi da je predsjednik Nove Andrija Mandić birao direktore koji su sprovodili diskriminatorsku politiku – neka odgovara. Uz dužno poštovanje Pobjede, udbe i Miška Vukovića, ne bi se, ipak, reklo da su državne službe u ovoj zemlji u Mandićevim rukama. Sasvim izvjesno, ni on ni njegova partija nijesu birali Ranku Čarapić čiji je glavni posao da žmuri.

Akcija za ljudska prava precizno je nabrojala, šta je sve propisa polomljeno u aferi Snimak. Naglasili su da zabijanje glave u pijesak Vrhovne državne tužiteljke, posebno zabrinjava imajući u vidu da je shodno čl. 19 ZKP-a državni tužilac dužan da preduzme krivično gonjenje, kada postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Iako može da posluži kao trenutno ohrabrenje, angažovanje evropskih institucija ne može da posluži kao izgovor opoziciji da sjedne i čeka. Nije riječ o njihovoj koži.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo