Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA KULTURNA DEŠAVANJA: Lijepo doći, lijepo ostati

Objavljeno prije

na

U nedjelju veče gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka nije krio zadovoljstvo. Na svečanom otvaranju 15. Sajma knjiga gosti su mu bili dva predsjednika parlamenta i tri ministra kulture. Za grad kao što je Ulcinj to je značajno dostignuće.

Ovoj tradicionalnoj manifestaciji prisustvovali su čelnici skupština Crne Gore i Albanije Ranko Krivokapić i Ilir Meta, te ministri kultura Crne Gore, Albanije i Kosova Pavle Goranović, Mirela Kumbaro-Furdži i Kujtim Šalja.

Krivokapić je kazao da je Ulcinj ovom manifestacijom potvrdio trajanje u knjizi, Meta je rekao da su snaga koju donosi knjiga znanje, saradnja, kultura i tolerancija, dok je Đeka utvrdio da je ulcinjski sajam knjiga postao regionalni kulturni događaj.

Slično je sa manifestacijom Pjesnička kalimera, koja upravo ovih dana doživljava 23. izdanje. ,,To je za nas kao glavnog organizatora veliki uspjeh, jer smo postali prepoznatljivi na nacionalnom i regionalnom nivou”, kaže predsjednik Društva umjetnika i intelektualaca Art klub Ali Salaj.

U četvrtak je u Ulcinju počeo sa radom do sada najveći naučni skup posvećen reformatoru Talmuda, posljednjem lažnom mesiji Šabetaju Cviju, koji je umro u tom gradu 1676. godine.

Glavni rabin Bosne i Hercegovine dr Eliezer Papo rekao je da je važno da eminentni poznavaoci Cvijevog lika i djela shvate i svijetu prenesu poruku koliko je lako doći u Ulcinj i koliko je lijepo tu ostati. ,,Želimo takođe da ovaj grad bude na turističkoj mapi Jevreja, kao što je na mapi šabatajanskih studija”, dodao je on.

Uz Cvija, gotovo da više nema turiste koji ne zna da je Ulcinj istovremeno i grad Servantesa, odnosno mjesto gdje je bio zatočen jedan od najpoznatijih književnika svijeta. To je grad začuđujućih priča, mitova i legendi, koje se lako pamte i prepričavaju, koje govore o duhu grada, a koje postaju nevidljiva veza između ove destinacije i turista.

,,Ulcinj je mozaik velikih kultura i civlizacija gdje se one već 25 vjekova plodonosno prožimaju. Zato nije slučajno što su tako paradigmatične ličnosti velike simboličke težine provele ovdje jedan dio svog života”, kaže Đeka.

On ističe da Cvi i Miguel de Servantes predstavljaju dio svjetske, ali i ulcinjske intelektualne baštine, koja može biti veliki izazov za budućnost. „Stoga mi ne želimo njihovu jeftinu komercijalizaciju, već suštinsku promociju značajne kulturne vrijednosti ovog našeg prostora”, zaključuje gradonačelnik Ulcinja.

Bosanski akademik Rusmir Mahmutćehajić, napominje da je izuzetno važno da ljudi koji kreiraju kulturnu i turističku politiku u ovoj opštini shvate da, iako se stiče ponekad utisak da je Ulcinj još zapušten, on predstavlja veliku riznicu za budućnost. „Otvaranjem struktura, kakav je Ulcinj, multireligijskih, multijezičkih, u dijalogu, znači svjedočiti da svijet ima budućnost. A svijet nikada nije imao veću potrebu za dijalogom nego što je ima danas” poručuje Mahmutćehajić.

Tome će pogodovati činjenica što je Vlada Crne Gore otvorila proceduru za uvrštavanje Starog grada u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Ovaj jedinstveni urbanistički kompleks, osnovan u petom vijeku prije nove ere, nalazi se na tzv. Tentativnoj listi Ministarstva kulture. To znači da se radi o području za koje se smatra da je od izuzetnog značaja i za koje se planira nominacija za UNESCO u narednom periodu.

„Na tome insistiramo preko dvije decenije, odnosno od osnivanja”, kaže predsjednik Društvo prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga napominjući da je do sada izostajala konkretna podrška crnogorske Vlade i lokalne uprave.

„Imamo jake preduslove za uspješan kulturni turizam: autentičan proizvod i lokalnu zajednicu koja je ljubazna i tolerantna. Treba nam više ideja i rada kako bi sve što imamo dobro posložili i produžili sezonu”, navodi profesor Karamanaga.

Dr Mahmutćehajić je predložio da se svake godine u Ulcinju održavaju simpozijumi o mesijanstvu (vjerskom, političkom…), dok su iz Pozorišne grupe Servantes i Dulčinea dali prijedlog da u tom gradu bude organizovan mediteranski festival teatra.

Kako sve ovo sprovesti u praksi, a što je i opredjeljenje u Master planu razvoja crnogorskog turizma, može se lako naučiti iz primjera Southern soul festivala (SSF), jedne od najvećih muzičkih manifestacija u ovom dijelu Evrope, koja je krajem juna, po treći put, održana na Velikoj plaži.

SSF spada u takozvane boutique festivale koji se odlikuju intimnom atmosferom, pa su ljubitelji muzike otkrili pravi ljetnji raj. Ove godine ih je bilo oko devet hiljada sa svih kontinenata.

„Kultura, pejsaž i gastronomska ponuda su ono što treba da predstavlja ključnu atraktivnost Ulcinja kao turističkog mjesta. Ovdje svako nešto može pronaći za sebe”, uvjeren je Karamanaga, koji je jedan od najpoznatijih turističkih vodiča u zemlji.

Prema njegovim riječima, sve više gostiju dolazi na ulcinjsku rivijeru motivisani upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u avgustovskim večerima kada puni mjesec prospe trag po mirnoj pučini, a sa Ljetnje scene u Starom gradu, sa prekrasnog Trga robova, kod monumentalne crkve-džamije i Kule Balšića, dopiru zvuci muzičkih virtuoza ili glasovi eminentnih glumaca i pjesnika.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo