Povežite se sa nama

Izdvojeno

USTAVNI SUD DONIO PRIVREMENU ODLUKU O SUDSKIM TROŠKOVIMA U SLUČAJU KREDITA U ŠVAJCARCIMA: Institucije opet iznevjerile žrtve

Objavljeno prije

2 godine

na

Privremenom odlukom Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB) po osnovu sudskih troškova,  nastavljena je golgota građana koji su kod te banke uzeli kredite u „švajcarcima”. Sudovi se ne bave suštinom njihovog problema

 

Nedavna odluka Ustavnog suda da se obustavi prinudno skidanje novca sa računa klijenata nekadašnje Hipo Alpe Adria banke (HAAB), a sadašnje Adiko, po osnovu sudskih troškova nastalih u sporu sa tom bankom, nastavak je paradoksa u kom se našlo 113 građana Crne Gore. Javni izvršitelji, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku, dijelu žrtava prevare ne smiju skidati novac sa računa. Onima koji su nakon obavještenja o novonastalom dugu, (ponovo) angažovali advokate i obratili se Ustavnom sudu. Ostali, koji su zbog manjka novca i povjerenja u ovdašnje pravosuđe, odustali od daljeg suđenja, prepušteni su sami sebi. I izvršiocima. Ponovo.

„Čekam konačnu odluku Ustavnog suda. Ako kojim slučajem bude pozitivna, angažovaću advokata i krenuti u process, kako bih povratila novac za navodne sudske troškove (oko 9.000 eura sudskih troškova, kamata i naknada za izvršioce – prim. Monitora). Ne mogu da gatam, jer me je strah da mogu samo još dublje potonuti, ni kriva, ni dužna”, kazala je Monitoru, u razgovoru o svom iskustvu, jedna od prevarenih koja je još u obavezi da isplaćuje troškove suđenja.

Ona je rješenje Ustavnog suda dobila preko grupe 113 nesrećnika na jednoj društvenoj mreži. U tom rješenju, u koje je Monitor imao uvid, objašnjava se zbog čega obustava skidanja novca sa računa ne važi za sve. Nisu, piše u rješenju, ispoštovali jedan od članova Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se odnosi na dodatni materijal, u vidu osnovnih i drugih informacija o klijentu, a koji mora biti priložen uz žalbu. Iako su ti podaci sastavni dio sudskih presuda na koje su se „nesrećnici” žalili UStavnom sudu.

Podsjećanja radi, nakon što su se našli u beznadežnoj situaciji usljed enormnog povećanja osnovnog duga i mjesečnih rata za kredite koje je banka preračunavala i vodila u švajcarskim francima, uz logističku i pravnu pomoć Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), 2013. godine 113 klijenata HAAB-a je potpisalo punomoćja advokatu u prostorijama tog centra i ne upoznavši advokata. „Nikada nas nakon toga nisu obavijestili o slučaju, niti nas je iko pitao o daljim koracima. Nisam ni znala da se vodi bilo kakav proces, niti da ću imati bilo kakve dodatne troškove. Smatrala sam da sam, nakon usvajanja Zakona o konverziji, sa tim završila. Nakon konverzije, 2015. godine potpisala sam izjavu da se povlačim iz spora”, kaže Monitorova sagovornica, po zanimanju diplomirana ekonomistkinja i računovotkinja.

U sporu pred Osnovnim sudom u Podgorici, kako pojašnjava, tražili su da se utvrdi djelimična ništavost ugovora o kreditima indeksiranim u francima. Skupština Crne Gore je 2015. izglasala Zakon o konverziji kredita u francima u eure, čime je ispunjen njihov zahtjev. Potom im je omogućeno da konvertuju kredite u eure, po fiksnoj kamatnoj stopi. Povjerovali su da je tu kraj višegodišnjem mučenju. Nakon što je izvršena konverzija, advokat koji ih je zastupao odrekao se tužbenog zahtjeva. I tu počinje još jedan nenadani zaplet.

Advokati HAAB-a nisu prihvatili takve uslove, pa je Osnovni sud prvi put presudio da sudske troškove banci i faktoring kompaniji Heta, na koju je ta banka prenijela kredite koje nije mogla da naplati, koji se mjere u milionima eura, snose klijenti. Po drugoj presudi, troškove su trebalo da podijele sve strane u sporu. Treća je, ponovo, išla na štetu klijenata – korisnika spornih kredita. Tu je presudu potvrdio i Viši sud.

Riječ je o ljudima koji su dok god su to mogli, a neki od njih od prvog dana zaduženja do danas, uredno vraćali svoje kredite. A sada su, zahvaljujući umijeću bankarskih službenika, advokata i sudija, u situaciji da moraju, uz konvertovane kredite koje vraćaju, da plate ne samo troškove banci, već i faktoring kompaniji Heta, iako neki od njih (uredne platiše preskupih kredita) sa tom firmom nijesu imali nikakvog posla – HAAB je u Hetu slao kredite koji su u višemjesečnom kašnjenju, a sud je naknade dosudio i najurednijim platišama banke, koje nijesu vodile spor sa Hetom.

„Nas niko nije obavijestio da smo dužni da isplatimo troškove postupka. Možda smo se mogli dodatno zadužiti i odmah to platiti. Ne, nego su nam preko izvršitelja blokirali račune, izložili nas i troškovima izvršitelja u iznosu od oko 800 eura i još kamata u iznosu od 600 eura. Da ne govorimo o nemjerljivoj šteti koju prouzrokuje blokada računa – ostavlja trag u mojoj kreditnoj istoriji i negativno utiče na uslove prilikom budućih zaduživanja”, ističe Monitorova sagovornica.

Z160 mjeseci, tačnije, za malo više od 13 godina, od kako je podigla kredit u nominalnom iznosu od 82,5 hiljade franaka (na njen račun je leglo nešto više od 50 hiljada eura), HAAB je, na osnovu kamate, od nje zaradio oko 39.000 eura. Na osnovu troškova sudskog postupka zaradiće još oko 9.000. Sveukupno, za 13 godina – 48.000 eura. Ili slikovitije, na mjesečnom nivou zaradi oko 300 eura.

Za to vrijeme, njen život se iz korijena promijenio. Mukotrpno obavlja čak pet poslova, od čega četiri honorarno. No, i pored toga, na grbači je rodbine i prijatelja. Vikendi, praznici, odmor – za nju su nepoznanica. Tada se posvećuje poslovima sa strane. „Razočarana sam. Nekom ko je napravio neko krivično djelo ili teži oblik privrednog prestupa, kad bi ga kaznili sa oko 9.000 eura, vjerovatno nikada više ne bi palo na pamet da bude na drugoj strani zakona. Kako tako lako mogu nekome staviti na teret toliki novac? To je 17 prosječnih zarada u našoj zemlji, a 40 i više, minimalnih zarada”, računa naša sagovornica.

Ovo ružno iskustvo učinilo je da ne vjeruje bankama, sudovima i advokatima.

Ni na jednoj od posljednjih sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je saslušan guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić u vezi s primjenom Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u euro, nije predložen nikakav model za pomoć ovim građanima. Žugić je, sažaljiv kakav je, kazao da bi mu bilo „žao da taj spor padne na teret poreskih obveznika”. Ulogu CBCG u cijeloj priči nije komentarisao.

Jedan od sudija sa kojim smo razgovarali kaže da mu privremena odluka Ustavnog suda nije do kraja jasna. Kako nam je objasnio, nije riječ o parničnom postupku, pa bi stoga trebalo da ista odluka važi za sve koji su u istoj situaciji sa Adiko bankom i Hetom.  Zato računa da će se konačna odluka Ustavnog suda odnositi na sve aktere ovog višegodišnjeg spora.

Očigledno je da se ni Osnovni, ni Viši sud nisu bavili suštinom problema u koji su našle desetine građana Crne Gore. Bolje se, za sada, nije pokazao ni Ustavni. Pravda je još uvijek na čekanju.

Andrea JELIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo