Uncategorized
U redu za bankrot
Grčko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH treba da pribavi finansijske garancije kako bi krenuo sa izgradnjom auto puta Bar-Boljari. Grčka Restis grupa treba da završi radove na Svetom Stefanu kako bi se u julu, nakon višegodišnje pauze, prvi gosti vratili jednoj od najatraktivnijih turističkih destinacija na Mediteranu. Grčka First Financial Bank najmlađa je, i po tržišnom udjelu, najmanja banka u Crnoj Gori kojoj pripada oko jedan odsto tržišta. Grčki Helenik petroleum većinski je vlasnik kotorskog Jugopetrola, najvećeg uvoznika, distributera i maloprodavca naftnih derivata u Crnoj Gori. Investicije na koje se Helenik obavezao kupovinom Jugopetrola čekamo deset godina. Čeka se, mnogo kraće doduše, i početak Restisovih investicija u Rudniku uglja u Beranama. Uz to, ova kompanija posjeduje i nekretnine u Reževićima, Podgorici, Kolašinu… TUĐA BRIGA: ,,Crna Gora spada među države koje će biti manje pogođene grčkom dužničkom krizom”, tvrde ovdašnji zvaničnici. Oni rijetki, koji se uopšte udostoje da iznesu stav o tome da li će i kako ono što zovemo ,,grčkom krizom” uticati na crnogorsku ekonomiju i društvo.
Pristup lako ćemo demonstriran je i krajem 2008. godine, kada su se resorni ministri (Branimir Gvozdenović, Igor Lukšić, Vujica Lazović) izrugivali nad samom pomišlju da bi svjetska ekonomska kriza mogla negativno uticati na Crnu Goru. Sada, kada vodeći ekonomski analitičari upozoravaju da se žarište krize preselilo iz SAD u Evropu, kreatori crnogorske ekonomske politike ponovo ignorišu problem, nadajući se da će nas nevolje zaobići same od sebe. Činjenice im ne idu u prilog.
Koliko je situacija ozbiljna pokazao je i prošlonedjeljni, maratonski, vikend sastanak evropskih ministara koji je završen dogovorom o osnivanju fonda vrijednog 750 milijardi eura za pomoć državama članicama EU ugroženim prevelikim deficitom. Članice euro zone koje u zapadnim medijima prati politički krajnje nekorektan akronim PIGS (eng. – svinje): Portugal, Irska, Grčka i Španija iz temelja su zaljuljali evropsku monetarnu uniju. Nastave li se potresi, predviđaju analitičari, u društvo zemalja EU kojima prijeti bankrot mogle bi se svrstati i Italija i Velika Britanija. U tom slučaju bi njemačke, austrijske i francuske banke pretrpjele gubitke koji bi se mjerili stotinama milijardi eura.
Svijest o neposrednoj opasnosti motivisala je evropske zvaničnike da dogovore formiranje pojedinačno najvećeg paketa pomoći od početka globalne krize. Podsjetimo, predsjednik SAD Barak Obama je, na početku mandata, američku privredu počeo izvlačiti iz recesije paketom mjera teškim 700 milijardi dolara. Evropljani će u naredne tri godine u sličnu svrhu pribaviti, prema sadašnjem kursu, 1000 milijardi dolara. Najveći dio tog nova (440 milijardi eura) obezbijediće zemlje eurozone. Evropska komisija pribaviće dodatnih 60, a MMF 250 milijardi eura. I, niko ne smije da garantuje da će predviđeni iznos biti dovoljan za rješavanje nevolja koje su isplivale. Samo Grčka stranim povjeriocima duguje više od 300 milijardi eura. Pod uslovom da su podaci tačni, a ne namjerno umanjeni kao što su bili oni o budžetskom deficitu i odnosu javni dug/BDP.
POMOĆ IZ RAČUNA: ,,Mehanizam koji će”, kako je saopšteno, ,,sačuvati finansijsku stabilnost Evrope” nije dogovoren bez otpora.
Tako je češki predsjednik Vaclav Klaus insistirao da Vlada i parlament moraju da se izbore da ne učestvuju u pomoći članicama eurozone kojima prijeti dužnička kriza, pošto Češka nije ušla u ,,taj sumnjivi projekat” (euro). Klaus se pozvao na primjer susjedne Slovačke kojoj je pripala čast i obaveza da u naredne tri godine, na račun svojih poreskih obveznika, Grčku pomogne sa 800 miliona eura. ,,O tome da euro nije samo poklon, već da nosi i velike troškove govorim već 15 godina. Hiljadu puta sam upozoravao da ljudi ne treba da se ponašaju kao slijepi putnici, da misle da će se besplatno voziti tramvajem”, prenose novinske agencije poruku češkog predsjednika.
Ipak, među evropskim političarima, posebno onima koji kreiraju ekonomske tokove, prevagnula je ocjena da je, iako ogromna, ugovorena pomoć jeftinija od bankrota pojedinih članica EU, propasti njihovih povjerilaca i, konačno, sloma evropske valute.
U gužvi koja je nastala, zemlje van EU ostale su u drugom planu. Tek se ovih dana pojavljuju prve prognoze o tome šta će tim zemljama i njihovim privredama donijeti aktuelna evropska kriza i planirani odgovor na nju.
Prognoze nijesu optimistične. Skuplji krediti, oprezniji strani investitori koji će možda i odustati od nekih najavljenih projekata, manje novca u budžetima evropskih donatora, mnogo detaljnija provjera sposobnosti zemalja kandidata za članstvo u EU… dio su problema koji će se, prema ocjeni stručnjaka, makar u prvi mah pojaviti i pred Crnom Gorom.
SKUPLJI KREDITI: ,,Kriza u Grčkoj bez sumnje će crnogorskoj vladi otežati, a vjerovatno i učiniti skupljim izdavanje euroobveznica na međunarodnom tržištu, jer je apetit za mediteranske investicije oslabio posljednjih sedmica”, smatra Jan Peter Olters šef kancelarije Svjetske banke u Podgorici. Za zemlju koja je svoj preivredni razvoj u posljednjoj deceniji bazirala na stranim kreditima i investitorima to je jako loša vijest.
Slična upozorenja stižu i sa domaćeg terena. Analitičar deviznog tržišta Atlas Capital Partnersa Željko Bogojević kaže za RFE da u ovoj situaciji ne vjeruje u uspjeh projekta euro obveznice: ,,Ne vjerujem da će biti neke koristi od Evropske unije, s obzirom da je kriza duboko zavladala, tako da sumnjam da će biti ikakve pomoći od strane Evrope, dok se ne riješe problemi u Grčkoj, a potom i u Španiji, Portugaliji…”.
Vlada, ipak, ni migom nije pokazala naum da preispita odluku po kojoj bi se sredstva koja nedostaju u ovogodišnjem budžetu namirila emitovanjem euroobveznica, umjesto zaduženjem kod MMF-a. Ili ta ideja nema alternativu, bez obzira na rastuću cijenu pozajmice, ili su premijer i ministri trenutno isuviše zauzeti kampanjom pred lokalne izbore da bi dragocjeno vrijeme trošili na razmišljanje o tako nebitnim stvarima.
Dodatne nevolje, smatra Olters, mogla bi donijeti ,,trenutna nervoza na tržištu”, koja bi se mogla negativno odraziti na tekući i kapitalni budžet Crne Gore. Probleme tekućem budžetu moglo bi donijeti neplanirano odsustvo turista ,,osjetljivih na neizvjesnost”, dok bi kapitalni budžet mogao ostati u minusu, kaže zvaničnik Svjetske banke, ,,jer investitori traže sigurna utočišta i izbjegavaju zemlje koje participiraju kao rizične”.
Dobra vijest je, ističe Olters, to što banke u grčkom vlasništvu ne igraju značajniju ulogu na ovdašnjem tržištu, za razliku od Srbije, Bugarske i Rumunije. Tamo se, pod njihovom kontrolom, nalazi od 15 pa do preko 60 odsto finansijskog tržišta.
Direktor Ekonomskog instituta iz Banjaluke Duško Jakšić razmišlja o problemima koji bi mogli zadesiti BiH. Sve izrečeno može se primijeniti i na Crnu Goru. ,,Svi koji saniraju grčku krizu biće okrenuti ka tome i manje će ulagati u druge zemlje. Ova kriza povećava i opreznost svih investitora i sigurno će doći do pada eura u odnosu na dolar, a to povećava naš dug”, kaže Jakšić.
Građani su registrovali rast cijena goriva na ovdašnjim pumpama. Pitanje je samo da li su povezali da je to poskupljenje u direktnoj vezi sa trenutnom krizom i nepovjerenjem u budućnost eura, koji je od početka godine izgubio skoro 20 odsto vrijednosti u odnosu na dolar. Takva promjena kursa poskupljuje gorivo i struju koje Crna Gora uvozi. To povećava troškove života. Izvoznici bi, zato, mogli povećati prodaju zahvaljujući pojeftinjenju svojih proizvoda. Kada bi ih bilo. Crna Gora, izuzev aluminijuma, nema šta da ponudi za izvoz. A aluminijumom se, na berzama, trguje u dolarima.
Najznačajnija crnogorska privredna grana – turizam, imaće male ili nikakve koristi od pada eura u odnosu na druge svjetske valute. Konkurenti: Grčka, Španija, Italija imaju istu valutu i iste ako ne i niže cijene. Gosti iz okruženja: Srbije, BiH, Makedonije neće osjetiti pojeftinjenje eura u odnosu na njihovu valutu. Tu smo na istom, ili čak u gorem položaju ako računamo na oprez potencijalnih gostiju iz Zapadne Evrope, koji će dobro promisliti da li je ovo ljeto pravo vrijeme za putovanja.
GRČKA ŠKOLA: Analitičari upozoravaju da Crna Gora ne može očekivati pomoć nalik Grčkoj i ostalim zemljama PIGS-a, u slučaju da zapadne u slične finansijske teškoće. Isuviše smo mali da bi napravili ozbiljnije probleme koji bi se mogli reflektovati na druga tržišta, a euro smo samoproglasili za svoju valutu tako da ostale članice euro zone prema nama nemaju nikakvu obavezu. Izuzev što bi nam, eventualno, mogle zabraniti da koristimo njihovu valutu u slučaju da procijene kako to negativno utiče na njihovu poziciju. Ali, i to je malo vjerovatno.
Ne mari se vratiti korak unazad, i izvući pouke iz ,,grčkog scenarija”. Njih nije teško vidjeti. ,,Grčka kriza nije nastala samo zato jer se trošilo više nego što se zarađivalo, već i zbog masovnog neplaćanja poreza i korupcije koja je sastavni dio političke kulture”, kaže Jens Bastian, analitičar grčke Fondacije za evropsku politiku iz Atine, ,,Korupcija je jako raširena u državnim službama i preduzećima, a politički sistem promoviše nepotizam i rastrošnost što je uništilo pravnu državu i povjerenje javnosti da ona funkcioniše”.
Ako je Bastian u pravu – da se Grčka tu gdje jeste našla zahvaljujući trošenju nezarađenog, korupciji i nepotizmu – onda je Crna Gora na opasnom putu da se u skoroj budućnosti nađe u nevoljama koje će je svrstati u društvo prokuženih članica EU sa obala Mediterana. Evropljani će već naći prigodan naziv i za taj obor.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona
PROFILI RUSKIH DPS INVESTITORA U CRNOJ GORI: Obavještajci kao slučajni biznismeni
-
Izdvojeno2 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS2 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS1 sedmicaULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU2 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA3 sedmiceVeliki prelom
-
Izdvojeno2 sedmiceOPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo