Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA KUHINJA POTENCIJALNI TURISTIČKI BREND : Put do srca preko bamije

Objavljeno prije

na

Ovu će sezonu u Ulcinju obilježiti događaj koji je prije nekoliko večeri održan u Starom gradu. U kompleksu ,,Palate Venecija”, na Servantesovom trgu, domaćini i njihovi brojni gosti uživali su u bamijama, predivnom jelu, jedinstvenom spoju ulcinjskog autohtonog kulinarstva, tradicije i istorije.

,,Ako želite da me počastite, neka to bude bamija”, citirao je riječi nekadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona poznati ulcinjski majstor kuhinje Nijazi Resulbegović.

,,Bamija je jedna od najzdravijih namirnica, čudotvorna biljka jedinstvenog ukusa, koja se vjekovima koristi ne samo u ljekovite svrhe, već je to i specijalitet naših baka, supruga i sestara. Ako hoćete i pravi afrodizijak”, rekao je predsjednik Opštine Ljoro Nrekić.

Svima je jasno da kulinarstvo mora biti značajan segment ulcinjske turističke privrede. Samo, to treba znati objediniti i ponuditi. Čitavih 2,5 milenijuma trajanja ovoga grada, plodotvorno prožimanje devet velikih kulturnih slojeva, splet civilizacija, naroda, religija i običaja pomoraca, gusara i trgovaca po svim zemljama Mediterana, razmjena sa zaleđem uz plodnu ravnicu i povoljnu klimu, učinila je da Ulcinj ima jedinstvenu kuhinju koja je zdrava, laka, lepršava. Radost za sva čula.

Uz bamije, tu su, pored ostalih, i japrak, riba kapama (u saftu), pita sa mesom od domaćeg pijetla ili divljači, ćufte u kisjelom mlijeku, dolme, razni prilozi i salate, sve do slastica.

,,Hrana je uglavnom lagana i sadrži obilje zdravih namirnica. Možda je najsličnija libanskoj kuhinji”, kaže Adaleta Bibezić koja je sa svojom sestrom Dženanom nedavno objavila kuvar sa preko 130 ulcinjskih specijaliteta.

Resulbegović kaže da je za spremanje te hrane potrebno i mnogo ljubavi.U Aziji, i na Mediteranu, hrana je bitan dio mita i identiteta.

Ankete pokazuju da čak petina gostiju „želi steći nova kulturna iskustva i doživljaje, ali da im trenutna ponuda to ne omogućava”. Činjenica je takođe da je oko 37 odsto svih međunarodnih putovanja podstaknuto kulturnim elementima. Predviđa se da će gastroturizam rasti po stopi od oko 10 odsto na godišnjem nivou. On je već postao jedan od najdinamičnijih segmenata turizma.

Ulcinjski Stari grad vrvi od turista, ali je tradicionalnih jela u restoranima veoma malo.

,,Gosti nam sve češće zamjeraju nemaštovitost i industrijsku ponudu u našim lokalima. I imaju pravo. Naš cilj mora biti da turistima ponudimo autentična ulcinjska jela uz koja mora ići priča o tome koliko se stoljećima spravljaju na takav način. Savremeni gost traži izvornost i za stolom, priču koju će spominjati kada se vrati kući”, kaže predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada “Kaljaja”, poznati turistički vodič Ismet Karamanaga.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), kad su u pitanju gastronomski turistički proizvodi, čak 79 odsto ispitanih smatra da su gastromanifestacije i sajmovi važni, 62 odsto istaklo je gastrorute i kulinarske radionice kao ključan dio ponude, a 59 odsto anketiranih ističe važnost sajmova i događanja koji uključuju ponudu lokalnih gastroproizvoda.

IzvještajWTO-a pokazuje da sve veći broj turista želi da isproba novitete, i da tom nastojanju gastronomski doživljaj igra ključnu ulogu. Gastronomija utjelovljuje tradicionalne vrijednosti povezane s novim trendovima u turizmu: poštovanje kulture i tradicije, zdrav način života, autentičnost, održivost, iskustvo.

Kuvari u svijetu i u Crnoj Gori sada su na velikoj cijeni. Potražnja za njima je ogromna, malo ih ima, pa su ubjedljivo najbolje plaćeni radnici u sektoru turizma i ugostiteljstva. Nakon nekoliko decenija u ulcinjskoj srednjoj školi od septembra će biti posebno odjeljenje kuvara.

„Turizam ne može opstati bez autentične kulture. Naš gastronomski identitet mora biti dio naše turističke prepoznatljivosti”, tvrdi direktor Turističke organizacije (TO) u Ulcinju Fatmir Đeka.

On naglašava da gosti sve više traže različitost, posebnost i izvornost. ,,Potrebno je poboljšati saradnju poljoprivrede i turizma kako bi se osiguralo tržište za plasman poljoprivrednih proizvoda a istovremeno poboljšali kvalitet i konkurentnost turizma. Gostu moramo na najljepši način predstaviti ono što mi jesmo: našu tradiciju, kulturu i domaći proizvod”, kaže Đeka. ,,TO intenzivno radi na pozicioniranju Ulcinja na gastrokarti regiona i Evrope, kao što je to sada slučaj, na primjer, sa kajtsurfingom”.

Izvještaj WTO o gastroturizmu pokazao je da čak 88,2 odsto turističkih destinacija uzima u obzir gastronomiju kao strateški element u definisanju svog imidža.

Iz TO je najavljeno da će naredne godine organizovati manifestaciju ,,Ukusi Ulcinja”. ,,Kao krajnji rezultat želimo dobiti specijalizovane restorane koji će stalno nuditi više lokalnih jela, a gostima pružati i mogućnosti aktivnog učestvovanja u njihovoj pripremi. To bi za turiste mogao biti vrhunski doživljaj”, zaključuju iz te institucije. Vidjećemo dogodine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo