Grčko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH treba da pribavi finansijske garancije kako bi krenuo sa izgradnjom auto puta Bar-Boljari. Grčka Restis grupa treba da završi radove na Svetom Stefanu kako bi se u julu, nakon višegodišnje pauze, prvi gosti vratili jednoj od najatraktivnijih turističkih destinacija na Mediteranu. Grčka First Financial Bank najmlađa je, i po tržišnom udjelu, najmanja banka u Crnoj Gori kojoj pripada oko jedan odsto tržišta. Grčki Helenik petroleum većinski je vlasnik kotorskog Jugopetrola, najvećeg uvoznika, distributera i maloprodavca naftnih derivata u Crnoj Gori. Investicije na koje se Helenik obavezao kupovinom Jugopetrola čekamo deset godina. Čeka se, mnogo kraće doduše, i početak Restisovih investicija u Rudniku uglja u Beranama. Uz to, ova kompanija posjeduje i nekretnine u Reževićima, Podgorici, Kolašinu… TUĐA BRIGA: ,,Crna Gora spada među države koje će biti manje pogođene grčkom dužničkom krizom”, tvrde ovdašnji zvaničnici. Oni rijetki, koji se uopšte udostoje da iznesu stav o tome da li će i kako ono što zovemo ,,grčkom krizom” uticati na crnogorsku ekonomiju i društvo.
Pristup lako ćemo demonstriran je i krajem 2008. godine, kada su se resorni ministri (Branimir Gvozdenović, Igor Lukšić, Vujica Lazović) izrugivali nad samom pomišlju da bi svjetska ekonomska kriza mogla negativno uticati na Crnu Goru. Sada, kada vodeći ekonomski analitičari upozoravaju da se žarište krize preselilo iz SAD u Evropu, kreatori crnogorske ekonomske politike ponovo ignorišu problem, nadajući se da će nas nevolje zaobići same od sebe. Činjenice im ne idu u prilog.
Koliko je situacija ozbiljna pokazao je i prošlonedjeljni, maratonski, vikend sastanak evropskih ministara koji je završen dogovorom o osnivanju fonda vrijednog 750 milijardi eura za pomoć državama članicama EU ugroženim prevelikim deficitom. Članice euro zone koje u zapadnim medijima prati politički krajnje nekorektan akronim PIGS (eng. – svinje): Portugal, Irska, Grčka i Španija iz temelja su zaljuljali evropsku monetarnu uniju. Nastave li se potresi, predviđaju analitičari, u društvo zemalja EU kojima prijeti bankrot mogle bi se svrstati i Italija i Velika Britanija. U tom slučaju bi njemačke, austrijske i francuske banke pretrpjele gubitke koji bi se mjerili stotinama milijardi eura.
Svijest o neposrednoj opasnosti motivisala je evropske zvaničnike da dogovore formiranje pojedinačno najvećeg paketa pomoći od početka globalne krize. Podsjetimo, predsjednik SAD Barak Obama je, na početku mandata, američku privredu počeo izvlačiti iz recesije paketom mjera teškim 700 milijardi dolara. Evropljani će u naredne tri godine u sličnu svrhu pribaviti, prema sadašnjem kursu, 1000 milijardi dolara. Najveći dio tog nova (440 milijardi eura) obezbijediće zemlje eurozone. Evropska komisija pribaviće dodatnih 60, a MMF 250 milijardi eura. I, niko ne smije da garantuje da će predviđeni iznos biti dovoljan za rješavanje nevolja koje su isplivale. Samo Grčka stranim povjeriocima duguje više od 300 milijardi eura. Pod uslovom da su podaci tačni, a ne namjerno umanjeni kao što su bili oni o budžetskom deficitu i odnosu javni dug/BDP.
POMOĆ IZ RAČUNA: ,,Mehanizam koji će”, kako je saopšteno, ,,sačuvati finansijsku stabilnost Evrope” nije dogovoren bez otpora.
Tako je češki predsjednik Vaclav Klaus insistirao da Vlada i parlament moraju da se izbore da ne učestvuju u pomoći članicama eurozone kojima prijeti dužnička kriza, pošto Češka nije ušla u ,,taj sumnjivi projekat” (euro). Klaus se pozvao na primjer susjedne Slovačke kojoj je pripala čast i obaveza da u naredne tri godine, na račun svojih poreskih obveznika, Grčku pomogne sa 800 miliona eura. ,,O tome da euro nije samo poklon, već da nosi i velike troškove govorim već 15 godina. Hiljadu puta sam upozoravao da ljudi ne treba da se ponašaju kao slijepi putnici, da misle da će se besplatno voziti tramvajem”, prenose novinske agencije poruku češkog predsjednika.
Ipak, među evropskim političarima, posebno onima koji kreiraju ekonomske tokove, prevagnula je ocjena da je, iako ogromna, ugovorena pomoć jeftinija od bankrota pojedinih članica EU, propasti njihovih povjerilaca i, konačno, sloma evropske valute.
U gužvi koja je nastala, zemlje van EU ostale su u drugom planu. Tek se ovih dana pojavljuju prve prognoze o tome šta će tim zemljama i njihovim privredama donijeti aktuelna evropska kriza i planirani odgovor na nju.
Prognoze nijesu optimistične. Skuplji krediti, oprezniji strani investitori koji će možda i odustati od nekih najavljenih projekata, manje novca u budžetima evropskih donatora, mnogo detaljnija provjera sposobnosti zemalja kandidata za članstvo u EU… dio su problema koji će se, prema ocjeni stručnjaka, makar u prvi mah pojaviti i pred Crnom Gorom.
SKUPLJI KREDITI: ,,Kriza u Grčkoj bez sumnje će crnogorskoj vladi otežati, a vjerovatno i učiniti skupljim izdavanje euroobveznica na međunarodnom tržištu, jer je apetit za mediteranske investicije oslabio posljednjih sedmica”, smatra Jan Peter Olters šef kancelarije Svjetske banke u Podgorici. Za zemlju koja je svoj preivredni razvoj u posljednjoj deceniji bazirala na stranim kreditima i investitorima to je jako loša vijest.
Slična upozorenja stižu i sa domaćeg terena. Analitičar deviznog tržišta Atlas Capital Partnersa Željko Bogojević kaže za RFE da u ovoj situaciji ne vjeruje u uspjeh projekta euro obveznice: ,,Ne vjerujem da će biti neke koristi od Evropske unije, s obzirom da je kriza duboko zavladala, tako da sumnjam da će biti ikakve pomoći od strane Evrope, dok se ne riješe problemi u Grčkoj, a potom i u Španiji, Portugaliji…”.
Vlada, ipak, ni migom nije pokazala naum da preispita odluku po kojoj bi se sredstva koja nedostaju u ovogodišnjem budžetu namirila emitovanjem euroobveznica, umjesto zaduženjem kod MMF-a. Ili ta ideja nema alternativu, bez obzira na rastuću cijenu pozajmice, ili su premijer i ministri trenutno isuviše zauzeti kampanjom pred lokalne izbore da bi dragocjeno vrijeme trošili na razmišljanje o tako nebitnim stvarima.
Dodatne nevolje, smatra Olters, mogla bi donijeti ,,trenutna nervoza na tržištu”, koja bi se mogla negativno odraziti na tekući i kapitalni budžet Crne Gore. Probleme tekućem budžetu moglo bi donijeti neplanirano odsustvo turista ,,osjetljivih na neizvjesnost”, dok bi kapitalni budžet mogao ostati u minusu, kaže zvaničnik Svjetske banke, ,,jer investitori traže sigurna utočišta i izbjegavaju zemlje koje participiraju kao rizične”.
Dobra vijest je, ističe Olters, to što banke u grčkom vlasništvu ne igraju značajniju ulogu na ovdašnjem tržištu, za razliku od Srbije, Bugarske i Rumunije. Tamo se, pod njihovom kontrolom, nalazi od 15 pa do preko 60 odsto finansijskog tržišta.
Direktor Ekonomskog instituta iz Banjaluke Duško Jakšić razmišlja o problemima koji bi mogli zadesiti BiH. Sve izrečeno može se primijeniti i na Crnu Goru. ,,Svi koji saniraju grčku krizu biće okrenuti ka tome i manje će ulagati u druge zemlje. Ova kriza povećava i opreznost svih investitora i sigurno će doći do pada eura u odnosu na dolar, a to povećava naš dug”, kaže Jakšić.
Građani su registrovali rast cijena goriva na ovdašnjim pumpama. Pitanje je samo da li su povezali da je to poskupljenje u direktnoj vezi sa trenutnom krizom i nepovjerenjem u budućnost eura, koji je od početka godine izgubio skoro 20 odsto vrijednosti u odnosu na dolar. Takva promjena kursa poskupljuje gorivo i struju koje Crna Gora uvozi. To povećava troškove života. Izvoznici bi, zato, mogli povećati prodaju zahvaljujući pojeftinjenju svojih proizvoda. Kada bi ih bilo. Crna Gora, izuzev aluminijuma, nema šta da ponudi za izvoz. A aluminijumom se, na berzama, trguje u dolarima.
Najznačajnija crnogorska privredna grana – turizam, imaće male ili nikakve koristi od pada eura u odnosu na druge svjetske valute. Konkurenti: Grčka, Španija, Italija imaju istu valutu i iste ako ne i niže cijene. Gosti iz okruženja: Srbije, BiH, Makedonije neće osjetiti pojeftinjenje eura u odnosu na njihovu valutu. Tu smo na istom, ili čak u gorem položaju ako računamo na oprez potencijalnih gostiju iz Zapadne Evrope, koji će dobro promisliti da li je ovo ljeto pravo vrijeme za putovanja.
GRČKA ŠKOLA: Analitičari upozoravaju da Crna Gora ne može očekivati pomoć nalik Grčkoj i ostalim zemljama PIGS-a, u slučaju da zapadne u slične finansijske teškoće. Isuviše smo mali da bi napravili ozbiljnije probleme koji bi se mogli reflektovati na druga tržišta, a euro smo samoproglasili za svoju valutu tako da ostale članice euro zone prema nama nemaju nikakvu obavezu. Izuzev što bi nam, eventualno, mogle zabraniti da koristimo njihovu valutu u slučaju da procijene kako to negativno utiče na njihovu poziciju. Ali, i to je malo vjerovatno.
Ne mari se vratiti korak unazad, i izvući pouke iz ,,grčkog scenarija”. Njih nije teško vidjeti. ,,Grčka kriza nije nastala samo zato jer se trošilo više nego što se zarađivalo, već i zbog masovnog neplaćanja poreza i korupcije koja je sastavni dio političke kulture”, kaže Jens Bastian, analitičar grčke Fondacije za evropsku politiku iz Atine, ,,Korupcija je jako raširena u državnim službama i preduzećima, a politički sistem promoviše nepotizam i rastrošnost što je uništilo pravnu državu i povjerenje javnosti da ona funkcioniše”.
Ako je Bastian u pravu – da se Grčka tu gdje jeste našla zahvaljujući trošenju nezarađenog, korupciji i nepotizmu – onda je Crna Gora na opasnom putu da se u skoroj budućnosti nađe u nevoljama koje će je svrstati u društvo prokuženih članica EU sa obala Mediterana. Evropljani će već naći prigodan naziv i za taj obor.
Zoran RADULOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice