Povežite se sa nama

MONITORING

Tijesna koža

Objavljeno prije

na

Demokratska partija socijalista rutinski je odradila Nikšić i Andrijevicu. Bez predaha je huktala partijska mašina, po biračkom spisku se brisalo i pisalo i rezultati su tu: Koalicija Za evropski Nikšić je osvojila 20.367 glasova ili 23 odbornička mandata, Demokratski front 12.243 ili 13 mandata, SNP 3.382 glasa ili tri mandata, a Pozitivna Crna Gora 2.613 odnosno dva mandata.

Na izborima 14. oktobra Evropljani su osvojili 18.775 glasova i 20 mandata. Za četiri mjeseca došli su do 1592 glasa i 23 mandata. Demokratski front imao je u oktobru 12.036 glasova i 12 mandata. Sad su u plusu za 171 glas i jedan mandat. Pozitivna je sa 4.689 glasova imala pet mandata. Izgubili su 2067 glasova i tri mandata. SNP je od 4.103 glasa izgubio 721, umjesto četiri ima tri odbornička mjesta.

U Andrijevici je DPS-ova koalicija osvojila 28 od 31 odborničkog mjesta. Socijalistička narodna partija i Demokratski front bojkotovali su izbore. Glasalo je oko 52 odsto birača. Dva mandata je osvojila izborna lista ,,Zajedno za Vasojeviće”, a jedan Pozitivna Crna Gora. Za Pozitivnu su glasala 83 birača – duplo više nego na parlamentarnim izborima u oktobru kada su imali 41 glas.

DPS je slavio i trubio, vijorile su se zastave. Ipak, ne bijaše to pobjeda bez sjenke. Nijesu ljudski ni odahnuli, stigao je šef Odjeljenja za Hrvatsku i Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Dirk Lange. Iako su domaći zvaničnici i njihovi uslužni mediji dali sve od sebe, nije se dalo sakriti da je razlog njegove posjete afera Snimak.

Odnosno, načini na koje DPS sve državno koristi za partijske potrebe.

Lange je razgovarao sa vlastima, opozicijom, državnim sužbama koje se spominju na snimcima sa partijskih sastanaka, tužiteljicom.

,,Vjerujem da je najadekvatnije da se ove stvari isprate u parlamentu i ja sam vidio spremnost svih strana da se podrži parlamentarna inicijativa i da se organizuje parlamentarno saslušanje”, kazao je Lange na kraju posjete.

,,Pitanja kao što je ova afera moraju da se razriješe u okviru državnih institucija. Ja očekujem da se to vrlo brzo i desi, tako da bi mi mogli da izvjestimo o nekim vidljivim rezultatima Briselu i to u bliskoj budućnosti”.

Vlast se odmah prestrojila. Svaku riječ Lange im je sa srca skinuo. Oni čeznu za raščišćavanjem stvari. ,,Krivokapić je povodom afere Snimak ponovio, da je neophodno da se i Skupština, kroz mehanizme parlamentarnih saslušanja, uključi u rasvjetljavanje iznesenih tvrdnji o zloupotrebama, kao i da drugi nadležni državni organi ponovo ispitaju iznesene navode”, službeno je javljeno iz parlamenta.

Ni sedmicu ranije skupštinski Odbor za ljudska prava odbio je zahtjev Pozitivne za kontrolno saslušanje ministra pravde Duška Markovića i ministra za ljudska i manjinska prava i Suada Numanovića u vezi sa aferom Snimak. Predlog nije dobio većinu jer su Kemal Zoronjić iz Bošnjačke stranke i Ljerka Dragićević iz Hrvatske građanske inicijative bili uzdržani, a DPS protiv.

,,Mi ćemo možda pokrenuti parlamentarnu istragu zato što od nas traže Evropljani, ali kad smo mi, kao domaći poslanici i predstavnici naroda tražili isto, oni to nijesu htjeli da urade”, podsjetio je poslanik Pozitivne Dritan Abazović. ,,Ali da li to može da dovede do nekog većeg rezultata – bojim se da ne, s obzirom da su tužilaštvo i ostale institucije, kojima je u opisu posla da to rade, toliko jednostrane i politizovane da ne možemo onda od parlamenta da očekujemo da preuzima ulogu tužioca i pravosudnih organa”.

Lange je razgovarao i sa vrhovnom državnom tužiteljkom Rankom Čarapić. Ona ga je, kaže ,,informisala da je spremna da razmotri svaku sumnju koja se njoj dostavi i u tom smislu ona bi kasnije mogla da preduzme određene aktivnosti”. Da nije specifičnog izgleda, pomislili bi – neka je druga.

Samo četiri dana nakon objavljivanja prvih snimaka tužilaštvo je objavilo da je analiziralo šta treba i ,,ocijenilo da nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore”. Valjda će da presluša još jednom.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković, kako je službeno javljeno, Langeu je saopštio da je ,,važno ukazati na konkretne zloupotrebe javnih fondova u političke svrhe umjesto što se neutemeljenim i uopštenim političkim konstatacijama nanosi šteta međunarodnom ugledu Crne Gore i podriva povjerenje građana u javnu administraciju”.

U DPS-u znaju da proizvedu zaglušujuću količinu budalaština kojima prekrivaju krivična djela. Poslanik DPS-a Zoran Jelić na sastanku vrha svoje partije kazao je: ,,Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”. Ne može konkretnije, samo se ministru Markoviću ne sviđa. Stigao je i da suptilno primijeti čak i da se pričom o zloupotrebama ,,sasvim izvjesno vrijeđa i dostojanstvo građana koji su korisnici nekih programa i projekata”. Dostojanstvo građana izvan ministrovog svijeta vrijeđa se time što ih DPS privodi u partiju kako bi dobili posao ili socijalnu pomoć. Pošto je, kad je vrhovna Čarapićka odbila da uoči dokaze o tome, mogao da inicira njenu smjenu, a nije, Marković sad nježno brine o dostojanstvu građana i odlučno brani međunarodni ugled Crne Gore.

Ni nakon dvadesetak godina vježbanja, nije lako podnijeti ono što DPS radi, a sve je teže izdržati ono što bez trunke srama službenici te partije pričaju. Sam Zoran Jelić našao se da razjasni kako Lange u Crnu Goru nije doputovao zbog ,,navodne afere”. Nego zbog prirodnih ljepota. Jelić k tome smatra da će istraga pokazati da je slučaj iskonstruisan.

Javio se i poslanik Miodrag Vuković da objasni kako će DPS ,,insistirati da se, uz bilo koji oblik parlamentarne kontrole slučaja kojeg nazivaju afera Snimak, istovremeno otvori slična istraga o aferi Snimak 2, koju obavljuje Pobjeda, a iz kojeg se vidi kako su se ‘zakonito’ ponašali predstavnici sadašnje opozicije u opštinama u kojima su imali vlast”.

Ukratko – bilo bi divno. Samo neka državno tužilaštvo ispita sve slučajeve partijskog zapošljavanja, ma koja partija zapošljavala. Ako se ispostavi da je predsjednik Nove Andrija Mandić birao direktore koji su sprovodili diskriminatorsku politiku – neka odgovara. Uz dužno poštovanje Pobjede, udbe i Miška Vukovića, ne bi se, ipak, reklo da su državne službe u ovoj zemlji u Mandićevim rukama. Sasvim izvjesno, ni on ni njegova partija nijesu birali Ranku Čarapić čiji je glavni posao da žmuri.

Akcija za ljudska prava precizno je nabrojala, šta je sve propisa polomljeno u aferi Snimak. Naglasili su da zabijanje glave u pijesak Vrhovne državne tužiteljke, posebno zabrinjava imajući u vidu da je shodno čl. 19 ZKP-a državni tužilac dužan da preduzme krivično gonjenje, kada postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Iako može da posluži kao trenutno ohrabrenje, angažovanje evropskih institucija ne može da posluži kao izgovor opoziciji da sjedne i čeka. Nije riječ o njihovoj koži.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo