Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTAVNI SUD DONIO PRIVREMENU ODLUKU O SUDSKIM TROŠKOVIMA U SLUČAJU KREDITA U ŠVAJCARCIMA: Institucije opet iznevjerile žrtve

Objavljeno prije

na

Privremenom odlukom Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB) po osnovu sudskih troškova,  nastavljena je golgota građana koji su kod te banke uzeli kredite u „švajcarcima”. Sudovi se ne bave suštinom njihovog problema

 

Nedavna odluka Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB), a sadašnje Adiko, po osnovu sudskih troškova nastalih u sporu sa tom bankom, nastavak je paradoksa u kom se našlo 113 građana Crne Gore. Javni izvršitelji, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku, dijelu žrtava prevare ne smiju skidati novac sa računa. Onima koji su nakon obavještenja o novonastalom dugu, (ponovo) angažovali advokate i obratili se Ustavnom sudu. Ostali, koji su zbog manjka novca i povjerenja u ovdašnje pravosuđe, odustali od daljeg suđenja, prepušteni su sami sebi. I izvršiocima. Ponovo.

„Čekam konačnu odluku Ustavnog suda. Ako kojim slučajem bude pozitivna, angažovaću advokata i krenuti u process, kako bih povratila novac za navodne sudske troškove (oko 9.000 eura sudskih troškova, kamata i naknada za izvršioce – prim. Monitora). Ne mogu da gatam, jer me je strah da mogu samo još dublje potonuti, ni kriva, ni dužna”, kazala je Monitoru, u razgovoru o svom iskustvu, jedna od prevarenih koja je još u obavezi da isplaćuje troškove suđenja.

Ona je rješenje Ustavnog suda dobila preko grupe 113 nesrećnika na jednoj društvenoj mreži. U tom rješenju, u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se zbog čega obustava skidanja novca sa računa ne važi za sve. Nisu, piše u rješenju, ispoštovali jedan od članova Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se odnosi na dodatni materijal, u vidu osnovnih i drugih informacija o klijentu, a koji mora biti priložen uz žalbu. Iako su ti podaci sastavni dio sudskih presuda na koje su se „nesrećnici” žalili UStavnom sudu.

Podsjećanja radi, nakon što su se našli u beznadežnoj situaciji usljed enormnog povećanja osnovnog duga i mjesečnih rata za kredite koje je banka preračunavala i vodila u švajcarskim francima, uz logističku i pravnu pomoć Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), 2013. godine 113 klijenata HAAB-a je potpisalo punomoćja advokatu u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata. „Nikada nas nakon toga nisu obavijestili o slučaju, niti nas je iko pitao o daljim koracima. Nisam ni znala da se vodi bilo kakav proces, niti da ću imati bilo kakve dodatne troškove. Smatrala sam da sam, nakon usvajanja Zakona o konverziji, sa tim završila. Nakon konverzije, 2015. godine potpisala sam izjavu da se povlačim iz spora”, kaže Monitorova sagovornica, po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici, kako pojašnjava, tražili su da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen njihov zahtjev. Potom im je omogućeno da konvertuju kredite u eure, po fiksnoj kamatnoj stopi. Povjerovali su da je tu kraj višegodišnjem mučenju. Nakon što je izvršena konverzija, advokat koji ih je zastupao odrekao se tužbenog zahtjeva. I tu počinje još jedan nenadani zaplet.

Advokati HAAB-a nisu prihvatili takve uslove, pa je Osnovni sud prvi put presudio da sudske troškove banci i faktoring kompaniji Heta, na koju je ta banka prenijela kredite koje nije mogla da naplati, koji se mjere u milionima eura, snose klijenti. Po drugoj presudi, troškove su trebalo da podijele sve strane u sporu. Treća je, ponovo, išla na štetu klijenata – korisnika spornih kredita. Tu je presudu potvrdio i Viši sud.

Riječ je o ljudima koji su dok god su to mogli, a neki od njih od prvog dana zaduženja do danas, uredno vraćali svoje kredite. A sada su, zahvaljujući umijeću bankarskih službenika, advokata i sudija, u situaciji da moraju, uz konvertovane kredite koje vraćaju, da plate ne samo troškove banci, već i faktoring kompaniji Heta, iako neki od njih (uredne platiše preskupih kredita) sa tom firmom nijesu imali nikakvog posla – HAAB je u Hetu slao kredite koji su u višemjesečnom kašnjenju, a sud je naknade dosudio i najurednijim platišama banke, koje nijesu vodile spor sa Hetom.

„Nas niko nije obavijestio da smo dužni da isplatimo troškove postupka. Možda smo se mogli dodatno zadužiti i odmah to platiti. Ne, nego su nam preko izvršitelja blokirali račune, izložili nas i troškovima izvršitelja u iznosu od oko 800 eura i još kamata u iznosu od 600 eura. Da ne govorimo o nemjerljivoj šteti koju prouzrokuje blokada računa – ostavlja trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno utiče na uslove prilikom budućih zaduživanja”, ističe Monitorova sagovornica.

Z160 mjeseci, tačnije, za malo više od 13 godina, od kako je podigla kredit u nominalnom iznosu od 82,5 hiljade franaka (na njen račun je leglo nešto više od 50 hiljada eura), HAAB je, na osnovu kamate, od nje zaradio oko 39.000 eura. Na osnovu troškova sudskog postupka zaradiće još oko 9.000. Sveukupno, za 13 godina – 48.000 eura. Ili slikovitije, na mjesečnom nivou zaradi oko 300 eura.

Za to vrijeme, njen život se iz korijena promijenio. Mukotrpno obavlja čak pet poslova, od čega četiri honorarno. No, i pored toga, na grbači je rodbine i prijatelja. Vikendi, praznici, odmor – za nju su nepoznanica. Tada se posvećuje poslovima sa strane. „Razočarana sam. Nekom ko je napravio neko krivično djelo ili teži oblik privrednog prestupa, kad bi ga kaznili sa oko 9.000 eura, vjerovatno nikada više ne bi palo na pamet da bude na drugoj strani zakona. Kako tako lako mogu nekome staviti na teret toliki novac? To je 17 prosječnih zarada u našoj zemlji, a 40 i više, minimalnih zarada”, računa naša sagovornica.

Ovo ružno iskustvo učinilo je da ne vjeruje bankama, sudovima i advokatima.

Ni na jednoj od posljednjih sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je saslušan guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić u vezi s primjenom Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro, nije predložen nikakav model za pomoć ovim građanima. Žugić je, sažaljiv kakav je, kazao da bi mu bilo „žao da taj spor padne na teret poreskih obveznika”. Ulogu CBCG u cijeloj priči nije komentarisao.

Jedan od sudija sa kojim smo razgovarali kaže da mu privremena odluka Ustavnog suda nije do kraja jasna. Kako nam je objasnio, nije riječ o parničnom postupku, pa bi stoga trebalo da ista odluka važi za sve koji su u istoj situaciji sa Adiko bankom i Hetom.  Zato računa da će se konačna odluka Ustavnog suda odnositi na sve aktere ovog višegodišnjeg spora.

Očigledno je da se ni Osnovni, ni Viši sud nisu bavili suštinom problema u koji su našle desetine građana Crne Gore. Bolje se, za sada, nije pokazao ni Ustavni. Pravda je još uvijek na čekanju.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo