Povežite se sa nama

OKO NAS

ULTIMATUM EU VLADI CRNE GORE: Spasavajte Solanu i pristupne pregovore

Objavljeno prije

na

Amba­sa­dorka Nje­mač­ke u Cr­noj Go­ri Gu­drun Štaj­na­ker boravila je sredinom ovog mjeseca u Solani i nije se mogla načuditi devastaciji tog predivnog prostora. ,,Do pri­je dvi­je go­di­ne ovdje se radi­lo, a sa­da vi­še ne­ma ničega. Uni­šte­ni su pu­te­vi, zgra­de, gotovo sve i pitamo se ka­ko je to mo­gu­će. Ne­ko mo­ra da bu­de od­go­vo­ran. Na­rav­no, ni­je na nama da utvrdi­mo ko je od­go­vo­ran, to je za­da­tak cr­no­gor­ske Vla­de”, kazala je ona.

Još veći je to interes bivših radnika tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća, koji se nalaze na evidenciji Biroa za zapošljavanje već godinu dana. A njihova nada da će bar ove sezone ponovo biti berbe slanih kristala, svakodnevno kopni, pa je sve više naznaka da će ovo biti četvrta godina, od ukupno 81 koliko postoji Solana kao privredno društvo, a u kojoj nema berbe soli. Naime, pregovori stečajne uprave oko zaključivanja ugovora o zakupu s firmom bivšeg direktora Ljuba Gazivode praktično su propali. Gazivoda je tražio da Solanu zakupi na period od 15 godina.

No, evidentno je da za to nema spremnosti u vrhu vlasti. Još uvijek se pokušava naći neko „prelazno rješenje” ne bi li se ipak gradilo na tom prostoru. Tako nešto je, međutim, u suprotnosti s odlukama Skupštine Crne Gore i modalitetima koji se nalaze u Nacrtu prostorno-urbanističkog plana Ulcinja, kao i s onim što žele organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom prirode, posebno ptica.

Crnogorsku Vladu naročito zabrinjava što je Evropska komisija odlučna da u slučaju pogoršavanja situacije na tom prostoru stopira pristupne pregovore u veoma značajnom poglavlju 27 (Životna sredina i klimatske promjene). To je zvaničnicima u Podgorici jasno saopštio šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za proširenje Dirk Lange. „Nje­mač­ka ima ve­li­ki interes da se Solana sa­ču­va”, kaže ambasadorka Štajnaker, što je stav i Francuske i Poljske. Njihove diplomatske predstavnice u Crnoj Gori Veronik Brimo i Gracina Sikorska takođe su izuzetno angažovane na ovom pitanju, što znači da je Solana već postala ne samo problem Ulcinja, već i cijele države.

Zato je ona naprosto natjerana da zagrize tu ,,kisjelu jabuku”. Za početak, Vlada Crne Gore je saopštila da će izdvojiti oko 200 hiljada eura kako bi se uključila struja i obavio remont pumpi. Nakon toga biće moguće da se ispumpa slatka voda, koja je načinila ogromna jezera na Solani i veliku štetu, te upumpa morska voda.

Ali, to je tek palijativno rješenje, jer samo ako Solana radi, ako se proizvodi so, taj eko-sistem je održiv. Jedino u tom slučaju za ptice je to prava baza, a onda ima i turista, Ulcinj i dalje može da se hvali da je grad koji ima jednu od deset najvećih solana na Mediteranu.

Stoga je Štajnaker odlučna u stavu da država treba da preuzme gazdovanje Solanom i čitavim tim prostorom. „Ako je onaj ko je upravljao izgubio koncesiju zbog stečaja, mora se identifikovati vlasnik zemljišta. Ako je to državno, onda država mora preuzeti odgovornost i brinuti se o Solani. To traže i Evropska komisija i Savjet Evrope, kao i međunarodna javnost”, kaže ona i dodaje da se odluke moraju brzo donositi, jer više nema vremena.

Ta zemlja i evropske institucije pojačavaju pritisak na crnogorsku vlast. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopšteno je da će 8. i 9. aprila, uz podršku Njemačke, biti organizovana velika međunarodna konferencija o Solani. Prvog dana skup će se održavati u Podgorici, a dan kasnije učesnici će se preseliti u Ulcinj. Očekuje se da se 9. aprila u Solani nađe petnaestak evropskih parlamentaraca, koji će i na taj način potvrditi značaj tog prostora u evropskim razmjerama.

,,Postalo je očigledno da jedino oni mogu presudno uticati na Vladu da konačno i iskreno krene s rješavanjem problema Solane i nas bivših radnika”, smatra predsjednik Sindikata Solane Marko Miranović.

Prema njegovim riječima, radnici su se borili i za prostor Solane, ali su njihove molbe, upozorenja i vapaji nailazili na slab odjek. ,,Pisali smo svim institucijama, od predsjednika države i Vlade, svim ministarstvima, ambasadama vodećih evropskih zemalja, Evropskoj komisiju u Crnoj Gori, da objasnimo na koji način se devastiraju prostor i fabrika”, istakao je Miranović, napominjući da je veliki i iskreni prijatelji Solane i radnika bio i ostao CZIP. ,,Njihovom upornošću ovo se pitanje izdiglo na međunarodni nivo”, dodao je on.

Zaista, uskoro treba da se postigne dogovor i o zabrani lova u Solani, na čemu je CZIP godinama insistirao, kao i da se taj prostor zakonski zaštiti odlukama opštinskih vlasti. CZIP će zatražiti od Svjetske banke da aktivira pomoć koju je ova institucija namijenila eko-turizmu na ulcinjskim močvarama 2009. godine u iznosu od 1,6 miliona dolara, a koju su tada odbile lokalne vlasti!

Dakle, planova i ideja je mnogo, ali sve dok se ponovo ne pokrene proizvodni proces, taj prekrasni prostor će se i dalje devastirati, ptice će tražiti druga mjesta za svoje baze, a Ulcinj i čitava zemlja gubiti razvojne šanse.

Zato je razumljivo što nekadašnji tehnički direktor tog preduzeća, prof. dr Janko Janković, koji je u Solani živio od 1945. do 1960. i proveo tu, kako tvrdi, najljepše godine života, sada izbjegava da je posjeti. ,,Strah me je od stanja koje ću tamo zateći”, ističe ovaj bivši dekan Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici.

U pravu je potpuno: Solana danas sliči ratnom Vukovaru. Oni koji znaju kako je to preduzeće izgledalo prije 25 godina i imaju malo srca, kada je vide ne mogu a da ne zaplaču! Bojim se da bi profesora Janka srce izdalo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo