Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA KULTURNA DEŠAVANJA: Lijepo doći, lijepo ostati

Objavljeno prije

na

U nedjelju veče gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka nije krio zadovoljstvo. Na svečanom otvaranju 15. Sajma knjiga gosti su mu bili dva predsjednika parlamenta i tri ministra kulture. Za grad kao što je Ulcinj to je značajno dostignuće.

Ovoj tradicionalnoj manifestaciji prisustvovali su čelnici skupština Crne Gore i Albanije Ranko Krivokapić i Ilir Meta, te ministri kultura Crne Gore, Albanije i Kosova Pavle Goranović, Mirela Kumbaro-Furdži i Kujtim Šalja.

Krivokapić je kazao da je Ulcinj ovom manifestacijom potvrdio trajanje u knjizi, Meta je rekao da su snaga koju donosi knjiga znanje, saradnja, kultura i tolerancija, dok je Đeka utvrdio da je ulcinjski sajam knjiga postao regionalni kulturni događaj.

Slično je sa manifestacijom Pjesnička kalimera, koja upravo ovih dana doživljava 23. izdanje. ,,To je za nas kao glavnog organizatora veliki uspjeh, jer smo postali prepoznatljivi na nacionalnom i regionalnom nivou”, kaže predsjednik Društva umjetnika i intelektualaca Art klub Ali Salaj.

U četvrtak je u Ulcinju počeo sa radom do sada najveći naučni skup posvećen reformatoru Talmuda, posljednjem lažnom mesiji Šabetaju Cviju, koji je umro u tom gradu 1676. godine.

Glavni rabin Bosne i Hercegovine dr Eliezer Papo rekao je da je važno da eminentni poznavaoci Cvijevog lika i djela shvate i svijetu prenesu poruku koliko je lako doći u Ulcinj i koliko je lijepo tu ostati. ,,Želimo takođe da ovaj grad bude na turističkoj mapi Jevreja, kao što je na mapi šabatajanskih studija”, dodao je on.

Uz Cvija, gotovo da više nema turiste koji ne zna da je Ulcinj istovremeno i grad Servantesa, odnosno mjesto gdje je bio zatočen jedan od najpoznatijih književnika svijeta. To je grad začuđujućih priča, mitova i legendi, koje se lako pamte i prepričavaju, koje govore o duhu grada, a koje postaju nevidljiva veza između ove destinacije i turista.

,,Ulcinj je mozaik velikih kultura i civlizacija gdje se one već 25 vjekova plodonosno prožimaju. Zato nije slučajno što su tako paradigmatične ličnosti velike simboličke težine provele ovdje jedan dio svog života”, kaže Đeka.

On ističe da Cvi i Miguel de Servantes predstavljaju dio svjetske, ali i ulcinjske intelektualne baštine, koja može biti veliki izazov za budućnost. „Stoga mi ne želimo njihovu jeftinu komercijalizaciju, već suštinsku promociju značajne kulturne vrijednosti ovog našeg prostora”, zaključuje gradonačelnik Ulcinja.

Bosanski akademik Rusmir Mahmutćehajić, napominje da je izuzetno važno da ljudi koji kreiraju kulturnu i turističku politiku u ovoj opštini shvate da, iako se stiče ponekad utisak da je Ulcinj još zapušten, on predstavlja veliku riznicu za budućnost. „Otvaranjem struktura, kakav je Ulcinj, multireligijskih, multijezičkih, u dijalogu, znači svjedočiti da svijet ima budućnost. A svijet nikada nije imao veću potrebu za dijalogom nego što je ima danas” poručuje Mahmutćehajić.

Tome će pogodovati činjenica što je Vlada Crne Gore otvorila proceduru za uvrštavanje Starog grada u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Ovaj jedinstveni urbanistički kompleks, osnovan u petom vijeku prije nove ere, nalazi se na tzv. Tentativnoj listi Ministarstva kulture. To znači da se radi o području za koje se smatra da je od izuzetnog značaja i za koje se planira nominacija za UNESCO u narednom periodu.

„Na tome insistiramo preko dvije decenije, odnosno od osnivanja”, kaže predsjednik Društvo prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga napominjući da je do sada izostajala konkretna podrška crnogorske Vlade i lokalne uprave.

„Imamo jake preduslove za uspješan kulturni turizam: autentičan proizvod i lokalnu zajednicu koja je ljubazna i tolerantna. Treba nam više ideja i rada kako bi sve što imamo dobro posložili i produžili sezonu”, navodi profesor Karamanaga.

Dr Mahmutćehajić je predložio da se svake godine u Ulcinju održavaju simpozijumi o mesijanstvu (vjerskom, političkom…), dok su iz Pozorišne grupe Servantes i Dulčinea dali prijedlog da u tom gradu bude organizovan mediteranski festival teatra.

Kako sve ovo sprovesti u praksi, a što je i opredjeljenje u Master planu razvoja crnogorskog turizma, može se lako naučiti iz primjera Southern soul festivala (SSF), jedne od najvećih muzičkih manifestacija u ovom dijelu Evrope, koja je krajem juna, po treći put, održana na Velikoj plaži.

SSF spada u takozvane boutique festivale koji se odlikuju intimnom atmosferom, pa su ljubitelji muzike otkrili pravi ljetnji raj. Ove godine ih je bilo oko devet hiljada sa svih kontinenata.

„Kultura, pejsaž i gastronomska ponuda su ono što treba da predstavlja ključnu atraktivnost Ulcinja kao turističkog mjesta. Ovdje svako nešto može pronaći za sebe”, uvjeren je Karamanaga, koji je jedan od najpoznatijih turističkih vodiča u zemlji.

Prema njegovim riječima, sve više gostiju dolazi na ulcinjsku rivijeru motivisani upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u avgustovskim večerima kada puni mjesec prospe trag po mirnoj pučini, a sa Ljetnje scene u Starom gradu, sa prekrasnog Trga robova, kod monumentalne crkve-džamije i Kule Balšića, dopiru zvuci muzičkih virtuoza ili glasovi eminentnih glumaca i pjesnika.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo