Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vir, niko nije kriv

Objavljeno prije

na

,,Uzrok požara i detonacije je za sada nepoznat”. Ovako su mediji izvještavali prije pet godina nakon stravične eksplozije u nikšićkom naselju Vir. I dan danas može da stoji ta konstatacija. Nakon vještačenja crnogorskih, srpskih i stručnjaka UNDP-a, još se ne znaju tačni uzroci eksplozije. Vukota Vujačić, istražni sudija Osnovnog suda u Nikšiću, izjavio je Vijestima da je dobio od Osnovnog tužilaštva zahtjev za dopunu istrage. On se nada da će odmah nakon godišnjih odmora sve biti završeno. Vujačić je prije tri mjeseca preuzeo predmet od kolege Ljubiše Markovića koji prati slučaj Vir od samog uviđaja 8. jula 2006. godine. Marković je prešao u notare.

Marković je tokom višegodišnje istrage saslušao blizu hiljadu svjedoka, prikupio nalaze vještaka raznih struka, institucija i ovlašćenih pojedinaca. Samo nalaze Instituta za bezbjednost beogradske agencije BIA čekao je dvije godine.

Podsjetimo: arsenali firme Booster, u vlasništvu Aleksandra Božovića iz Nikšića, odletjeli su u vazduh 8. jula 2006, petnaestak minuta nakon ponoći. Puklo je 80 tona mina i granata, detonacija je razrušila 3.000 objekata, a sedam sela u prečniku od tri kilometra izbombardovali su milioni užarenih komada tenkovske municije i podvodnih torpeda. Zahvaljujući pukoj sreći, u okolnostima kada su na usnule ljude i djecu padali plafoni, nije bilo žrtava. Povrijeđene su 32 osobe, od kojih pet teško, a oko stotinu mještana zadobilo je lakše posjekotine.

Preliminarno vještačenje na licu mjesta ukazivalo je da je do eksplozije došlo usljed udara groma, ali niko od oko 5.000 stanovnika Vira i okolnih naselja te noći nije čuo grmljavinu. Stanovnici gornjopoljskih sela tvrde da je te večeri nebo bilo vedro. Hidrometeorološki zavod saopštio je da nije bilo grmljavine. Stanovnici su počeli da sumnjaju da je požar podmetnut.

Božović je to demantovao. On je tvrdio da su se poklapali rezultati nalaza domaćih, beogradskih i stručnjaka UNDP-a da je najvjerovatnije munja udarila u dalekovod, koji je prenio vatru u arsenal. Božović je odmah nakon eksplozije saopštio da su iz granata bile odstranjene kapisle i da je nemoguće da se zapale bez velike vatre.

Istražni sudija Osnovnog suda u Nikšiću Ljubiša Marković tri mjeseca je čekao nalaze vještaka za požare i eksplozive, nakon čega je predmet proslijedio tužiocu. Tek nakon pet mjeseci od eksplozije, u decembru 2006, tužilaštvo je podnijelo zahtjev za sprovođenje istrage protiv Božovića zbog sumnje da je počinio krivična djela ,,teško djelo protiv opšte sigurnosti” i ,,nedozvoljene trgovine. Proces protiv Božovića još traje, ali su u međuvremenu okončani procesi po tužbi građana za obeštećenje. Više od 100 građana 2007. godine tužilo je državu Crnu Goru, Opštinu i Booster, zahtijevajući solidarnu isplatu nadoknade za pričinjenu materijalnu i nematerijalnu štetu.

Sud je presudio u njihovu korist, ali je odbacio odgovornost lokalne uprave koju su građani teretili da je morala premjestiti skladište eksploziva nakon što je u njegovoj blizini niklo naselje. Presuđeno je da su krivi država i Booster, te da solidarno nadoknade štetu.

Obnova kuća i pomoćnih objekata na Viru lokalnu upravu koštala je oko osam miliona eura.

„Presuđeno je da građanima država i ‘Booster’ solidarno plate štetu, s tim da se od procijenjene štete oduzme suma koju je Opština dala na ime pomoći. Pretpostavljam da je ukupna suma koja će za materijalnu štetu biti isplaćena građanima, sa sudskim troškovima, oko 800.000 eura, a nekoliko građana je dobilo po par hiljada i na ime pretrpljenog straha”, kazao je Vijestima advokat Milan Vojinović.

Blagoje Grahovac, penzionisani general, optužio je prošle godine Božovića da je nezakonito poslovao sa eksplozivom, iako je Božović tvrdio da ima sve neophodne dozvole. ,,Ta firma je bez ikakvih uslova i državnih dozvola proizvodila eksploziv. Postavlja se pitanje – kako je moguće da poslije tri godine niko još nije našao za shodno da utvrdi bilo čiju odgovornost za pričinjenu materijalnu štetu, jer se radi o više od osam miliona eura koje je država dala na ime obeštećenja”, kazao je Grahovac.

Grahovac je tada primijetio da ,,niko od državnih organa to nije stavio na dnevni red” i konstatovao da to znači da oni to ,,ili ne smiju ili neće”. Očigledno, kazao je Grahovac, da iza te firme stoji ili veliki autoritet ili veliki strah.

Božović je bliski rođak premijera Mila Đukanovića. On je demantovao navode da mu je Đukanović brat od tetke u razgovoru za Monitor nakon eksplozije, a bivši premijer se Božovića nije javno odricao. Osim proizvodnje eksploziva, njegova se firma bavi proizvodnjom mliječnih proizvoda. Boosteru je 2004. godine prodat nikšićki Agroprodukt, nasljednik nekada moćnog Poljoprivredno-trgovinskog kombinata (PTK). Božovićeva ponuda ocijenjena je najboljom, iako se do tada nije bavio proizvodnjom mliječnih proizvoda. Božović je nedavno među prvima dobio dozvolu da prodaje mliječne proizvode pod etiketom organsko.

Bez obzira na eksploziju na Viru i optužbe na račun Božovića da se tim poslom bavio protivzakonito, njemu je dopao posao uništavanja vojnog naoružanja.

U tome se valjda pokazao kao dobar stručnjak.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo