Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UNIVERZITETSKI KADAR VLADAJUĆE KOALICIJE: Osvajanje katedri

Objavljeno prije

na

Ministra finansija Radoje Žugić je na najboljem putu da postane osmi ministar u Vladi koji će predavati na univerzitetu. I to državnom. Naime, Vijeće Ekonomskog fakulteta u Podgorici je ove nedjelje predložilo Žugića za docenta na čak tri predmeta. Riječ je o predmetima za oblast Ekonomija javnog sektora i finansija – Ekonomija javnog sektora, Korporativno upravljanje i kontrola i Revizija i kontrola.

Žugić je bio jedini kandidat koji se javio na konkurs Univerziteta Crne Gore krajem avgusta prošle godine za ta mjesta. Tročlana recenzentska komisija, koju je izabrao Senat UCG, utvrdila je da Žugić ispunjava sve uslove za izbor u zvanje docenta. Čak i više od toga: ,,Činjenica da trenutno obavlja jednu od najodgovornijih pozicija u Vladi navodi na zaključak da njegov stručni rad predstavlja neiscrpan izvor kvalitetnog, aplikativnog i korisnog znanja koji određuje i njegovu naučnu orijentaciju”, naveo je u ocjeni Žugićeve kandidature Miomir Jakšić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Jakšić je pored Nevenke Gluščević i Ane Lalević-Filipović sa Ekonomskog fakulteta UCG, član recenzentske komisije koja je napisala hvalospjeve o ministrovom naučnom radu.

Da sve ipak nije tako idilično ukazala je Mirjana Kuljak, profesorica Ekonomskog fakulteta. Ona je zatražila da se poništi konkurs na kome je ministar bio jedini kandidat. Kuljak, koja je stručnjak za korporativno upravljanje, argumentovala je da Žugić nema nikakve stručne kvalifikacije za predmet Korporativno upravljanje i kontrola.

Kuljak navodi da dva od tri člana recenzentske komisije, Jakšić i Glušević, u recenzijama ne daju ocjenu nijednog Žugićevog rada koji bi se odnosio na oblast korporativno upravljanje. „Mišljenje nijesu mogli dati jer Žugić nema radova iz te oblasti”, izjavila je Kuljak. Kao neformalnu zamjerku ona je navela i da ministar u biografiji navodi da govori ruski i koristi engleski jezik, te da literature u oblasti korporativnog upravljanja i kontrola nema na ruskom.

Kuljak je najavila da će od Senata UCG tražiti da formira nezavisnu komisiju koja bi procijenila njene primjedbe, kao i stav recenzentske komisije.

Kako je Senat i izabrao recenzentsku komisiju teško je očekivati da ministar neće biti počastvovan i akademskim zvanjem. Pola crnogorske Vlade su univerzitetski profesori. Pored novopečenog docenta Žugića, na UCG predaju ministrica Milica Pejanović-Đurišić, te ministri Branislav Mićunović i Vujica Lazović. Na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica angažovan je mlađi ministarski i akademski kadar Petar Ivanović, Igor Lukšić i Vladimir Kavarić. Sanja Vlahović je saradnica beogradskog univerziteta Singidunum i podgoričkog Univerziteta Mediteran. Na Mediteranu je kao asistent bio angažovan i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.

Vratimo se ministru Žugiću. On je 1985. diplomirao na Ekonomskom, kome se sada vraća kao docent. Magistarski rad, na istom fakultetu, odbranio je dvije godine kasnije. Valjda zbog brojnih, partijskih i rukovodećih, funkcija doktorirao je tek 2011. na Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije u Beogradu. Predsjednik Savjeta ovog fakulteta je dr Duško Knežević, predsjednik Atlas gupe u Crnoj Gori.

U vremenu koje je proteklo od magistrature do doktorata, Žugić je bio toliko zauzet javnim funkcijama da je bilo godina kada je promijenio po tri važne državne fotelje. Počeo je kao finansijski direktor Auto-moto saveza Crne Gore, zatim sekretar Direkcije javnih prihoda, pa direktor ZOP- a.

Bio je i poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore. No na karijeri i mijenjanju funkcija bi mu pozavidjeli i mnogi članovi njegove partije.

Predsjedavao je brojnim odborima direktora, bio član više nadzornih i odbora za reviziju. U dva mandata direktor Fonda PIO, od oktobra 2010. do decembra 2012. godine bio je guverner Centralne banke Crne Gore, krajem 2012. godine imenovan je za ministra finansija u Vladi Crne Gore.

Kada je izabran na čelo Centralne banke stručnjaci su upozoravali da vlastima ne treba guverner, već guvernanta. Monitor je tada pisao da smo izborom Žugića to i dobili, a Pobjeda je Žugićevo ustoličenje opisala sa: ,,Ćuti i radi”.

Ostaće upamćen kada je kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke u vrijeme kada je banka familije Đukanović bila prinuđena da zatraži državnu pomoć za izmirenje nagomilanih dugova, sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Igorom Lukšićem potpisao ugovor o čuvenom kreditu od 44 miliona eura.

Pored svih obaveza, Žugić je stizao i da predaje Finansijski menadžment na Fakultetu za mediteranske poslovne studije u Tivtu. Kao saradnik na ovom fakultetu prima nadoknadu od 150 eura.

Fakultet u Tivtu i bratski Pomorski fakultet u Baru su inače pravi rasadnici predavačkog kadra vladajuće koalicije. Na ovim fakultetima predaju, pored Žugića, i član Glavnog odbora DPS-a i poslanik dr Predrag Sekulić, bivši gradonačelnik Budve dr Rajko Kuljača, pomoćnik ministra kulture za medije mr Željko Rutović, direktor Uprave za inspkcijske poslove dr Božidar Vuksanović, Nikola Konjević, predsjednik UO Luke Kotor, Deda Delović, rukovodilac u Luci Bar, Radovan Orlandić, direktor Barske plovidbe… U Tivtu i Baru predaje i predsjednik Osnovnog suda u Kotoru, koji je bio predložen za VDT, Branko Vučković. Koleginica na fakultetu mu je i supruga Vesna Vučković, inače sutkinja Upravnog suda.

Armija partijskih magistara i doktora sada bi sa privatnih mogla da zakuca na vrata državnog Univerziteta. Ministar Žugić krči im put. A već će se naći neko da nahvali njihovu radnu, profesionalnu i naučnu izvrsnost.

Začudo, magistar Veselin Veljović (magistarski rad: Međunarodno priznanje države u Međunarodnom javnom pravu) i magistar Aco Đukanović (magistarski rad: Ustavna žalba i ustavno-sudska zaštita ljudskih prava u zemljama EU i Crnoj Gori) još nijesu dobili katedru.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo