Povežite se sa nama

OKO NAS

UNIŠTAVAJU SE KOLAŠINSKI DRVOREDI STARI STOTINU GODINA: Testerama na prirodu

Objavljeno prije

na

Kolašinski drvoredi, zasađeni krajem XIX i brižno njegovani tokom minulog vijeka su ugroženi višegodišnjim nemarom nadležnih i bahatošću pojedinih građana, upozorili su ekolozi iz tog grada u više navrata. Njihovi zahtjevi sa skupa organizovanog u januaru da se drvoredi zaštite kao ambijentalna vrijednost još nijesu doprli do izvršne vlasti, pa je broj zdravih lipa u centru grada svakim danom sve manji.

Na mjestu jedne od najstarijih u Kolašinu, koja je greškom službenice Komunalne policije, posječena u januaru ove godine, nije posađena nova, kako su bili obećali iz te službe. Zbog posječenog stabla u Ulici IV proleterske zimus je održan protest građana, na kome su tada iz Komunalne policije dali riječ da će čim vremenski uslovi dozvole posaditi novo drvo. Protestanti su od lokalne vlasti zatražili i da se na mjestu svih do sada posječenih stabala u kolašinskim drvoredima zasade nova. Ništa od toga još nije učinjeno.

Zoran Kujović, koji je odnedavno na mjestu načelnika Komunalne policije kaže da ne zna zbog čega prije nego što je on došao na tu funkciju nije posađena nova lipa. Ta služba je par mjeseci bila bez rukovodioca, jer je pređašnjeg Dragoljuba Bukilića, nakon što je samo mjesec dana bio na toj funkciji, razriješila predsjednica Opštine Željka Vuksanović.

„Ne mogu vam reći zbog čega u prvim proljećnim mjesecima, kada je bilo vrijeme, nije posađeno novo stablo. Sada je kasno jer je počela vegetacija. Međutim, mogu da obećam da će lipa u Ulici IV proleterske biti posađena na jesen”, kazao je Kujović.

Ta lipa kao i većina u centru grada, pretpostavlja se, da je posađena 1890. godine. Tada je formiran prvi drvored u Kolašinu, a kako tvrdi direktor Centra za kulturu Branislav Jeknić, zasadio ga je, Lale Nešović. Nešović je, prema nekim istorijskim podacima, bio drugi varoški predsjednik. Od tada do januara ove godine nijedan Kolašinac nije posjekao stablo u Sibirskoj, kako drugačije zovu ulicu IV proleterske brigade. Lipe su, kaže Jeknić, uništavane samo tokom Prvog svjetskog rata i njemačkog bombardovanja 1944. godine.

,,Drvored lipa u Sibirskoj je dio kolašinskog nasljeđa i imidža i uprkos tome što nije riječ o zaštićenim vrstama drveta, predstavlja nemjerljivu ambijentalnu vrijednost. Zbog toga je čin sječe, vjerovatno, jedne od najstarijih lipa u gradu, neodgovoran potez i nije ni čudo što je izazvao toliko oštrih rekacija i organizovanje građanskog protesta”, kaže Branislav Jeknić .

U međuvremenu skoro se osušio i četinar, koji su u saksiju na mjestu posječenog drveta postavili volonteri nevladinog sektora. Osušilo se i još nekoliko stabala u gradskim drvoredima. Drveće se navodno suši zbog nestručnog potkresavanja. Ekolozi tvrde da je širom grada u minulih desetak godina na taj način ,,osakaćeno i kasnije posječeno desetine stabala.”

,,Nekoliko stabala ispred bašti kolašinskih kafića su, namjerno, uništili vlasnici tih objekata, sipajući otrove u korijenje. Malo ko to ne zna. To je godinama tolerisano i niko nije obraćao pažnju niti su snosili ikakve sankcije. Na desetine stabala se osušilo jer nijesu potkresivana kako treba. Taj posao se prepušta nestručnim osobama, koje samo gledaju da otaljaju posao. To koliko čuvamo ono što su nam preci ostavili najbolje govori o našoj svijesti”, tvrde ekolozi.

Oni se spremaju da uskoro pozovu građane na još jedno okupljanje, na kojem bi tražili od vlasti da stane na kraj sakaćenju drvoreda, da sačuva preostala stabla i da se posade nova. Zahtijevaće ponovo i da lokalni parlament dokumentima zaštiti drveće u gradskom jezgru.

Jeknić tvrdi da je tradicija brižljivog odnosa prema kolašinskim drovoredima vrlo duga i razlog za ponos. Prvo drvo koje je namjenski zasađeno u Kolašinu, bila je jela na gornjem trgu (Trg Vukmana Kruščića). ,,Ta jela je zasađena 1878. godine, poslije ulaska crnogorske vojske u, od Turaka, oslobođeni Kolašin. Zasađena je uz blagoslov mitropolita Mitrofana Bana. Vidi se na fotografiji iz 1903. godine, koju su napravila dvojica engleskih putopisaca (Reginald Wyon i Gerald Prance). Na kasnijim fotografijama jela se ne vidi, a nije poznato kako je uništena”, objašnjava.

U vrijeme kada je, zahvaljujući Nešoviću, Kolašin dobio prvi drvored u centru grda, zasađeni su i brestovi pored hrama Svetog Dimitrija. Jeknić kaže da je taj drvored formirao kapetan Jevrem Simov Dragović.

Lipa koja je u januaru srušena motornim testerama radnika Komunalnog jer je službenica Komunalne policije procijenila da ugrožava bezbjednost prolaznika i okolnih objekata, bila je svojevrsna atrakcija. Zbog udubljenja u deblu privlačila je pažnju turista, pa su mnogi, naročito djeca, to mjesto birali za fotografisanje. Izgled lipe, zbog čije sječe su prvi put lokalni političari iz svih političkih partija zajedno protestovali, nije ostavio ravnodušnim ni poznate umjetnike.

,,U udubljenju u stablu te lipe Uroš Tošković je 2007. godine izveo performans. Neuobičajen za Kolašin, ali vrlo efektan i atraktivan. Mnoge fotografije, napravljene kao uspomena na boravak u našem gradu, su upravo sa te lokacije. Zaista, razlog za reakciju I protest svakog ko razumije ,,dušu” Kolašina i zna šta drvored u Sibirskoj predstavlja”, kaže direktor Centra za kulturu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo