Povežite se sa nama

OKO NAS

UPISNA POLITIKA JEDINE KOLAŠINSKE SREDNJE ŠKOLE: Kadar za odseljavanje

Objavljeno prije

na

Nedavna dešavanja u jedinoj kolašinskoj srednjoj školi Braća Selić , kada su dvadesetak učenika koji su u junu upisali gimnaziju samo pet dana pred početak školske godine obaviješteni da će morati da se prepišu na smjer za kuvare ili konobare ili školuju u nekom drugom gradu, aktuelizovala su manjkavosti upisne politike koja se godinama sprovodi u tom gradu.

Blizu 60 učenika, koji su u junu izašli iz osnovne škole, ukoliko su željeli da ostanu u rodnom gradu mogli su da biraju između gimnazije i ugostiteljskog smjera. Pred sam kraj avgusta minstarstvo nije dalo saglasnost upravi SMŠ Braća Selić da formira dva odjeljenja gimnazije, odnosno tri odjeljenja prvog razreda. Jedno odjeljenje je ukinuto, što su učenici i njihovi roditelji nazvali „ucjenom i diskriminacijom”.

„Ovakvim načinom odnosa prema kolašinskoj djeci ministarstvo od ovog grada pravi mjesnu zajednicu. I tjera mlade ljude od svojih kuća. Pred sam početak školske godine su nas doveli u situaciju da djecu sa solidnim uspjehom u osnovnoj školi upisujemo na ugostiteljski smjer. Ne bi to bio problem kada bi oni imali s tim smjerom perspektivu, ali nema broja kuvarima i konobarima u ovom gradu. Mnogi su godinama na birou ili rade na crno”, poručili su roditelji sa jednodnevnog protesta u srednjoj školi.

Ministarstvo prosvjete je nakon brojnih urgencija učenika i roditelja, predstavnika lokalne vlasti i uprave škole ,ali i medijske pažnje, našlo kompromisno rješenje, pa je odobrilo formiranje jednog odjeljenja ekonomskih tehničara. Na taj način je spriječen najavljeni i vrlo vjerovatno masovni protest svih onih koji smatraju da se godinama upisnom politikom u kolašinskoj srednjoj školi marginalizuje i pospješuje iseljavanje iz tog grada. Međutim, to će biti šesta generacija ekonomskih tehničara u Kolašinu sa svega nekoliko aktivnih preduzeća.

Iz SMŠ Braća Selić do sada je izašlo na stotine kuvara i konobara, ali i onih koji su nakon trogodišnjeg školovanja mogli da se „pohvale” vrlo čudnim zanimanjima. Među generacijama kolašinskih srednjoškolaca su i „izvlakači aluminijskih kablova”, skladištari, saradnici u kulturnim djelatnostima, saradnici u prirodnim naukama… Školovano je i nekoliko generacija trgovaca . Sve uprkos tome što su kolašinske fabrike odavno „mrtve”, a u tom gradu nikad nije bilo više od od deset prodavnica i dva skladišta.

Statistika lokalne kancelarije Zavoda za zapošljavanje potvrđuje neusklađenost smjerova u srednjoj školi sa potrebama tržišta rada. Među više od 650 onih koji traže posao su čak 64 maturanata gimnazije, isto toliko ekonomskih i trgovinskih tehničara, 67 prodavaca sa završenim III stepenom. Nema nijednog zidara, stolara, vodoinstalatera, montera, ali ni poslastičara ili visokokvalifikovanog kuvara. U informaciji koju su iz ZZZ dostavili lokalnom parlamentu, navodi se i da nedostaju vozači građevinskih i poljoprivrednih mašina, planinski i turistički vodiči, restoranski konobari…

U gradu koji je nekada bio prepoznat po velikom broju raznovrsnih zanatskih radnji, sada gotovo da nema zanatlija. U Kolašinu već odavno nema, recimo, obućara, a i za druge zanatske usluge mora se do Mojkovca, Bijelog Polja ili Podgorice. Takvo stanje, tvrde nadležni je zabrinjavajuće i znatno povećava troškove života Kolašinca.

U JU Srednja mješovita škola Braća Selić kažu da su primijetili taj problem i da, iako su voljni da odgovore potrebama grada, za to sada nema mnogo mogućnosti. Rezultati anketa sprovedenih među učenicima govore o tome da resorno ministarstvo nije jedino odgovorno. Učenici završnih razreda osnovne škole godinama ne žele da pohađaju zanatske škole.

„Među oko 80-ak anketiranih učenika devetog razreda osnovne škole niko nije pokazao interesovanje za zanatska zanimanja. To je zabrinjavajuće i prije svega je riječ o mentalitetskoj barijeri. Imamo volje, iako postoje određeni kadrovski problemi i nedostatak uslova za praktičnu nastavu, da pokušamo da formiramo bar jedno odjeljenje tih deficitarnih obrazovnih profila- kažu u SMŠ Braća Selić.

Uprava škole je potpuno svjesna šta nedostaje gradu. Kažu da je prije upisa srednje škole potrebno dodatno edukovati učenike i njihove roditelje, kako bi efikasno bile razbijene predrasude prema zanatima.

„Već pet generacija ekonomskih tehničara je izašlo iz ove škole. Opada interesovanje i za ugostiteljski smjer. Spremni smo da probamo da odgovorimo potrebama tržišta rada, ali za to treba da postoji interesovanje učenika”, kažu.

I iskustva rijetkih Kolašinca koji su zanatlije i koji od toga dobro žive, govore u prilog činjenici da se u toj varoši mladi teško odlučuju za zanimanja. Vlasnik firme za uređenje eneterijera Dekor kompani Boško Mirović tvrdi da se tokom deceniju i po, koliko se bavi tim poslom, nijedan njegov sugrađanin nije zainteresovao da bude radno angažovan u tom preduzeću.

„U mom preduzeću ne radi nijedan Kolašinac, već Rusini i Mađari iz Vojvodine. Imamo „mentalitetsku barijeru” prema zanatima. Nevjerovatno, ali to se još na ovim prostorima doživljava kao ponižavajuće. A sasvim je suprotno – ko „ima zanat” ne može propasti bez obzira na finansijsku krizu, kaže Mirović.

Ono što prećutkuju u SMŠ je i činjenica da bi otvaranje novih smjerova zahtijevalo i upošljavanje novog nastavnog kadra. Za to, sigurno je, ministarstvo neće dati lako novac. Kadar u kolašinskoj srednjoj školi je pretežno „gimnazijski”. Međutim, smanjenjem broja novih odjeljenja gimnazijalaca, mnogi nastavnici imaće znatno nižu normu časova. Nasuprot tome, nekolicina Kolašinaca, koji nijesu prosvjetni radnici, zahvaljujući tradiciji postojanja ugostiteljskog smjera, imaju dodatni siguran posao kao predavači u srednjoj školi. Razlog više da se i dalje , bez obzira na potrebe tržišta rada , školuju konobari i kuvari je i to što u okviru SMŠ posluje i gradska kafana Planinar, koja služi kao centar za obuku. Prihodi od tog ugostiteljskog objekta, tvrde upućeni u poslovanje, nijesu mali i uprava škole, ali i ministarstvo ih se neće lako odreći.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo