Povežite se sa nama

MONITORING

Čuvajte se, oni dolaze

Objavljeno prije

na

Mlad/a si? Zanima te karijera u politici? Imaš znanja, energije i vjere u sebe da pokažeš svoje predvodničke kapacitete? Želiš da budeš na čelu najveće organizacije mladih u Crnoj Gori? Iskoristi priliku i kandiduj se!

Tim riječima ,,najsnažnija, najorganizovanija i najmodernija partija u ovom dijelu Evrope” (kako, takođe, stoji na sajtu izborionline.me ), Demokratska partija socijalista vrbuje politički podmladak. Djecu partije. Tako pozivaju ,,Tebe i sve mlade obrazovane ljude pune vjere u sebe i državu Crnu Goru” da se online kandiduju za delegate na Kongresu Savjeta mladih i, potom, ako to požele, za mjesto predsjednika Savjeta mladih. Tako DPS omogućava da ,,Tvoji potencijali dođu do izražaja, da se čuje glas mladih ljudi, da on bude relevantan i da svojim mišljenjem utičeš na kreiranje bolje budućnosti za sve građane i građanke Crne Gore.” Tako se začinju.

Od avgusta prošle godine do sredine proteklog mjeseca trajali su izbori za delegate, od 18 do 30 godina, VI Kongresa Savjeta mladih. Završeno -izabrano je 455 predstavnika. I to: 50 odsto putem online aplikacije, a 50 odsto na osnovu prijedloga Opštinskog odbora, tradicionalnom metodom.

Procedura je jasna ¬– oni će, kada za to dođe vrijeme, 23. marta, izabrati i predsjednika Savjeta mladih, za što je kampanja ( slogan: Budi čovjek za velike stvari ) počela 8. februara.

Pioniri partije su se prijavili, vodili Facebook kampanju, na za to otvorenu Facebook stranicama, i postali delegati. Susret s budućnošću može da počne.

Recimo: student Pravnog fakulteta u Podgorici Demir Spahić. Prikupio 146 lajkova. U okviru kampanje, na svom Facebook profilu ,,postavio” je stihove: ,,Crna Goro, Crna Goro – nepobjediva, Crna Goro, Crna Goro – majko jedina, Crna Goro, Crna Goro – tebe volim ja, Crna Goro, Crna Goro – ti si najbolja!” Citirao je i Džona Kenedija: ,,Dragi moji sugrađani, ne pitajte šta vaša država može učiniti za Vas, već šta Vi možete učiniti za vašu državu…” Na koncu je poentirao: ,,Da bi naša država pomogla nama, mi je moramo učiniti jakom..” Dovoljno. Zaslužio da postane delegat.

Demirov kolega po fakultetu Jasmin Rašketić (rođen 1984), iz Bara, svoj Facebook profil ukrasio je logoima DPS-a. Od juna 2010. godine obavlja funkciju odbornika Skupštine opštine Bar. Rašketić za prolaz u delegate vjerovatno može da zahvali i sugrađanki, ministrici nauke Sanji Vlahović, koja je posjetila njegov Facebook nalog i 31. avgusta prošle godine, devet minuta poslije ponoći, prokomentarisala: ,,Srećno, Jasmine”. Uz postavljeni smiješak. Jasmin je, razumije se, uzvratio lajkom.

Na sjeveru ista priča. Sandra Stešević iz Bijelog Polja, rođena 1990. godine, dobila je status delegata. Studentica Pravnog fakulteta poručuje: ,,Pobjednici u životu razmišljaju na način JA MOGU, JA HOĆU, JA JESAM.” I, još: ,,Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je nastao prvi!” Marovićevski. Osvojeno: 124 lajka.

Četiri godine starija Sandrina sugrađanka Velida Hadžajlić nakupila je šezdesetak lajkova više. Diplomirala ekonomiju ¬- ,,Preduzetništvo i biznis” -smjer koji je do nebesa i dalje uzdigao Veselin Vukotić. To se zove preporuka. Član je OO DPS-a, potpredsjednik MO ,,Nedokusi”. Kaže: ,,Volim Crnu Goru, pa mislim da je lijepo učestvovati u oblikovanju njene, a samim tim i naše budućnosti.” Ljubav prema domovini, ljubav prema partiji. Dobitna kombinacija. Delegat!

Dvadesetčetvorogodišnji Denis Šabotić iz susjednog Rožaja pred prošlogodišnje izbore piše: ,,…Ja sam čovjek koji želi pomoću moći da dođe do cilja. ZATO SAM JA ČOVJEK KOJI POBJEĐUJE, A ŠTA SI TI? Zapitaj se i odgovori mi…za tridesetak sati imaćeš mogućnost da dokažeš da si i ti pobjednik da si i ti jedan od onih koji pobjedu ostvararuju na svoju inteligenciju… u kladioničarskom maniru rekoh iz 1u1! NAPRIJED CRNA GORO!!! Jer nećemo nazad jer nismo u slijepim ulicama jer IMAMO LJUBAV, RODOLUBLJE I ZNAMO POŠTOVATI ONO ŠTO SMO URADILI 2006. GODINE!!! !!! VOLIM VAS, ČUJEMO SE I VIDIMO POBJEDNIČKOG 14og OKTOBRA !!! Delegat. Zasluženo.

Ni metropola turizma ne zaostaje. Rođeni u Bihaću, brat i sestra Vlačić, Božidar (rođen 1990.godine) i Desanka ( rođena 1987) žive u Budvi i kroz DPS mijenjaju Crnu Goru. Božidar za sebe kaže da je ,,radan, odgovoran, ambiciozan, kreativan, inspirisan, organizovan, istrajan i komunikativan, sposoban za individualni kao i za timski rad, voljan za dalje usavršavanje, spreman za izvršavanje zadataka – bez obzira na pritisak i ostale radne uslove.” Bez obzira na sve. Kadar.

Osamnaestogodišnji Filip Stanojević sa Cetinja, tek zakoračio u punoljetstvo, a već je na rukovodećim funkcijama: Predsjednik Savjeta mladih DPS Cetinja pri Sekretarijatu za socijalnu politiku i mlade Prijestonice. Na svom političkom Facebook profilu ponosno je postavio fotografiju: svoj lik (krupni kadar) u promotivnom spotu protekle parlamentarne kampanje DPS-a. Još veći ponos: fotografija sa Milom! Neko je prokomentarisao: “Kako ličite što je ovo!” Uslijedio je Filipov lajk odobravanja. Izdvaja se i fotografija orla u letu sa krilima u bojama nacionalne zastave. Prošao.

I novoizabrani delegat Nevena Keković (rođena 1986.) iz Herceg Novog, u svrhu svoje Facebook kampanje iskoristila je fotografiju sa šefom: rukovanje pod navalom iskrenog i obostranog osmjeha. Kekovićka je fotku postavila na najvidljivije mjesto (cover photo). Da se vidi, da se zna… Mlada partijka uveliko razbira dnevnu politiku, ne bi li je zapazili u centrali. Tako, piše: ,,Najstarija poslanica novog saziva, koja je, svakako iz DF-a, donosi odluku o NEintoniranju himne. Alternativa je sakaćenje himne za dvije strofe.

Neka ih. Davljenički cinični trzaji, ko gubi…” Ako ne dogura do Bebe Džaković – ništa.

Delegat je i dvije godine mlađi Kotoranin Alen Balić. Trenutno, prolazi kroz školu života i preduzetničke ekonomije Veselina Vukotića. UDG. Preporuka i po. Nakrcao je 257 lajkova. Na Facebooku je veoma aktivan. Crnjanski bi rekao starmalovski: ,,Gospodine Pajoviću, ne može se voditi ljubav sa partnerom, a da pri tome činu partneri spavaju u odvojenim krevetima”. Ili: ,,Gospodine Medojeviću, zaista ste prvoklasni majstor u kreiranju izmišljotina… Da je takva disciplina uvrštena među Olimpijskim disciplinama, Vi biste bili olimpijski šampion… Pa: ,,Zahvaljujući DPS-u na čelu sa gospodinom Milom Đukanovićem, koja je odgovornom politikom obezbjedila socio-ekonomsku stabilnost posljedice globalne finansijske krize, u znatno manjoj mjeri osjećaju se u Crnoj Gori u komparaciji sa Španijom, Italijom, Grčkom, Portugalom…” Eh, da je njima Milo.

Podgoričanka Dijana Stijepović (1989) za sebe piše da je ,,komunikativna, odgovorna, kolegijalna, sklona timskom radu, ambiciozna i motivisana”. Na njenom Facebook profilu ističe se parola: ,,ALE ALE ALE ALE ALEEEE TI SI NAŠA PRVA LJUBAV CRNA GORO VOLIM TEEE!!!!” Tu je i životni moto: ,,Život je pun obaveza i odgovornosti, ali nijedna nije važnija od obaveze prema sebi!” To je to: vjerovatno je zbog te obaveze baš u – DPS-u.

Navedeni će, sa preostalim delegatima, nakon dva kruga predsjedničke online kampanje i svođenja kandidata na najuži izbor, biti u prilici da 23. marta, tajnim glasanjem, izaberu Predsjednika savjeta mladih DPS-a. Kampanja je uveliko u toku.

Dvadesetpetogodišnji Danilovgrađanin, šef kabineta predsjednika Opštine, Bojan Brajović već je započeo predsjedničku trku. Za sada je sakupio 157 lajkova. Uz fotografiju na kojoj je u zagrljaju sa političkim idolom, Brajović dopisuje: ,,Naprijed Crna Goro! Naprijed Danilovgrade!” I dodaje – smiješak. Neko je stigao da prokomentariše: ,,Finih momaka – svaka čast!” Svaka čast.

Za predsjednika se kandidovao i, uskoro tridesetogodišnji Pljevljak, koji živi u Podgorici, Vesko Dragaš. Na njegovom Facebook profilu stoji: ,,Vesko je jedan od vodećih eksperata za područje računovodstva i korporativnih finansija u Crnoj Gori”. Ekspert je, očito, i za politiku. Piše: ,,SA PONOSOM ću ponoviti riječi pokojnog Akademika Rajka Pavićevića kada je rekao da Gosp. Milo Đukanović spada među pet najzaslužnijh Crnogoraca u njenoj istoriji: ,,PETAR I, NJEGOŠ, VLADIKA DANILO, KRALJ NIKOLA i MILO ĐUKANOVIĆ”. Ili: ,,Neka bude srećna Crna Gora i njeni građani da ga imaju i da znaju da su kormilo Države Crne Gore dali u najbolje ruke.” Neka bude srećna Crna Gora sa ovakvom omladinom.

Tu je i dvadesetsedmogodišnji Baranin Milan Babović. Dobro se kotira: 627 lajkova. Devetog februara zapisao je: ,,Očekujem podršku od izabranih delegata Savjeta mladih, članova Partije, kao i cjelokupne javnosti Crne Gore. Čovjek za velike stvari! Zajedno možemo više!” Na drugom mjestu mladi Babović ovako piše: ,,Ovog 21.maja 2012. godine imamo bolje puteve, dovoljno struje kao i kvalitetniji smještaj.” On će daleko da dogura.

Kandidovao se i Aleksandar Vuković, rođen 1993. godine u Pljevljima. Sebe ovako opisuje: ,,Mlad sam i želim da napredujem, kako sa obrazovanjem, tako i na političkoj sceni. Moj osnovni zadatak kao preśednika Savjeta mladih DPS bila bi afirmacija naše partije među mlađom populacijom.” I pionir Vuković ima fotografiju sa šefom partije. Đukanović, sa roditeljskim osmjehom na licu, tapše Aleksandra po ramenu. Neko je prokomentarisao: ,,E, ovo je pravi blagoslov!!!” Amin.

Partijski regruti dolaze. Čuvajte se.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo