Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTAVNI SUD DONIO PRIVREMENU ODLUKU O SUDSKIM TROŠKOVIMA U SLUČAJU KREDITA U ŠVAJCARCIMA: Institucije opet iznevjerile žrtve

Objavljeno prije

na

Privremenom odlukom Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB) po osnovu sudskih troškova,  nastavljena je golgota građana koji su kod te banke uzeli kredite u „švajcarcima”. Sudovi se ne bave suštinom njihovog problema

 

Nedavna odluka Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB), a sadašnje Adiko, po osnovu sudskih troškova nastalih u sporu sa tom bankom, nastavak je paradoksa u kom se našlo 113 građana Crne Gore. Javni izvršitelji, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku, dijelu žrtava prevare ne smiju skidati novac sa računa. Onima koji su nakon obavještenja o novonastalom dugu, (ponovo) angažovali advokate i obratili se Ustavnom sudu. Ostali, koji su zbog manjka novca i povjerenja u ovdašnje pravosuđe, odustali od daljeg suđenja, prepušteni su sami sebi. I izvršiocima. Ponovo.

„Čekam konačnu odluku Ustavnog suda. Ako kojim slučajem bude pozitivna, angažovaću advokata i krenuti u process, kako bih povratila novac za navodne sudske troškove (oko 9.000 eura sudskih troškova, kamata i naknada za izvršioce – prim. Monitora). Ne mogu da gatam, jer me je strah da mogu samo još dublje potonuti, ni kriva, ni dužna”, kazala je Monitoru, u razgovoru o svom iskustvu, jedna od prevarenih koja je još u obavezi da isplaćuje troškove suđenja.

Ona je rješenje Ustavnog suda dobila preko grupe 113 nesrećnika na jednoj društvenoj mreži. U tom rješenju, u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se zbog čega obustava skidanja novca sa računa ne važi za sve. Nisu, piše u rješenju, ispoštovali jedan od članova Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se odnosi na dodatni materijal, u vidu osnovnih i drugih informacija o klijentu, a koji mora biti priložen uz žalbu. Iako su ti podaci sastavni dio sudskih presuda na koje su se „nesrećnici” žalili UStavnom sudu.

Podsjećanja radi, nakon što su se našli u beznadežnoj situaciji usljed enormnog povećanja osnovnog duga i mjesečnih rata za kredite koje je banka preračunavala i vodila u švajcarskim francima, uz logističku i pravnu pomoć Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), 2013. godine 113 klijenata HAAB-a je potpisalo punomoćja advokatu u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata. „Nikada nas nakon toga nisu obavijestili o slučaju, niti nas je iko pitao o daljim koracima. Nisam ni znala da se vodi bilo kakav proces, niti da ću imati bilo kakve dodatne troškove. Smatrala sam da sam, nakon usvajanja Zakona o konverziji, sa tim završila. Nakon konverzije, 2015. godine potpisala sam izjavu da se povlačim iz spora”, kaže Monitorova sagovornica, po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici, kako pojašnjava, tražili su da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen njihov zahtjev. Potom im je omogućeno da konvertuju kredite u eure, po fiksnoj kamatnoj stopi. Povjerovali su da je tu kraj višegodišnjem mučenju. Nakon što je izvršena konverzija, advokat koji ih je zastupao odrekao se tužbenog zahtjeva. I tu počinje još jedan nenadani zaplet.

Advokati HAAB-a nisu prihvatili takve uslove, pa je Osnovni sud prvi put presudio da sudske troškove banci i faktoring kompaniji Heta, na koju je ta banka prenijela kredite koje nije mogla da naplati, koji se mjere u milionima eura, snose klijenti. Po drugoj presudi, troškove su trebalo da podijele sve strane u sporu. Treća je, ponovo, išla na štetu klijenata – korisnika spornih kredita. Tu je presudu potvrdio i Viši sud.

Riječ je o ljudima koji su dok god su to mogli, a neki od njih od prvog dana zaduženja do danas, uredno vraćali svoje kredite. A sada su, zahvaljujući umijeću bankarskih službenika, advokata i sudija, u situaciji da moraju, uz konvertovane kredite koje vraćaju, da plate ne samo troškove banci, već i faktoring kompaniji Heta, iako neki od njih (uredne platiše preskupih kredita) sa tom firmom nijesu imali nikakvog posla – HAAB je u Hetu slao kredite koji su u višemjesečnom kašnjenju, a sud je naknade dosudio i najurednijim platišama banke, koje nijesu vodile spor sa Hetom.

„Nas niko nije obavijestio da smo dužni da isplatimo troškove postupka. Možda smo se mogli dodatno zadužiti i odmah to platiti. Ne, nego su nam preko izvršitelja blokirali račune, izložili nas i troškovima izvršitelja u iznosu od oko 800 eura i još kamata u iznosu od 600 eura. Da ne govorimo o nemjerljivoj šteti koju prouzrokuje blokada računa – ostavlja trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno utiče na uslove prilikom budućih zaduživanja”, ističe Monitorova sagovornica.

Z160 mjeseci, tačnije, za malo više od 13 godina, od kako je podigla kredit u nominalnom iznosu od 82,5 hiljade franaka (na njen račun je leglo nešto više od 50 hiljada eura), HAAB je, na osnovu kamate, od nje zaradio oko 39.000 eura. Na osnovu troškova sudskog postupka zaradiće još oko 9.000. Sveukupno, za 13 godina – 48.000 eura. Ili slikovitije, na mjesečnom nivou zaradi oko 300 eura.

Za to vrijeme, njen život se iz korijena promijenio. Mukotrpno obavlja čak pet poslova, od čega četiri honorarno. No, i pored toga, na grbači je rodbine i prijatelja. Vikendi, praznici, odmor – za nju su nepoznanica. Tada se posvećuje poslovima sa strane. „Razočarana sam. Nekom ko je napravio neko krivično djelo ili teži oblik privrednog prestupa, kad bi ga kaznili sa oko 9.000 eura, vjerovatno nikada više ne bi palo na pamet da bude na drugoj strani zakona. Kako tako lako mogu nekome staviti na teret toliki novac? To je 17 prosječnih zarada u našoj zemlji, a 40 i više, minimalnih zarada”, računa naša sagovornica.

Ovo ružno iskustvo učinilo je da ne vjeruje bankama, sudovima i advokatima.

Ni na jednoj od posljednjih sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je saslušan guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić u vezi s primjenom Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro, nije predložen nikakav model za pomoć ovim građanima. Žugić je, sažaljiv kakav je, kazao da bi mu bilo „žao da taj spor padne na teret poreskih obveznika”. Ulogu CBCG u cijeloj priči nije komentarisao.

Jedan od sudija sa kojim smo razgovarali kaže da mu privremena odluka Ustavnog suda nije do kraja jasna. Kako nam je objasnio, nije riječ o parničnom postupku, pa bi stoga trebalo da ista odluka važi za sve koji su u istoj situaciji sa Adiko bankom i Hetom.  Zato računa da će se konačna odluka Ustavnog suda odnositi na sve aktere ovog višegodišnjeg spora.

Očigledno je da se ni Osnovni, ni Viši sud nisu bavili suštinom problema u koji su našle desetine građana Crne Gore. Bolje se, za sada, nije pokazao ni Ustavni. Pravda je još uvijek na čekanju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo