Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTAVNI SUD DONIO PRIVREMENU ODLUKU O SUDSKIM TROŠKOVIMA U SLUČAJU KREDITA U ŠVAJCARCIMA: Institucije opet iznevjerile žrtve

Objavljeno prije

na

Privremenom odlukom Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB) po osnovu sudskih troškova,  nastavljena je golgota građana koji su kod te banke uzeli kredite u „švajcarcima”. Sudovi se ne bave suštinom njihovog problema

 

Nedavna odluka Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB), a sadašnje Adiko, po osnovu sudskih troškova nastalih u sporu sa tom bankom, nastavak je paradoksa u kom se našlo 113 građana Crne Gore. Javni izvršitelji, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku, dijelu žrtava prevare ne smiju skidati novac sa računa. Onima koji su nakon obavještenja o novonastalom dugu, (ponovo) angažovali advokate i obratili se Ustavnom sudu. Ostali, koji su zbog manjka novca i povjerenja u ovdašnje pravosuđe, odustali od daljeg suđenja, prepušteni su sami sebi. I izvršiocima. Ponovo.

„Čekam konačnu odluku Ustavnog suda. Ako kojim slučajem bude pozitivna, angažovaću advokata i krenuti u process, kako bih povratila novac za navodne sudske troškove (oko 9.000 eura sudskih troškova, kamata i naknada za izvršioce – prim. Monitora). Ne mogu da gatam, jer me je strah da mogu samo još dublje potonuti, ni kriva, ni dužna”, kazala je Monitoru, u razgovoru o svom iskustvu, jedna od prevarenih koja je još u obavezi da isplaćuje troškove suđenja.

Ona je rješenje Ustavnog suda dobila preko grupe 113 nesrećnika na jednoj društvenoj mreži. U tom rješenju, u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se zbog čega obustava skidanja novca sa računa ne važi za sve. Nisu, piše u rješenju, ispoštovali jedan od članova Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se odnosi na dodatni materijal, u vidu osnovnih i drugih informacija o klijentu, a koji mora biti priložen uz žalbu. Iako su ti podaci sastavni dio sudskih presuda na koje su se „nesrećnici” žalili UStavnom sudu.

Podsjećanja radi, nakon što su se našli u beznadežnoj situaciji usljed enormnog povećanja osnovnog duga i mjesečnih rata za kredite koje je banka preračunavala i vodila u švajcarskim francima, uz logističku i pravnu pomoć Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), 2013. godine 113 klijenata HAAB-a je potpisalo punomoćja advokatu u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata. „Nikada nas nakon toga nisu obavijestili o slučaju, niti nas je iko pitao o daljim koracima. Nisam ni znala da se vodi bilo kakav proces, niti da ću imati bilo kakve dodatne troškove. Smatrala sam da sam, nakon usvajanja Zakona o konverziji, sa tim završila. Nakon konverzije, 2015. godine potpisala sam izjavu da se povlačim iz spora”, kaže Monitorova sagovornica, po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici, kako pojašnjava, tražili su da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen njihov zahtjev. Potom im je omogućeno da konvertuju kredite u eure, po fiksnoj kamatnoj stopi. Povjerovali su da je tu kraj višegodišnjem mučenju. Nakon što je izvršena konverzija, advokat koji ih je zastupao odrekao se tužbenog zahtjeva. I tu počinje još jedan nenadani zaplet.

Advokati HAAB-a nisu prihvatili takve uslove, pa je Osnovni sud prvi put presudio da sudske troškove banci i faktoring kompaniji Heta, na koju je ta banka prenijela kredite koje nije mogla da naplati, koji se mjere u milionima eura, snose klijenti. Po drugoj presudi, troškove su trebalo da podijele sve strane u sporu. Treća je, ponovo, išla na štetu klijenata – korisnika spornih kredita. Tu je presudu potvrdio i Viši sud.

Riječ je o ljudima koji su dok god su to mogli, a neki od njih od prvog dana zaduženja do danas, uredno vraćali svoje kredite. A sada su, zahvaljujući umijeću bankarskih službenika, advokata i sudija, u situaciji da moraju, uz konvertovane kredite koje vraćaju, da plate ne samo troškove banci, već i faktoring kompaniji Heta, iako neki od njih (uredne platiše preskupih kredita) sa tom firmom nijesu imali nikakvog posla – HAAB je u Hetu slao kredite koji su u višemjesečnom kašnjenju, a sud je naknade dosudio i najurednijim platišama banke, koje nijesu vodile spor sa Hetom.

„Nas niko nije obavijestio da smo dužni da isplatimo troškove postupka. Možda smo se mogli dodatno zadužiti i odmah to platiti. Ne, nego su nam preko izvršitelja blokirali račune, izložili nas i troškovima izvršitelja u iznosu od oko 800 eura i još kamata u iznosu od 600 eura. Da ne govorimo o nemjerljivoj šteti koju prouzrokuje blokada računa – ostavlja trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno utiče na uslove prilikom budućih zaduživanja”, ističe Monitorova sagovornica.

Z160 mjeseci, tačnije, za malo više od 13 godina, od kako je podigla kredit u nominalnom iznosu od 82,5 hiljade franaka (na njen račun je leglo nešto više od 50 hiljada eura), HAAB je, na osnovu kamate, od nje zaradio oko 39.000 eura. Na osnovu troškova sudskog postupka zaradiće još oko 9.000. Sveukupno, za 13 godina – 48.000 eura. Ili slikovitije, na mjesečnom nivou zaradi oko 300 eura.

Za to vrijeme, njen život se iz korijena promijenio. Mukotrpno obavlja čak pet poslova, od čega četiri honorarno. No, i pored toga, na grbači je rodbine i prijatelja. Vikendi, praznici, odmor – za nju su nepoznanica. Tada se posvećuje poslovima sa strane. „Razočarana sam. Nekom ko je napravio neko krivično djelo ili teži oblik privrednog prestupa, kad bi ga kaznili sa oko 9.000 eura, vjerovatno nikada više ne bi palo na pamet da bude na drugoj strani zakona. Kako tako lako mogu nekome staviti na teret toliki novac? To je 17 prosječnih zarada u našoj zemlji, a 40 i više, minimalnih zarada”, računa naša sagovornica.

Ovo ružno iskustvo učinilo je da ne vjeruje bankama, sudovima i advokatima.

Ni na jednoj od posljednjih sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je saslušan guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić u vezi s primjenom Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro, nije predložen nikakav model za pomoć ovim građanima. Žugić je, sažaljiv kakav je, kazao da bi mu bilo „žao da taj spor padne na teret poreskih obveznika”. Ulogu CBCG u cijeloj priči nije komentarisao.

Jedan od sudija sa kojim smo razgovarali kaže da mu privremena odluka Ustavnog suda nije do kraja jasna. Kako nam je objasnio, nije riječ o parničnom postupku, pa bi stoga trebalo da ista odluka važi za sve koji su u istoj situaciji sa Adiko bankom i Hetom.  Zato računa da će se konačna odluka Ustavnog suda odnositi na sve aktere ovog višegodišnjeg spora.

Očigledno je da se ni Osnovni, ni Viši sud nisu bavili suštinom problema u koji su našle desetine građana Crne Gore. Bolje se, za sada, nije pokazao ni Ustavni. Pravda je još uvijek na čekanju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo