Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Van roditeljskog zagrljaja

Objavljeno prije

na

Ubistvo, prebijanje školskih drugova, šamaranje nastavnika, paljenje dnevnika, razbojništvo, alkoholizam… Sve ovo se dešava i kod nas a akteri su, nerijetko, i oni koji još nijesu napunili 18 godina. O maloljetničkoj delikvenciji, uglavnom, tema se naširoko otvori tek kada se desi neki slučaj nad kojim se zgražava javnost. No, čak ni takvi slučajevi za društvo, izgleda, nijesu dovoljan motiv da bi se ovaj problem sistemski rješavao. ,,Zabrinjavajuće je da se o raznim delikventnim radnjama najćešće govori u medijima kada one već eskaliraju u gotova djela, pa čak i monstruozne zločine, čime se osim, na žalost, ličnog profita onog koji takve događaje prenosi ili komentariše ne rješava ništa”, upozorava sociolog Ivan Radojičić.

On tvrdi da teme od životnog značaja, kao što je ova, nikako da dođu na red da se društvo njima ozbiljno pozabavi. ,,Kada je u pitanju ovaj problem neophodna su konstantna istraživanja i saradnja svih relevantnih ustanova, koja ne postoji. Tek tada mogli bi govoriti o određenoj prevenciji i prihvatanju stava da je maloljetničko prestupništvo prije proces nego sam čin, da je najčešće buntovna reakcija na porodicu i okolinu, ali često i legitiman način borbe za mjesto u svijetu odraslih”. Radojičić smatra da je izvor ovog problema dublji nego što izgleda i često predstavlja finalni rezultat ukupnih društvenih procesa i promjena. ,,Ne smatram da je i dalje najveća odgovornost na porodici, jer je svakodnevni život iz korijena promijenjen. Primarna socijalizacija je poprimila nove oblike i bitno je izmještena iz roditeljskog zagrljaja”.

Crnogorska policija tokom posljednjih godinu dana registrovala je 422 krivična djela koja je počinilo 356 maloljetnika. Uglavnom su u pitanju mladi ljudi koji se vode kao ,,stariji maloljetnici” – u 61 odsto slučajeva. Ono što posebno zabrinjava jeste podatak da su u skoro osam odsto slučajeva izvršioci krivičnih djela djeca.

Prema podacima Uprave policije za godinu dana maloljetnici su najčešće upadali u sukob sa zakonom zbog – krađa. I to u 71 odsto slučajeva. Tako su maloljetnici počinili 172 krivična djela teška krađa i 52 krivična djela krađa, 10 krivičnih djela razbojništvo, sedam djela oduzimanje vozila, dva silovanje, jedno pomaganje u silovanju, 16 djela teške tjelesne povrede, jedno djelo ubistvo djeteta pri porođaju. Takođe, maloljetnici su izvršioci u 30 djela nanošenja lake tjelesne povrede, 11 djela uništenja i oštećenje tuđe stvari, kao i 11 djela prikrivanje.

No, prema tvrdnjama vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, podaci o maloljetničkom kriminalitetu još ne predstavljaju razloge za posebnu zabrinutost, mada su podaci o porastu kriminaliteta u populaciji djece upozoravajući za porodice, škole i nadležne institucije. Zvuči optimistično: ,,Predstojeća reforma maloljetničkog pravosuđa sigurno će stvoriti pravu osnovu za preduzimanje mjera u cilju smanjenja postojećeg procenta maloljetničkog kriminala”.

No, to sporo ide. U izvještaju Ljudska prava u Crnoj Gori 2010-2011 Akcije za ljudska prava stoji: ,,Iako Krivični zakonik predviđa i upućivanje u vaspitno-popravni dom, centar Ljubović ne omogućava sprovođenje ove mjere, pa se pretpostavlja da je sudovi ni ne izriču, što obesmišljava njeno postojanje u zakonu. Funkciju maloljetničkog zatvora vrši posebna jedinica Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici, ali je najčešće prazna, jer se ova kazna rijetko izriče”.

Država se ni na jednom nivou nije pretrgala da pomogne djeci i mladima da izađu iz kovitlaca koji ih može ili ih je već odveo u sukobe sa zakonom. Ni u prevenciju, ni u brigu o onima koji su već ušli u sivu zonu – društvo ne ulaže dovoljno.

Sociolog Ivan Radojičić upozorava: ,,Kada živite u društvu u kojem razne kriminogene i korupcijske radnje predstavljaju i određeni način vaspitanja, kada je nepotizam najveći zalog za budućnost a osnovni državni interes ne veći kvalitet života njenih građana i borba protiv svakog oblika diskriminacije već reprodukcija vladajuće kaste, onda je maloljetnička delikvencija očekivan oblik ponašanja kako one djece koja su u krugu privilegovanih, tako i onih koji su osuđeni na borbu van njega”.

Nejake institucije koje se bave djecom i mladima teško da mogu išta učinjeti sve dok su pri dnu ljestvice prioriteta. Uvijek ima važnijih tema.

Bez skale vrijednosti

,,Kada govorimo o maloljetničkoj delikvenciji, onda prvo treba razgraničiti, što gotovo uvijek izostaje, šta ona podrazumijeva u užem i širem smislu tog pojma. Tako se pod maloljetničkom delikvencijom u užem smislu u SAD, Francuskoj i još nekim zemljama (odakle je taj način upotrebe riječi prenijet i kod nas) podrazumijevaju ponašanja djece i maloljetnika koja su kažnjiva po krivičnim zakonima i koja bi, da ih je uradila punoljetna osoba, bila smatrana kriminalitetom. Ono što je sociološki mnogo zanimljivije, jeste određenje značenja ovog pojma u širem smislu koje obuhvata razne teškoće u vaspitanju i sitna kažnjiva djela mladih a koja su povezana ili direktno vode u delikvenciju u užem smislu”, kaže sociolog Ivan Radojičić.

On objašnjava da imamo društvo koje nema novoizgrađenu skalu vrijednosti, ne prepoznaje svoj temeljni smisao, i nalazi se u dubokom disfunkcionalnom stanju. ,,Najveća odgovornost je svakako na onima koji su doveli do toga, ali i onima koji imaju snagu javne riječi ali je koriste, ne da bi podsticali rješavanje stvarnih životnih problema, već raspirivali vatre ‘velikih’ tema. Gotovo svakodnevno možete čuti da neko od javnih djelatnika govori kako je došao dan ‘D’ za Crnu Goru, kako je ‘biti ili ne biti’ i tome slično, ali nikako ne možete čuti da je učenik nasrnuo na nastavnika, da na drugoj strani nastavnik diskriminiše učenike po raznim osnovama, da je donja granica za alkoholizam i narkomaniju u stalnom padu i slično”, kaže Radojičić.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo