Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTAVNI SUD DONIO PRIVREMENU ODLUKU O SUDSKIM TROŠKOVIMA U SLUČAJU KREDITA U ŠVAJCARCIMA: Institucije opet iznevjerile žrtve

Objavljeno prije

na

Privremenom odlukom Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB) po osnovu sudskih troškova,  nastavljena je golgota građana koji su kod te banke uzeli kredite u „švajcarcima”. Sudovi se ne bave suštinom njihovog problema

 

Nedavna odluka Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB), a sadašnje Adiko, po osnovu sudskih troškova nastalih u sporu sa tom bankom, nastavak je paradoksa u kom se našlo 113 građana Crne Gore. Javni izvršitelji, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku, dijelu žrtava prevare ne smiju skidati novac sa računa. Onima koji su nakon obavještenja o novonastalom dugu, (ponovo) angažovali advokate i obratili se Ustavnom sudu. Ostali, koji su zbog manjka novca i povjerenja u ovdašnje pravosuđe, odustali od daljeg suđenja, prepušteni su sami sebi. I izvršiocima. Ponovo.

„Čekam konačnu odluku Ustavnog suda. Ako kojim slučajem bude pozitivna, angažovaću advokata i krenuti u process, kako bih povratila novac za navodne sudske troškove (oko 9.000 eura sudskih troškova, kamata i naknada za izvršioce – prim. Monitora). Ne mogu da gatam, jer me je strah da mogu samo još dublje potonuti, ni kriva, ni dužna”, kazala je Monitoru, u razgovoru o svom iskustvu, jedna od prevarenih koja je još u obavezi da isplaćuje troškove suđenja.

Ona je rješenje Ustavnog suda dobila preko grupe 113 nesrećnika na jednoj društvenoj mreži. U tom rješenju, u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se zbog čega obustava skidanja novca sa računa ne važi za sve. Nisu, piše u rješenju, ispoštovali jedan od članova Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se odnosi na dodatni materijal, u vidu osnovnih i drugih informacija o klijentu, a koji mora biti priložen uz žalbu. Iako su ti podaci sastavni dio sudskih presuda na koje su se „nesrećnici” žalili UStavnom sudu.

Podsjećanja radi, nakon što su se našli u beznadežnoj situaciji usljed enormnog povećanja osnovnog duga i mjesečnih rata za kredite koje je banka preračunavala i vodila u švajcarskim francima, uz logističku i pravnu pomoć Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), 2013. godine 113 klijenata HAAB-a je potpisalo punomoćja advokatu u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata. „Nikada nas nakon toga nisu obavijestili o slučaju, niti nas je iko pitao o daljim koracima. Nisam ni znala da se vodi bilo kakav proces, niti da ću imati bilo kakve dodatne troškove. Smatrala sam da sam, nakon usvajanja Zakona o konverziji, sa tim završila. Nakon konverzije, 2015. godine potpisala sam izjavu da se povlačim iz spora”, kaže Monitorova sagovornica, po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici, kako pojašnjava, tražili su da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen njihov zahtjev. Potom im je omogućeno da konvertuju kredite u eure, po fiksnoj kamatnoj stopi. Povjerovali su da je tu kraj višegodišnjem mučenju. Nakon što je izvršena konverzija, advokat koji ih je zastupao odrekao se tužbenog zahtjeva. I tu počinje još jedan nenadani zaplet.

Advokati HAAB-a nisu prihvatili takve uslove, pa je Osnovni sud prvi put presudio da sudske troškove banci i faktoring kompaniji Heta, na koju je ta banka prenijela kredite koje nije mogla da naplati, koji se mjere u milionima eura, snose klijenti. Po drugoj presudi, troškove su trebalo da podijele sve strane u sporu. Treća je, ponovo, išla na štetu klijenata – korisnika spornih kredita. Tu je presudu potvrdio i Viši sud.

Riječ je o ljudima koji su dok god su to mogli, a neki od njih od prvog dana zaduženja do danas, uredno vraćali svoje kredite. A sada su, zahvaljujući umijeću bankarskih službenika, advokata i sudija, u situaciji da moraju, uz konvertovane kredite koje vraćaju, da plate ne samo troškove banci, već i faktoring kompaniji Heta, iako neki od njih (uredne platiše preskupih kredita) sa tom firmom nijesu imali nikakvog posla – HAAB je u Hetu slao kredite koji su u višemjesečnom kašnjenju, a sud je naknade dosudio i najurednijim platišama banke, koje nijesu vodile spor sa Hetom.

„Nas niko nije obavijestio da smo dužni da isplatimo troškove postupka. Možda smo se mogli dodatno zadužiti i odmah to platiti. Ne, nego su nam preko izvršitelja blokirali račune, izložili nas i troškovima izvršitelja u iznosu od oko 800 eura i još kamata u iznosu od 600 eura. Da ne govorimo o nemjerljivoj šteti koju prouzrokuje blokada računa – ostavlja trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno utiče na uslove prilikom budućih zaduživanja”, ističe Monitorova sagovornica.

Z160 mjeseci, tačnije, za malo više od 13 godina, od kako je podigla kredit u nominalnom iznosu od 82,5 hiljade franaka (na njen račun je leglo nešto više od 50 hiljada eura), HAAB je, na osnovu kamate, od nje zaradio oko 39.000 eura. Na osnovu troškova sudskog postupka zaradiće još oko 9.000. Sveukupno, za 13 godina – 48.000 eura. Ili slikovitije, na mjesečnom nivou zaradi oko 300 eura.

Za to vrijeme, njen život se iz korijena promijenio. Mukotrpno obavlja čak pet poslova, od čega četiri honorarno. No, i pored toga, na grbači je rodbine i prijatelja. Vikendi, praznici, odmor – za nju su nepoznanica. Tada se posvećuje poslovima sa strane. „Razočarana sam. Nekom ko je napravio neko krivično djelo ili teži oblik privrednog prestupa, kad bi ga kaznili sa oko 9.000 eura, vjerovatno nikada više ne bi palo na pamet da bude na drugoj strani zakona. Kako tako lako mogu nekome staviti na teret toliki novac? To je 17 prosječnih zarada u našoj zemlji, a 40 i više, minimalnih zarada”, računa naša sagovornica.

Ovo ružno iskustvo učinilo je da ne vjeruje bankama, sudovima i advokatima.

Ni na jednoj od posljednjih sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je saslušan guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić u vezi s primjenom Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro, nije predložen nikakav model za pomoć ovim građanima. Žugić je, sažaljiv kakav je, kazao da bi mu bilo „žao da taj spor padne na teret poreskih obveznika”. Ulogu CBCG u cijeloj priči nije komentarisao.

Jedan od sudija sa kojim smo razgovarali kaže da mu privremena odluka Ustavnog suda nije do kraja jasna. Kako nam je objasnio, nije riječ o parničnom postupku, pa bi stoga trebalo da ista odluka važi za sve koji su u istoj situaciji sa Adiko bankom i Hetom.  Zato računa da će se konačna odluka Ustavnog suda odnositi na sve aktere ovog višegodišnjeg spora.

Očigledno je da se ni Osnovni, ni Viši sud nisu bavili suštinom problema u koji su našle desetine građana Crne Gore. Bolje se, za sada, nije pokazao ni Ustavni. Pravda je još uvijek na čekanju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo