Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA KULTURNA DEŠAVANJA: Lijepo doći, lijepo ostati

Objavljeno prije

na

U nedjelju veče gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka nije krio zadovoljstvo. Na svečanom otvaranju 15. Sajma knjiga gosti su mu bili dva predsjednika parlamenta i tri ministra kulture. Za grad kao što je Ulcinj to je značajno dostignuće.

Ovoj tradicionalnoj manifestaciji prisustvovali su čelnici skupština Crne Gore i Albanije Ranko Krivokapić i Ilir Meta, te ministri kultura Crne Gore, Albanije i Kosova Pavle Goranović, Mirela Kumbaro-Furdži i Kujtim Šalja.

Krivokapić je kazao da je Ulcinj ovom manifestacijom potvrdio trajanje u knjizi, Meta je rekao da su snaga koju donosi knjiga znanje, saradnja, kultura i tolerancija, dok je Đeka utvrdio da je ulcinjski sajam knjiga postao regionalni kulturni događaj.

Slično je sa manifestacijom Pjesnička kalimera, koja upravo ovih dana doživljava 23. izdanje. ,,To je za nas kao glavnog organizatora veliki uspjeh, jer smo postali prepoznatljivi na nacionalnom i regionalnom nivou”, kaže predsjednik Društva umjetnika i intelektualaca Art klub Ali Salaj.

U četvrtak je u Ulcinju počeo sa radom do sada najveći naučni skup posvećen reformatoru Talmuda, posljednjem lažnom mesiji Šabetaju Cviju, koji je umro u tom gradu 1676. godine.

Glavni rabin Bosne i Hercegovine dr Eliezer Papo rekao je da je važno da eminentni poznavaoci Cvijevog lika i djela shvate i svijetu prenesu poruku koliko je lako doći u Ulcinj i koliko je lijepo tu ostati. ,,Želimo takođe da ovaj grad bude na turističkoj mapi Jevreja, kao što je na mapi šabatajanskih studija”, dodao je on.

Uz Cvija, gotovo da više nema turiste koji ne zna da je Ulcinj istovremeno i grad Servantesa, odnosno mjesto gdje je bio zatočen jedan od najpoznatijih književnika svijeta. To je grad začuđujućih priča, mitova i legendi, koje se lako pamte i prepričavaju, koje govore o duhu grada, a koje postaju nevidljiva veza između ove destinacije i turista.

,,Ulcinj je mozaik velikih kultura i civlizacija gdje se one već 25 vjekova plodonosno prožimaju. Zato nije slučajno što su tako paradigmatične ličnosti velike simboličke težine provele ovdje jedan dio svog života”, kaže Đeka.

On ističe da Cvi i Miguel de Servantes predstavljaju dio svjetske, ali i ulcinjske intelektualne baštine, koja može biti veliki izazov za budućnost. „Stoga mi ne želimo njihovu jeftinu komercijalizaciju, već suštinsku promociju značajne kulturne vrijednosti ovog našeg prostora”, zaključuje gradonačelnik Ulcinja.

Bosanski akademik Rusmir Mahmutćehajić, napominje da je izuzetno važno da ljudi koji kreiraju kulturnu i turističku politiku u ovoj opštini shvate da, iako se stiče ponekad utisak da je Ulcinj još zapušten, on predstavlja veliku riznicu za budućnost. „Otvaranjem struktura, kakav je Ulcinj, multireligijskih, multijezičkih, u dijalogu, znači svjedočiti da svijet ima budućnost. A svijet nikada nije imao veću potrebu za dijalogom nego što je ima danas” poručuje Mahmutćehajić.

Tome će pogodovati činjenica što je Vlada Crne Gore otvorila proceduru za uvrštavanje Starog grada u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Ovaj jedinstveni urbanistički kompleks, osnovan u petom vijeku prije nove ere, nalazi se na tzv. Tentativnoj listi Ministarstva kulture. To znači da se radi o području za koje se smatra da je od izuzetnog značaja i za koje se planira nominacija za UNESCO u narednom periodu.

„Na tome insistiramo preko dvije decenije, odnosno od osnivanja”, kaže predsjednik Društvo prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga napominjući da je do sada izostajala konkretna podrška crnogorske Vlade i lokalne uprave.

„Imamo jake preduslove za uspješan kulturni turizam: autentičan proizvod i lokalnu zajednicu koja je ljubazna i tolerantna. Treba nam više ideja i rada kako bi sve što imamo dobro posložili i produžili sezonu”, navodi profesor Karamanaga.

Dr Mahmutćehajić je predložio da se svake godine u Ulcinju održavaju simpozijumi o mesijanstvu (vjerskom, političkom…), dok su iz Pozorišne grupe Servantes i Dulčinea dali prijedlog da u tom gradu bude organizovan mediteranski festival teatra.

Kako sve ovo sprovesti u praksi, a što je i opredjeljenje u Master planu razvoja crnogorskog turizma, može se lako naučiti iz primjera Southern soul festivala (SSF), jedne od najvećih muzičkih manifestacija u ovom dijelu Evrope, koja je krajem juna, po treći put, održana na Velikoj plaži.

SSF spada u takozvane boutique festivale koji se odlikuju intimnom atmosferom, pa su ljubitelji muzike otkrili pravi ljetnji raj. Ove godine ih je bilo oko devet hiljada sa svih kontinenata.

„Kultura, pejsaž i gastronomska ponuda su ono što treba da predstavlja ključnu atraktivnost Ulcinja kao turističkog mjesta. Ovdje svako nešto može pronaći za sebe”, uvjeren je Karamanaga, koji je jedan od najpoznatijih turističkih vodiča u zemlji.

Prema njegovim riječima, sve više gostiju dolazi na ulcinjsku rivijeru motivisani upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u avgustovskim večerima kada puni mjesec prospe trag po mirnoj pučini, a sa Ljetnje scene u Starom gradu, sa prekrasnog Trga robova, kod monumentalne crkve-džamije i Kule Balšića, dopiru zvuci muzičkih virtuoza ili glasovi eminentnih glumaca i pjesnika.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo