Povežite se sa nama

OKO NAS

U najboljoj ligi svijeta

Objavljeno prije

na

kosarka

Fenomenalne partije u drugoj NBA sezoni, i u trenutku pisanja zabilježen 26. double double učinak u 47 utakmica, saldo je koji nije mogao ostati neprimijećen u zemlji koja živi za košarku. Zahvaljujući odličnoj igri pod koševima, Nikola Vučević će biti prvi Crnogorac koji će se pojaviti na all-star vikendu koji će biti održan u Hjustonu 15. i 16. februara.

NIKOLA VUČEVIĆ: Centar Orlando Magica je svrstan među 18 igrača koji će se pojaviti na “Izazovu zvijezda u usponu”, meču rukija i sofomora (košarkaši koji igraju prvu i drugu sezonu u NBA). Igrač iz Bara sa impresivnim rasponom ruku od 2,24 bilježi ove sezone prosječno 12,1 poen i 11, 3 skoka po meču, što je bio razlog da bude dio košarkaškog spektakla.

Nikola Vučević je rođen u Švajcarskoj, gdje je igrao njegov otac Boro, jugoslovenski reprezentativac, član šampionske generacije sarajevske Bosne, a i majka mu je bila košarkašica. Igrao je u juniorima barskog Mornara, odakle je prešao u Simi Valley, u Kaliforniju, i postao najbolji strijelac srednjoškolskog tima i kapiten. Potom je igrao četiri godine za Troyanse, tim Univerziteta Južna Karolina, da bi bio izabran, kao 16. pik na draftu za ekipu Philadelphia 76ers. U prvoj sezoni je odigrao 51 utakmicu, uz prosjek od 4,8 skokova i 5,5 poena po meču. Prošlog ljeta je kao dio trejda prešao u Orlando, gdje je u ovoj sezoni jedan od najboljih igrača. Bio je mladi reprezentativac Crne Gore, a sa seniorskom reprezentacijom nastupio je na Evropskom prvenstvu u Litvaniji.

ŽARKO PASPALJ: Sve je počelo sa Žarkom Paspaljem, legendom jugoslovenske i grčke košarke. Rođen je 1966. godine u Pljevljima, a nakon odličnih partija u juniorima podgoričke Budućnosti otišao je u Partizan, s kojim je u prvoj sezoni postao prvak Jugoslavije. Sa nacionalnim timom osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu 1987. u Atini, a sljedeće godine sjajnom partijom u finalu Olimpijskih igara najavio kraj apsolutne dominacije SAD.

Bio je jedan od prvih Evropljana koji je otišao u NBA, još 1989. godine. Postao je član San Antonio Spursa, ali nije uspio da se dokaže u najboljoj ligi planete. Nastupio je u dvije sezone na samo 28 utakmica, postigavši ukupno 72 poena (2,5 po utakmici) za ukupno 181 minut igre. Opšta je ocjena da, tada vjerovatno najbolji igrač Evrope, nije dobio pravu šansu u Spursima.

Nakon NBA, vratio se u “Partizan”, odakle je nastavio izuzetno uspješnu karijeru u Grčkoj (Olympiacos, Panathinaikos, Panionis). Na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti je tada 30-godišnji Paspalj postigao 16 poena u prvom poluvremenu finala protiv jedinog pravog američkog “Dream teama”. Utakmicu je završio kao najbolji strijelac sa 19 poena, što je podstaklo Atlanta Howkse da ga vrate u NBA, ali je povratak propao iz ličnih razloga. Posljednje godine karijere igrao je za Paris Rasing Basket, Aris i Virtus iz Bolonje. U karijeri je osvojio zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu 1990. godine i Evropskim prvenstvima 1989, 1991. i 1995. godine.Nosilac je i dva olimpijska srebra 1988. i 1996. godine, kao i evropske bronze iz 1987. godine.

PREDRAG DROBNJAK: Predrag Drobnjak je drugi crnogorski NBA ligaš. Rođen je 1975. u Bijelom Polju, a iz Jedinstva je kao 17-godišnjak stigao u beogradski Partizan, za koga je nastupao do 1998, osvojivši tri nacionalna šampionata i dva Kupa Jugoslavije, a 1998. je igrao na final-fouru Eurolige. Draftovan je 1997. u drugoj rundi kao 49. pik od Washington Bulletsa. Nakon tri godine provedene igrajući za Efes Pilsen, prešao je u Seattle SuperSonicse kojima su Washington Wizzardsi ustupili pravo.

U prvoj sezoni u NBA zadobio je povredu zgloba zbog koje je pauzirao nekoliko utakmica. U 69 mečeva je zabilježio prosječno 6,8 poena po meču, a u drugoj sezoni je odigrao 82 utakmice, uz prosjek od 9,4 poena. Aprila 2003. Drobnjak je postavio sopstveni rekord u NBA ligi od 26 poena protiv L.A.Clippersa, tim koji će mu biti naredna stanica, tokom 2003. godine. Odigrao je 61 utakmicu i postizao prosječno 6,3 poena. Drobnjak je 2004. prešao u Atlanta Hawkse i u toj sezoni odigrao 71 utakmicu i postizao po 7,9 poena po meču.

Nakon toga se vratio u Evropu i od jula 2005. bio član španske Taukeramike, pa slijede epizode u Partizanu, Akasvayu Gironi, Besiktasu, Efes Pilsenu, PAOK-u i Iraklisu. Visoki centar bio je član jugoslovenskog tima od 1998. godine. Igrao je u Atini 1998. godine na Svjetskom prvenstvu, a na narednom Mundijalu u Indijanapolisu 2002. godine osvojio je zlatnu medalju. Najsjajnije odličje osvojio je i na Evropskom prvenstvu 2001. u Turskoj. Karijeru je okončao u dresu crnogorske reprezentacije.

ŽARKO ČABARKAPA: Žarko Čabarkapa je rođen 1981. u Zrenjaninu. Počeo je da trenira u Mašincu, da bi nakon Beopetrola 2001. godine prešao u Budućnost, odakle je 2003. godine otišao u NBA. Draftovali su ga Phoenix Sunsi u prvoj rundi, kao 17. pika. U debitantskoj sezoni namjernim faulom Denny Fortson mu je polomio zglob ruke, tri minuta prije kraja najboljeg Žarkovog izdanja u NBA, sa postignutih 17 poena. Te i sljedeće godine odigrao je samo 49 utakmica. U 2005. Sunsi su ga trejdovali Golden State Warriorsima za koje je odigrao 98 mečeva, nakon čega je, poslije serije zdravstvenih pehova, raskinut ugovor. Zbog povrede leđa prekida karijeru na dvije godine, nakon čega se kratko vraća u Budućnost. Osvojio je titulu prvaka svijeta sa reprezentacijom Jugoslavije u Indijanapolisu, a po osamostaljenju Crne Gore, 2006. godine, postao je reprezentativac naše države.

SLAVKO VRANEŠ: Slavko Vraneš, najviši evropski igrač (230 cm), rođen je januara 1983. u Pljevljima. Profesionalnu karijeru počeo je u FMP Železniku, da bi kao junior otišao u turski Tofas, pa u Efes Pilsen i Antayaspor. Nakon epizode na Bosforu, bio je član Budućnosti, a 2003. godine draftovali su ga kao 39. pika New York Knicksi, ali se u tom timu nije dugo zadržao. Januara 2004. potpisao je desetodnevni ugovor sa ekipom Portland Trail Blazers i u tom periodu zabilježio svoj jedini meč u NBA ligi. Igrao je tri minuta protiv Minnesote i uspio da načini ličnu grešku.

Po povratku u Evropu, igrao je za Crvenu zvezdu, Budućnost i Partizan, pa ruski Unics Kazan, a sada je član iranske ekipe Sanaye Petrochimi. Sa ekipom Budućnosti je osvojio titulu prvaka i Kup Crne Gore, a sa Partizanom prvenstvo, Kup Srbije i NLB ligu po tri puta. Crnogorski je reprezentativac.

ALEKSANDAR PAVLOVIĆ: Aleksandar Pavlović je rođen u Baru 1983. godine, a prve košarkaške korake načinio je u Mornaru. Prije nego što je 2000. potpisao prvi profesionalni ugovor sa timom Budućnosti, učio je godinu dana u Merilendu, SAD, gdje je uspio da školski tim Archbishop Spalding Cavaliersa dovede do prve šampionske titule, a izabran je i u najbolju postavu šampionata.

Na NBA draftu 2003. godine, Pavlovića je kao 19. pika prve runde izabrao tim Utah Jazz, za koji je na 79 utakmica u prosjeku bilježio 4,8 poena, uz dva skoka, što upravi nije bilo dovoljno da ga zadrži. Sašu su 2004. uzeli Charlotte Bobcatsi i odmah ga proslijedili Cleveland Cavaliersima. U prve dvije sezone igrao je na 118 utakmica i bio 28 puta starter. Najbolja sezona je Pavloviću bila 2006/07. Igrao je 67 mečeva (na 28 starter), uz prosjek od 9 poena, 2,4 skoka i 1,6 asistencija. Postigao je sedam puta 20 i više poena, i ostvario rekord karijere sa 25 poena protiv Sacramento Kingsa. Protiv New York Knicksa iste sezone je postigao šest trica iz sedam pokušaja. Pavlović je bio starter u svih 20 mečeva koje su Cavaliersi igrali u play-offu 2007. godine. U2009. godini je odigrao u dresu Minnesota Timberwolvesa 71 utakmicu, a naredna stanica bili su mu Dallas Mavericksi za koje je potpisao desetodnevni ugovor, što čini iste godine i sa New Orleans Hornetsima. Od 2011. Pavlović je igrao dvije sezone za Boston Celtics, nastupivši 62 puta. U julu prošle godine, Pavlović je potpisao za Portland Trail Blazerse, gdje i danas igra.

Nastupao je za mlade selekcije Državne zajednice Srbija i Crna Gora, i bio član srpsko-crnogorskog olimpijskog tima 2004. u Atini. Nakon odvajanja dvije države, Pavlović nije igrao ni za jednu reprezentaciju.

NIKOLA PEKOVIĆ: Nikola Peković je Rođen 1986. godine u Bijelom Polju, karijeru je započeo u podgoričkom Junioru, a 2002. seli se u Atlas, gdje ostaje tri sezone. Od 2005. je u Partizanu, s kim osvaja tri titule srpskog prvaka, dvije titule Jadranske lige i jedan Kup Srbije. Izabran je za MVP Final-Foura Jadranske lige 2008. godine. U ljeto iste godine potpisuje za grčki Panathinaikos i već prve godine osvaja s Grcima Euroligu.

Na draftu je 2008. izabran u drugom krugu (31. ukupno) od strane Minnesota Timberwolvesa. Prve godine je odigrao 65 utakmica sa prosjekom 5,5 poena i tri skoka po meču, a u sezoni 2011/12. nastupio je na 47 utakmica sa dvocifrenim prosjekom od 13,9 poena i 7,4 skoka po utakmici. “Pekmen” i danas igra veoma zapaženu ulogu u timu Minnesote, jedan je od najboljih centara lige, i na meti je čuvenih Portland Tradeblazersa. Član je crnogorskog nacionalnog tima, i igrao je na EuroBasketu 2011. godine u Litvaniji.

Željko MILOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo