Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: KNJIGA ŠPANSKE NOVINARKE: Izgubljena Servantesova ljubav

Objavljeno prije

na

Priča o boravku jednog od najvećih pisaca svijeta Miguela de Servantesa u Ulcinju, kao zarobljenika znamenitih gusara krajem 16. stoljeća, ušla je u novu fazu. Za to se pobrinula poznata novinarka iz njegove domovine Španije, Angela Rodicio (53), koja je nedavno objavila knjigu Dulcinium. El amor perdido de Cervantes (Ulcinj. Izgubljena Servantesova ljubav).

Kako se navodi u predgovoru, autorka postavlja pitanje: da li je Dulčinea bila samo osoba ili se radi o stvarnom mjestu?

Angela Rodicio, koja je u Ulcinju boravila nekoliko puta, najviše tokom 1999. godine, pokušala je u knjizi od 426 stranica da otkrije ono što bi mogao biti ključ za veliku ljubav Servantesa i njegovo razočaranje u domovinu.

U nizu intervjua ona je kazala da je Dulčinea, kako i Servantes navodi, „ime milozvučno, neobično i znakovito”, izvedeno od imena grada na Jadranu, odnosno da nije riječ o literarnoj fikciji velikog pisca.

Ono što se u Ulcinju uvijek govorilo, posebno turistima, dobija novu dimenziju. Sve se, što je još značajnije, dešava u godini kada se navršava četiri stoljeća od Servantesove smrti.

Ova knjiga na velika vrata vraća Ulcinj na kartu značajnih gradova Mediterana, prostora kome je već više od stotinu godina, na svoju štetu, Ulcinj okrenuo leđa. „Ovo je sjajno. Odlična, besplatna reklama za Ulcinj koji bi se širom planete mogao promovisati kao Grad Servantesa. Osmišljenim aktivnostima posebno bi oživio Stari grad. Bez toga on je mrtav”, kaže poznati njemački zaljubljenik u Ulcinj profesor Mihael Miler.

Na ovom talasu, Ulcinj bi mogao da dobije i značajnu kulturnu instituciju. Dr Eliezer Papo, profesor na Ben Gurion Univerzitetu u Tel Avivu i odličan poznavalac ladino jezika, kojim su govorili španski Jevreji, rekao je da će inicirati da u Ulcinju bude otvoren Institut Servantes. To je španska institucija koja postoji u 86 gradova širom svijeta i ima za cilj promovisanje španskog jezika i kulture.

Ove inicijative pozdravio je publicista Ismet Karamanaga, predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja. On je pišući o ovoj temi ocijenio da ključ za tezu da je Servantes zaista boravio u Ulcinju treba tražiti u imenu njegove Dulčineje iz Don Kihota. Ulcinj se na romanskim jezicima, kako onda, tako i danas, nazivao Dulcinjo, Dulcino ili Dulcinium pa, sljedstveno tome, kako ističe Karamanaga, Dulčineja zapravo znači – Ulcinjanka!

Nesporna je činjenica da je Servantesa krajem septembra 1575. godine zarobio čuveni gusar Arnaut Mami. Prilikom hapšenja Mamijevi gusari su kod Servantesa pronašli pismo s pečatom kralja Španije Filipa II, pa su smatrali da se radi o značajnoj ličnosti. Cijena po robu kretala se u tom periodu od 30 do 100, u izuzetnim slučajevima 200 zlatnika. No, za Servantesa je zatraženo čitavih 500 zlatnih talira. Toliko svotu niko u Španiji nije htio da izdvoji, tako da je njegovo robovanje potrajalo punih pet godina.

Nemirna duha, željan avantura, Servantes je tokom perioda u Alžiru, bezuspješno pokušao četiri puta da pobjegne iz zatočeništva. Njegovi biografi kažu da se, prije nego je oslobođen, morao braniti od optužbi da se družio s gusarima. O gusarstvu se na nekoliko mjesta govori i u najslavnijem romanu ovog Španca.

Pošto su Ulcinjani imali odlične veze s gusarima sa sjevera Afrike (Alžir, Bengazi i Tripoli), a Ulcinj bio njihova baza tokom trajanja Osmanske imperije, gusari su odlučili da ga prebace u Ulcinj. Narodno predanje, kako navodi Karamanaga, spominje u Starom gradu izvjesnog roba Serveta, koji je lijepo pjevao i koji se zaljubio u kćerku bega, upravnika tvrđave. „Kada je za njega stigao otkup, sa svojom Dulčineom, otišao je u Španiju. Postao nam je zet”, kaže on. Servantes danas više treba Ulcinju, kao što su zatočenom mladom piscu prije 440 godina trebali potpuna sloboda, sigurnost i ljubav”.

Začauren, zatvoren, iznutra izjedan pohlepom i neznanjem uskih ljudi, politički i ekonomski kontuzovan, Ulcinj, na 400. godišnjicu Servantesove smrti, dobija prelijep dar od Angele Rodicio. Njena knjiga je u Španiji postala bestseler, a već je prevedena i u Italiji.

Na ovaj način, istorijska istina dobija puni legitimitet. Baš kao još jedna predivna knjiga koja je objavljena prošle godine, poznatog britanskog istoričara i publiciste, sir Noela Malkolma „Agents of Empire: Knights, Corsairs, Jesuits and Spies in the Sixteenth-Century Mediterranean World” (Agenti Imperije: konjanici, gusari, jezuiti i špijuni u 16. vijeku u mediteranskom svijetu).

U njoj Malkolm na preko 600 stranica na fascinantan način, prateći život članova dvije poznate ulcinjske srednjovjekovne porodice, Brutti i Bruni, koje su bile i u krvnom srodstvu, kroz obilje arhivske građe, svjedoči o nekim od glavnih događaja evropske povijesti 16. stoljeća, naročito o odnosima između najmoćnijih hrišćanskih država Evrope i Osmanske imperije.

Iz ovog djela, za koji je autor prikupljao građu preko dvije decenije, današnji čitalac može steći jasniju sliku o Ulcinju i ovom području kao granici između carstava, kultura i religija, gdje se one plodonosno miješaju, prostoru gdje se govori više jezika i kosmopolitskim porodicama koje su uticale na istoriju moćnih imperija.

Malkolm je u srijedu u Ulcinju predstavio svoju knjigu koja je upravo prevedena na albanski jezik i objavljena u Tirani. Čeka se i Rodicio.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo