OKO NAS
U najboljoj ligi svijeta

Fenomenalne partije u drugoj NBA sezoni, i u trenutku pisanja zabilježen 26. double double učinak u 47 utakmica, saldo je koji nije mogao ostati neprimijećen u zemlji koja živi za košarku. Zahvaljujući odličnoj igri pod koševima, Nikola Vučević će biti prvi Crnogorac koji će se pojaviti na all-star vikendu koji će biti održan u Hjustonu 15. i 16. februara.
NIKOLA VUČEVIĆ: Centar Orlando Magica je svrstan među 18 igrača koji će se pojaviti na “Izazovu zvijezda u usponu”, meču rukija i sofomora (košarkaši koji igraju prvu i drugu sezonu u NBA). Igrač iz Bara sa impresivnim rasponom ruku od 2,24 bilježi ove sezone prosječno 12,1 poen i 11, 3 skoka po meču, što je bio razlog da bude dio košarkaškog spektakla.
Nikola Vučević je rođen u Švajcarskoj, gdje je igrao njegov otac Boro, jugoslovenski reprezentativac, član šampionske generacije sarajevske Bosne, a i majka mu je bila košarkašica. Igrao je u juniorima barskog Mornara, odakle je prešao u Simi Valley, u Kaliforniju, i postao najbolji strijelac srednjoškolskog tima i kapiten. Potom je igrao četiri godine za Troyanse, tim Univerziteta Južna Karolina, da bi bio izabran, kao 16. pik na draftu za ekipu Philadelphia 76ers. U prvoj sezoni je odigrao 51 utakmicu, uz prosjek od 4,8 skokova i 5,5 poena po meču. Prošlog ljeta je kao dio trejda prešao u Orlando, gdje je u ovoj sezoni jedan od najboljih igrača. Bio je mladi reprezentativac Crne Gore, a sa seniorskom reprezentacijom nastupio je na Evropskom prvenstvu u Litvaniji.
ŽARKO PASPALJ: Sve je počelo sa Žarkom Paspaljem, legendom jugoslovenske i grčke košarke. Rođen je 1966. godine u Pljevljima, a nakon odličnih partija u juniorima podgoričke Budućnosti otišao je u Partizan, s kojim je u prvoj sezoni postao prvak Jugoslavije. Sa nacionalnim timom osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu 1987. u Atini, a sljedeće godine sjajnom partijom u finalu Olimpijskih igara najavio kraj apsolutne dominacije SAD.
Bio je jedan od prvih Evropljana koji je otišao u NBA, još 1989. godine. Postao je član San Antonio Spursa, ali nije uspio da se dokaže u najboljoj ligi planete. Nastupio je u dvije sezone na samo 28 utakmica, postigavši ukupno 72 poena (2,5 po utakmici) za ukupno 181 minut igre. Opšta je ocjena da, tada vjerovatno najbolji igrač Evrope, nije dobio pravu šansu u Spursima.
Nakon NBA, vratio se u “Partizan”, odakle je nastavio izuzetno uspješnu karijeru u Grčkoj (Olympiacos, Panathinaikos, Panionis). Na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti je tada 30-godišnji Paspalj postigao 16 poena u prvom poluvremenu finala protiv jedinog pravog američkog “Dream teama”. Utakmicu je završio kao najbolji strijelac sa 19 poena, što je podstaklo Atlanta Howkse da ga vrate u NBA, ali je povratak propao iz ličnih razloga. Posljednje godine karijere igrao je za Paris Rasing Basket, Aris i Virtus iz Bolonje. U karijeri je osvojio zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu 1990. godine i Evropskim prvenstvima 1989, 1991. i 1995. godine.Nosilac je i dva olimpijska srebra 1988. i 1996. godine, kao i evropske bronze iz 1987. godine.
PREDRAG DROBNJAK: Predrag Drobnjak je drugi crnogorski NBA ligaš. Rođen je 1975. u Bijelom Polju, a iz Jedinstva je kao 17-godišnjak stigao u beogradski Partizan, za koga je nastupao do 1998, osvojivši tri nacionalna šampionata i dva Kupa Jugoslavije, a 1998. je igrao na final-fouru Eurolige. Draftovan je 1997. u drugoj rundi kao 49. pik od Washington Bulletsa. Nakon tri godine provedene igrajući za Efes Pilsen, prešao je u Seattle SuperSonicse kojima su Washington Wizzardsi ustupili pravo.
U prvoj sezoni u NBA zadobio je povredu zgloba zbog koje je pauzirao nekoliko utakmica. U 69 mečeva je zabilježio prosječno 6,8 poena po meču, a u drugoj sezoni je odigrao 82 utakmice, uz prosjek od 9,4 poena. Aprila 2003. Drobnjak je postavio sopstveni rekord u NBA ligi od 26 poena protiv L.A.Clippersa, tim koji će mu biti naredna stanica, tokom 2003. godine. Odigrao je 61 utakmicu i postizao prosječno 6,3 poena. Drobnjak je 2004. prešao u Atlanta Hawkse i u toj sezoni odigrao 71 utakmicu i postizao po 7,9 poena po meču.
Nakon toga se vratio u Evropu i od jula 2005. bio član španske Taukeramike, pa slijede epizode u Partizanu, Akasvayu Gironi, Besiktasu, Efes Pilsenu, PAOK-u i Iraklisu. Visoki centar bio je član jugoslovenskog tima od 1998. godine. Igrao je u Atini 1998. godine na Svjetskom prvenstvu, a na narednom Mundijalu u Indijanapolisu 2002. godine osvojio je zlatnu medalju. Najsjajnije odličje osvojio je i na Evropskom prvenstvu 2001. u Turskoj. Karijeru je okončao u dresu crnogorske reprezentacije.
ŽARKO ČABARKAPA: Žarko Čabarkapa je rođen 1981. u Zrenjaninu. Počeo je da trenira u Mašincu, da bi nakon Beopetrola 2001. godine prešao u Budućnost, odakle je 2003. godine otišao u NBA. Draftovali su ga Phoenix Sunsi u prvoj rundi, kao 17. pika. U debitantskoj sezoni namjernim faulom Denny Fortson mu je polomio zglob ruke, tri minuta prije kraja najboljeg Žarkovog izdanja u NBA, sa postignutih 17 poena. Te i sljedeće godine odigrao je samo 49 utakmica. U 2005. Sunsi su ga trejdovali Golden State Warriorsima za koje je odigrao 98 mečeva, nakon čega je, poslije serije zdravstvenih pehova, raskinut ugovor. Zbog povrede leđa prekida karijeru na dvije godine, nakon čega se kratko vraća u Budućnost. Osvojio je titulu prvaka svijeta sa reprezentacijom Jugoslavije u Indijanapolisu, a po osamostaljenju Crne Gore, 2006. godine, postao je reprezentativac naše države.
SLAVKO VRANEŠ: Slavko Vraneš, najviši evropski igrač (230 cm), rođen je januara 1983. u Pljevljima. Profesionalnu karijeru počeo je u FMP Železniku, da bi kao junior otišao u turski Tofas, pa u Efes Pilsen i Antayaspor. Nakon epizode na Bosforu, bio je član Budućnosti, a 2003. godine draftovali su ga kao 39. pika New York Knicksi, ali se u tom timu nije dugo zadržao. Januara 2004. potpisao je desetodnevni ugovor sa ekipom Portland Trail Blazers i u tom periodu zabilježio svoj jedini meč u NBA ligi. Igrao je tri minuta protiv Minnesote i uspio da načini ličnu grešku.
Po povratku u Evropu, igrao je za Crvenu zvezdu, Budućnost i Partizan, pa ruski Unics Kazan, a sada je član iranske ekipe Sanaye Petrochimi. Sa ekipom Budućnosti je osvojio titulu prvaka i Kup Crne Gore, a sa Partizanom prvenstvo, Kup Srbije i NLB ligu po tri puta. Crnogorski je reprezentativac.
ALEKSANDAR PAVLOVIĆ: Aleksandar Pavlović je rođen u Baru 1983. godine, a prve košarkaške korake načinio je u Mornaru. Prije nego što je 2000. potpisao prvi profesionalni ugovor sa timom Budućnosti, učio je godinu dana u Merilendu, SAD, gdje je uspio da školski tim Archbishop Spalding Cavaliersa dovede do prve šampionske titule, a izabran je i u najbolju postavu šampionata.
Na NBA draftu 2003. godine, Pavlovića je kao 19. pika prve runde izabrao tim Utah Jazz, za koji je na 79 utakmica u prosjeku bilježio 4,8 poena, uz dva skoka, što upravi nije bilo dovoljno da ga zadrži. Sašu su 2004. uzeli Charlotte Bobcatsi i odmah ga proslijedili Cleveland Cavaliersima. U prve dvije sezone igrao je na 118 utakmica i bio 28 puta starter. Najbolja sezona je Pavloviću bila 2006/07. Igrao je 67 mečeva (na 28 starter), uz prosjek od 9 poena, 2,4 skoka i 1,6 asistencija. Postigao je sedam puta 20 i više poena, i ostvario rekord karijere sa 25 poena protiv Sacramento Kingsa. Protiv New York Knicksa iste sezone je postigao šest trica iz sedam pokušaja. Pavlović je bio starter u svih 20 mečeva koje su Cavaliersi igrali u play-offu 2007. godine. U2009. godini je odigrao u dresu Minnesota Timberwolvesa 71 utakmicu, a naredna stanica bili su mu Dallas Mavericksi za koje je potpisao desetodnevni ugovor, što čini iste godine i sa New Orleans Hornetsima. Od 2011. Pavlović je igrao dvije sezone za Boston Celtics, nastupivši 62 puta. U julu prošle godine, Pavlović je potpisao za Portland Trail Blazerse, gdje i danas igra.
Nastupao je za mlade selekcije Državne zajednice Srbija i Crna Gora, i bio član srpsko-crnogorskog olimpijskog tima 2004. u Atini. Nakon odvajanja dvije države, Pavlović nije igrao ni za jednu reprezentaciju.
NIKOLA PEKOVIĆ: Nikola Peković je Rođen 1986. godine u Bijelom Polju, karijeru je započeo u podgoričkom Junioru, a 2002. seli se u Atlas, gdje ostaje tri sezone. Od 2005. je u Partizanu, s kim osvaja tri titule srpskog prvaka, dvije titule Jadranske lige i jedan Kup Srbije. Izabran je za MVP Final-Foura Jadranske lige 2008. godine. U ljeto iste godine potpisuje za grčki Panathinaikos i već prve godine osvaja s Grcima Euroligu.
Na draftu je 2008. izabran u drugom krugu (31. ukupno) od strane Minnesota Timberwolvesa. Prve godine je odigrao 65 utakmica sa prosjekom 5,5 poena i tri skoka po meču, a u sezoni 2011/12. nastupio je na 47 utakmica sa dvocifrenim prosjekom od 13,9 poena i 7,4 skoka po utakmici. “Pekmen” i danas igra veoma zapaženu ulogu u timu Minnesote, jedan je od najboljih centara lige, i na meti je čuvenih Portland Tradeblazersa. Član je crnogorskog nacionalnog tima, i igrao je na EuroBasketu 2011. godine u Litvaniji.
Željko MILOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije