Povežite se sa nama

OKO NAS

VAKCINISANJE DJECE: Berba neodgovornosti

Objavljeno prije

na

beba

U Crnoj Gori se vakciniše sve manje djece. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, tokom 2014. djeca su primila značajno manje svih obaveznih vakcina nego lani i nijedna vakcina nije imala obuhvat od 95 procenata koji se smatra dovoljnim za sprječavanje epidemija.

Planirane sistematske vakcinacije djece rođene 2013. godine, prema podacima koje je Monitoru dao Institut za javno zdravlje, tokom 2014. urađene su sa obuhvatom od 76 odsto kada je riječ o vakcini MMR1, do 91,1 odsto onih koji su primili BSG vakcinu. Polio vakcinom revakcinisano je 82,1 odsto djece, dok je revakcinu MMR2 primilo njih 95,2 odsto.

BSG, vakcinu protiv tuberkuloze na rođenju i tokom prve godine života tokom 2014. primilo je 91,1 odsto djece dok je taj procenat u prethodnoj godini iznosio 92,9.

Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa (tri doze DTP) sprovedena je sa obuhvatom na nivou države od 90,8 procenata što predstavlja značajno niži obuhvat u odnosu na prethodnu godinu kad je bilo vakcinisano 94,2 odsto djece.

Protiv dječje paralize, takođe sa tri doze OPV, vakcinisano je 90,7 odsto djece, što čini još jedan značajan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je ovu vakcinu primilo 94,1 odsto djece.

Primovakcinacija protiv Hemofilusa influence tip B na nivou Crne Gore 2014. iznosila je 90,3 procenta, što je niža vrijednost u odnosu na prethodnu godinu kada je obuhvat bio 93,8 odsto. Obuhvat sa tri doze vakcine protiv hepatitisa B iznosi 86,6 procenata, dok je godinu ranije iznosio 89,8 odsto.

Najmanje je djece tokom 2014. vakcinisano MMR vakcinom – svega 76,1 odsto. Ovu vakcinu, koja štiti od malih boginja, zauški i rubeole primilo je čak 12 odsto djece manje nego 2013, kada ih je vakcinisano 88 procenata.

,,Na niži obuhvat vakcinacijama uticalo je, pored nedostatka vakcina na globalnom tržištu, na primjer nestašica kombinovane petovalentne vakcine u prvoj polovini 2014. godine, do sada najsnažnije angažovanje pripadnika antivakcinalnih grupa koje su širile značajne dezinformacije i kontroverze u vezi bezbjednosti vakcina, naročito MMR vakcine”, objašnjavaju u Institutu za javno zdravlje.

MMR, vakcina protiv malih boginja, rubeole i velikog kašlja, najčešće je osporavana vakcina. Protivnici vakcinacije godinama tvrde kako je ona povezna sa obolijevanjem djece od autizma. Nastojanja zvanične medicine da se opovrgne takve tvrdnje imaju promjenljiv uspjeh.

Veliki broj ljudi, očigledno, nije povjerovao u tvrdnje ljekara da je vakcinacija najdjelotvornija i najefikasnija mjera kojom raspolaže zdravstvena služba i da je zahvaljujući njoj u značajnoj mjeri promijenjen tok istorije mnogih bolesti.

Mnogi roditelji nijesu prihvatili objašnjenje nadležnih da je naučni časopis u kojem je 1998. objavljena studija koju često pominju antivakcinalni lobiji, koja govori o promjenama na crijevima koje bi mogle da imaju neke veze sa davanjem vakcina i eventualno sa autizmom, naknadno povukao tu studiju, jer se ispostavilo da je ona „namještena” i lažirana. Ljudi skloni teorijama zavjere ukazuju na snagu farmaceutske industrije i njihovu moć da ,,reklamiraju” vakcine, dok, upućeni primjećuju da oni koji proizvode i propagiraju razne alternativne preparate i slično, takođe zgrću ogromne pare.

Početkom 2014, u Crnoj Gori je pažnju medija privukla dr Slađana Velkov iz Makedonije tvrdnjama da vakcine donose neuporedivo više štete nego koristi, da izazivaju autizam i dovode do raznih drugih poremećaja. Broj ljudi koji njene aktivnosti prate na društvenim mrežama stalno raste, uprkos činjenici da je, na primjer, jednom objavila kako oboljele od meningitisa treba liječiti pomorandžom i limunom, oblogama od luka i slično.

Sve ovo je imalo velikog odjeka. Od 7700 djece koja su, prema kalendaru vakcinacije u 214. trebala da je dobiju, MMR vakcinu u Crnoj Gori primila su 5853 djeteta. Njih 24 nije vakcinisano zbog bolesti, dok su ostalih 1823 u Institutovim tabelama zabilježeni kao ,,neopravdani”.

Podaci iz Instituta pokazuju da je broj vakcinisane djece veći na sjeveru nego na jugu zemlje. U Podgorici je, tokom druge godine života, u 2014. od 2.664 onih koji su bili obavezni da prime MMR vakcinu, vakcinisano 1.756-oro djece. Zbog bolesti njih troje, ,,neopravdano” – 905. Procenat djece vakcinisane protiv malih boginja, zauški i rubeola u glavnom gradu iznosi 65,9 što znači da sitan broj fali pa da nevakcinisanih bude – trećina.

Najmanje djece – 61,9 odsto – MMR vakcinu je primilo u Budvi. Od 320 djece vakcinisano je njih 198, dvoje nije vakcinisano zbog bolesti, ,,neopravdanih” je 120. Slično je u Baru gdje je ovu vakcinu primilo 65 odsto djece. Od njih 586, vakcinu je dobilo 381 dijete, dvoje nije vakcinisano, preko dvije stotine djece nije zaštićeno.

U Kotoru je MMR vakcinu dobilo 76,7 odsto djece, u Ulcinju 85,8. Da podjela na sjever i jug nije stroga svjedoči podatak da je u Herceg Novom vakciniosano 93 odsto djece, u Beranama 78,9, na Cetinju 71,7. Devedeset pet i više procenata djece vakcinisano je u Bijelom Polju, Mojkovcu, Plavu, Pljevljima, Rožajama i na Žabljaku. U Šavniku i Plužinama vakcinisana su sva djeca – ukupno njih 39.

,,Kampanja protiv vakcinisanja jenjava, naročito nakon epidemijskog javljanja malih boginja u zemljama u okruženju koje je dovelo do toga da javnost uvidi značajne zdravstvene i ekonomske posljedice koje prate obolijevanje (liječenje, hospitalizacija, odsustvovanje sa posla itd).” Tako su odgovorili na pitanje Monitora o uticaju kampanje protiv vakcinisanja djece na broj vakcinisanih, u Institutu za javno zdravlje.

Početkom februara, kada je Monitor pisao o ovoj temi, u Institutu su nam objasnili da će Izvještaj o sprovedenoj imunizaciji u Crnoj Gori za 2014. godinu biti dostupan u maju. Na naše pitanje zašto tada nije objavljen, kažu da je Izvještaj ,,izrađen krajem maja ove godine i dostavljen organu državne uprave nadležnom za poslove zdravlja, kako je i zakonom propisano”. Nije zabilježeno da se Ministarstvo zdravlja ovim povodom oglašavalo, osoba zadužena za odnose sa javnošću je na bolovanju.

Osim što nijesu imali pravi odgovor na kampanju protiv vakcinisanja djece, nadležni su smanjenju vakcinacije doprinijeli i time što vakcine nijesu obezbijedili.

,,Za prevazilaženje problema oko OVP – oralne vakcine protiv dječije paralize, koja se više ne proizvodi jer je postala dio petovalentnih vakcina, bio je neophodan novi plan za imunizaciju koji je sačinio Institut za javno zdravlje. Zbog toga je bilo povremenih i kratkih nestašica određenih vakcina. Nestašica vakcina protiv hepatitisa B za djecu bila je prouzrokovana kašnjenjem dobavljača”, saopšteno je Monitoru iz Montefarma. Prema njihovim riječima, ova vakcina će biti distibuirana dok ovaj broj Monitora ide u štampu. Do kraja godine očekuju uredno snabdijevanje vakcinama za djecu.

Iz nezvaničnih izvora Monitor saznaje da su zastoji od po nekoliko mjeseci u snabdijevanju vakcinama stvarali haos jer se, kad vakcine konačno stignu, dešavalo da, zbog dolaska velikog broja djece sa čijim se vakcinisanjem kasnilo, vakcine nestanu istoga dana kad je objavljeno da stižu u domove zdravlja. Prosto se potroše za nekoliko sati.

Kako cijela stvar izgleda roditeljima, nije teško pretpostaviti. Zamislite majku kojoj je, osim uobičajenog straha koji prati svaki odlazak kod ljekara i svaku vakcinaciju jer propratni efekti su nešto od čega svi i uvijek strahuju, dodatno posijan strah od autizma i drugih teških oboljenja, kad konačno odluči da, ipak, svom djetetetu da vakcinu, i onda joj kažu da je – nema. Osjećaj da je prelomila pada u vodu, sljedeći put – ispočetka.

Pokazuju brojevi, a pokazuje i razgovor sa bilo kojim roditeljem – sa problemima oko vakcinacije država se bori – loše. Cijena će biti ispostavljena.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo