Povežite se sa nama

MONITORING

VIŠE UHAPŠENIH NEGO OBOLJELIH OD KORONA VIRUSA: Pritvor rizičan po zdravlje

Objavljeno prije

na

Podatak da je tri puta više uhapšenih zbog kršenja mjera preventive od korona virusa, nego zaraženih, dosta govori o ovdašnjem mentalitetu. O nečem drugom, o naslilništvu vlasti, govori to što se pritvoreni drže u nehigijenskim, prenatrpanim prostorijama, ,,nedostojnim za boravak čovjeka”, uz rizik od zaraze

 

Crna Gora je ušla u petu sedmicu epidemije korona virusa. Tokom proteklih sedam dana zabilježen je najmanji  broj novooboljelih do sada – 40. Od prva dva slučaja otkrivena 17. marta tokom prve sedmice broj oboljelih je bio 51, druge nedjelje 69, a treće 128.

Protekle  sedmice broj umrlih od virusa je udvostručen. U Kliničkom centru CG je u nedjelju umro 74-godišnji muškarac, dan kasnije 79-godišnjak. Obojica su pored korona virusa imali i druga oboljenja.

Sa četiri smrtna slučaja, 46 oporavljenih i 288 oboljelih, u utorak su iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) došle optimističke najave da će, ako građani nastave da se pridržavaju mjera, epidemija biti stavljena pod kontrolu. Međutim, nakon što je u srijedu otkriven prvi slučaj oboljenja u opštini Plav, kod pacijenta koji se duže od deset dana liječi od povrede u beranskoj bolnici, iz IZJ ponovo upozoravaju: ,,Primijetili smo da je mali broj slučajeva zadnjih dana uzrokovao uljuljkanost i opuštanje. Ovaj slučaj nosi ozbiljan epidemiološki potencijal i treba da budemo spremni da u narednim danima očekujemo povećanje broja slučajeva”, poručio je epidemiolog Senad Begić, zamjenik direktora IZJ. U srijedu uveče nije bilo novih slučajeva među 103 testirana, a u četvrtak ujutru saopšteno je da je virus potvrđen kod još dvije osobe – broj oboljelih je 290.

Policija je od početka primjene privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) procesuirala blizu 900 osoba, koje su ih kršile.  To je pokazatelj da je mnogo neodgovornih. Osim onih koji su hapšeni zbog šetnje u nedozvoljeno vrijeme, vožnje većeg broja osoba od dozvoljenog i u pijanom stanju, ima i onih koji su igrali karte, roštiljali…

Novu dimenziju ovog problema otvorila je Podgoričanka Nataša Kolćević  koja je saopštila da je njen osamnaestogodišnji sin Aleksa Kolčević, nakon privođenja zbog kršenja mjera NKT, u betonjerci i prostorijama Uprave policije boravio bez zaštite i sa 20 drugih osoba. Iz Uprave policije su odgovorili da poštuju sve propise Instituta za javno zdravlje.

Savjet za građansku kontrolu policije nema primjedbe na postupanje policije i poštovanje preporuka, ali ima na uslove u kojima se uhapšeni drže: ,,Urednost prostorija i čistoća madraca i ćebadi mora biti bolja, jer zatečeno stanje nije dostojno za boravak čovjeka’’, navodi se u izvještaju Savjeta o prostorijama za zadržavanje u cetinjskom Odjeljenju bezbjednosti. Slično je konstatovano, nakon inspekcije, i za prostorije za zadržavanje u Danilovgradu.

Najgore stanje je u Podgorici u kojoj je i najveći broj oboljelih od korona virusa. Dvojica Podgoričana privedenih zbog kršenja privremenih mjera, dvije noći su morali da dijele krevet, u sedam prostorija za zadržavanje nema osvjetljenja, u tri ne rade česme, madraci i ćebad nijesu dovoljno čisti, niti provjetreni. Osim toga, u prostorijama za zadržavanje Centra bezbjednosti Podgorica nema dovoljno ćebadi, a na madracima odgovarajućih navlaka. To je konstatovao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković, nakon što je 11. aprila 2020. godine, od 19 do 21.30 sati, boravio u CB Podgorica, kako bi kontrolisao poštovanja ljudskih prava pri primjeni policijskih ovlašćenja.

Zeković za Monitor kaže da je u uslovima bitnog zadiranja u građanske slobode, usljed protivepidemijskih mjera, neophodan djelotvoran nadzor nad postupcima Vlade.

On ističe: ,,Bez opravdanja je činjenica da se godinama ne može riješiti problem video nadzora i urednih sanitarnih prostorija, ili još gore, zamijeniti sijalice, popraviti česme ili oprati ćebad u policijskom pritvoru. Zbog takvog neprofesionalnog odnosa, trpe ljudska prava zadržanih građana, ali i međunarodni ugled Crne Gore. Od naše posljednje posjete, i javno predstavljenog izvještaja, nije urađeno gotovo ništa na unaprjeđivanju uslova pritvora. Sada, u uslovima epidemije zarazne bolesti, registrujemo i problem prenatrpanosti”.

Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili smo pitanja što će i kada uraditi da poprave uslove u pritvorskim jedinicama. Odgovor nijesmo dobili.

U saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve nakon hapšenja mitropolita Amfilohija i deset sveštenika, zbog okupljanja ispred crkve, navodi se da je Savjet za građansku kontrolu rada policije utvrdio da je u tom slučaju policija napravila čitav niz propusta, među kojima je i neadekvatna zaštita, sebe i drugih, od moguće zaraze virusom.

Savjet je uputio apel v.d. vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću da razmotri tužilačku praksu intenzivnog određivanja zadržavanja građana zbog nepoštovanja mjera, te da ih zbog nepostojanja prostornih i higijenskih uslova u jeku epidemije koriste samo kao izuzetnu mjeru: ,,Savjet vjeruje da je riječ o krivičnom djelu koje i ne zahtijeva neko duže vrijeme za prikupljanje dokumentacije i drugih dokaza protiv osumnjičenog, pa mjeri zadržavanja nije neophodno tako često pribjegavati’’.

Pribjegava se hapšenju i mimo mjera. Posljednji u nizu je slučaj Radovana Rakočevića kome je Osnovno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo zadržavanje do 72 sata, jer je objavom na Fejsbuku, navodno, širio strah i paniku. Rakočević je na svoj profil postavio tekst srpskog tabloida Alo u kojem je objavljena lažna vijest da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zaražen korona virusom. On je pušten na slobodu nakon što su istražni organi odbili predlog za određivanje pritvora. Realno: kad bi se hapsili svi koji ovdje javno lažu, naši zatvorski kapaciteti bi bili puniji od košnica.

Lakoća naših vlasti u posezanju za tom mjerom primijećena je i u Briselu. Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero reagovala je na hapšenja u Crnoj Gori, i pozvala vlasti da pronađu balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcijalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vrijeme pandemije korona virusa.

Dok neke hapse i izlažu riziku, za građevinske magnate pravila ne važe. Društvenim mrežama se dijele slike građevinskih radnika koji, nakon završenog radnog dana zbijeni u grupi čekaju prevoz, kao i fotografije punog autobusa koji prevoze građevinare.

Uprkos ispadima, preventivne mjere daju rezultate. Primjer ohrabrenja su Tuzi, čiji su građani dostojanstveno i disciplinovano ispoštovali mjere izolacije. Zaustavljeno je širenje zaraze.  NKT je početkom ove nedjelje dalo saglasnost da se ublaže privremene mjere u ovoj opštini.

 

Trošenje donacija

Kako su i obećali iz NKT, i ovog ponedjeljka su na uvid dali kako se troši novac koji građani i ostali doniraju. Monitor je pisao da je protekle nedjelje najviše novca, od blizu milion potrošenih eura, otišlo firmama bliskih režimu – Glosarij za nabavku respiratora više od pola miliona eura, i Voliju za pakete pomoći blizu 100.000 eura.

Od donacija je ove nedjelje potrošeno 372.965 eura. Kritike su urodile plodom, pa nabavka paketa pomoći građanima ne ide preko privatnih kompanija nego preko Crvenog krsta i za tu potrebu je utrošeno najviše novca – 250.000 eura. Ostali novac je potrošen za potrebe zdravstvenih ustanova, ali, za razliku od prošle nedjelje, nije objavljeno što je tačno kupljeno. Samo su objavili – preusmjeravanje na zahtjev donatora.

 

Crna Gora i region

U regionu je, prema podacima od 15. aprila, u odnosu na broj stanovnika najviše zaraženih korona virusom registrovano u Srbiji, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Sjeverna Makedonija. Crna Gora je na četvrtom mjestu, slijede Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Albanija.

Najmanju stopu smrtnosti ima Crna Gora 1,39 odsto, najveću Albanija 5,19 odsto. Stopa smrtnosti u Sloveniji je 4,89, Sjevernoj Makedoniji 4,85, BiH 3,66, Srbiji 2,03, Hrvatskoj 1,95.

Crna Gora je druga u regionu po broju testiranih, iza Slovenije i ispred Hrvatske i ostalih zemalja. Iz Instituta za javno zdravlje, u srijedu su saopštili, da je urađeno 3.874 testova.

 

Crkve u pandemiji

Mitropolija crnogorsko-primorska SPC vaskršnje liturgije služiće bez vjernika. Odluka je donijeta nakon konsultacija sa ljekarima koji su ih uspjeli uvjeriti da opasnost od virusa nije prošla. Iz Mitropolije su pozvali vjernike da poštuju sve mjere i uputstva struke.

Sinod Srpske pravoslavne crkve tražio je od vlasti u Srbiji da se 19. aprila za pravoslavni Vaskrs ublaže mjere, i da se omogući vjernicima odlazak u crkve uz poštovanje distance. U Srbiji su, nakon ovog predloga, uveli policijski čas od 84 sata – od od petka 17. aprila u 17 časova do utorka 21. aprila u 5 sati.

Uskršnje mise u katoličkim hramovima služene su bez prisustva vjernika, a za isti način obilježavanja predstojećeg praznika odlučile su se i pravoslavne crkve u Rusiji i Grčkoj. Izuzetak je Bjelorusija, gdje su vlasti obznanile da neće braniti odlazak na liturgiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

MONITORING

EVROPSKE PERSPEKTIVE CRNE GORE: Sa trećim mandatom se ne stiže do Brisela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Projekat EU ulazi u novu fazu. Ključne evropske institucije pozivaju na pojačane napore u procesu proširenja. To je ohrabrujući signal za oslabljene demokratske snage u regionu

 

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju o zemljama Zapadnog Balkana kojom je pozvao Evropsku uniju da uradi više kako bi uspio proces proširenja. Navodi se da je ta institucija uvijek bila na stanovištu da države na jugoistoku Evrope trebaju dobiti priliku da se pridruže EU – kada za to budu spremne.

Na to će se  morati sačekati, ali je evidentno da su u Briselu odahnuli nakon što je u martu na Evropskom savjetu konačno odlučeno da se otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Na taj način, nakon nekoliko neizvjesnih mjeseci, potvrđeno je da je proces proširenja, ipak, živ, ali i da posla ima previše. Jer, same balkanske države moraju razviti i u praksi sprovesti evropska mjerila i standarde. Tako je, na primjer, Albanija dobila čitav katalog uslova kako bi prebrodila korumpirane strukture i obezbjedila vladavinu prava. Tu listu Vlada u Tirani treba brzo i vidno odraditi kako bi se proces integracija u EU nastavio.

Evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost Žozef Borel ide i dalje navodeći da je područje Zapadnog Balkana prioritet za EU i za njega lično.  ,,Kako bih ojačao svoj angažman i napore, odlučio sam imenovati posebnog predstavnika za dijalog i Zapadni Balkan, iskusnog slovačkog diplomatu Miroslava Lajčaka”, kaže  Borel.

Lajčak je ove nedjelje boravio na Balkanu posebno se usredsređujući na pregovore koji će se naredne sedmice u Vašingtonu, uz posredovanje SAD-a, voditi između Beograda i Prištine o rješavanju statusa Kosova.

Očito je da Brisel, a prije svega najznačajnija evropska država, Njemačka, ne žele biti sasvim skrajnuti u procesu rješavanja ovog pitanja otvoreno se protiveći naporima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se dogovor Srbije i Kosova postigne makar on uključivao i razmjenu teritorija.

U tom kontekstu značajno je da Njemačka u junu preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN, a da će 1. jula zamijeniti Hrvatsku na čelu EU.

Upravo njemački državni sekretar zadužen za EU Mihael Rot govori o Zapadnom Balkanu kao „unutrašnjem dvorištu“, neumorno zagovarajući konačnu integraciju našeg regiona u evropsku porodicu.

,,Računamo na Njemačku čije će predsjedništvo Savjetom EU imati ključnu ulogu u postizanju ambicioznih rezultata za oporavak Evrope, sljedeći proračun EU i novu etapu cijelog evropskog projekta”, kaže Borel.

Evropski komesar tvrdi da u ovim okolnostima neće biti dovoljan samo njemačko-francuski dogovor, odnosno funkcioisanje osovine Berlin-Pariz, već da je potrebno jedinstvo cijele Evrope kako za stanovnike Zapadnog Balkana evropska integracija nakon dugih godina čekanja ne bi bila tek mutna perspektiva.

To se odnosi i na Crnu Goru koja je ove sedmice dobila neformalni izvještaj o napretku u pristupanju EU (tzv. non paper).

,,Uopšteno gledano, javlja se detaljnija slika, uz kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, ali su rezultati u nekim drugim oblastima ograničeni”, navodi Evropska komisija uz ocjenu da borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama.

EK je posebno zabrinuta zbog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u trećem mandatu, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i ponovna imenovanja predsjednika u više osnovnih sudova. Tako je, na primjer, dr Branko Vučković već osmi mandat na čelu Osnovnog suda u Kotoru, šest puta je na funkciji predsjednika Osnovnog suda u Rožajama biran Zahitu Camiću, peti mandat teče Mihailu Anđeliću na Žabljaku, dok treći mandat na čelu sudova odrađuju Hilmija Sujković u Plavu, Radule Piper u Bijelom Polju, Milica Jovović u Danilovgradu i Goran Šćepanović u Baru.

Iako ranije nije imao primjedbi na treći mandat Medenice, vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin se ovoga puta saglasio sa ocjenama EK i diplomatski pozvao predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku.

,,Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost“, rekao je Pažin na sjednici Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran non-paper EK o stanju u oblasti vladavine prava.

I iz Sudskog savjeta je saopšteno da će svakako razmotriti sve preporuke iz tog dokumenta „kako bi se ispoštovali i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju EK na jesen.”

Pritisak Pažina na Medenicu treba svakako posmatrati u svjetlu tinjajućeg sukoba unutar vladajuće stranke, odnosno želju Vlade, tj. premijera Duška Markovića da ima znatno veći uticaj na pravosuđe od predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića.

Iz Brisela su poručili da je važno da Crna Gora ,,ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije”. Precizira se da je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka.

Najviše primjedbi, tačnije neprelaznu ocjenu, Brisel je Crnoj Gori dao za oblast slobode medija, potom za istrage slučajeva napada na novinare, borbu protiv korupcije i politiku prevencije u oblasti opojnih droga, te na trgovinu ljudima i trajno oduzimanje imovine.

Međutim, glavni pregovarač Crne Gore u procesu pristupanja EU Aleksandar Drljević ocijenio je da je ovaj dokument ohrabrenje za Crnu Goru. ,,Ovo je signal da Crna Gora ostaje u fokusu EU i da se naš napredak prati. Zahtjevi EU su sve strožiji, a neophodne reforme postaju sve dublje i konkretnije”, rekao je on.

Inače, Crna Gora pregovara sa EU od 2012. godine i ima još jedno neotvoreno poglavlje (osmo – konkurencija) od ukupno 33. ,,Ta država još uvijek nije dovoljno pripremljena za članstvo“, navodi se u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.

Upravo ovakvi dokumenti i stavovi evropskih institucija i država su najsnažniji oslonac proevropskim snagama i građanima Crne Gore u teškim naporima za izgradnju demokratskog društva u ovoj zemlji.

                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na adresi www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ RASPISAO IZBORE PO SVOJOJ MJERI: Bojkot je izbor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko je naum vlasti jasan i precizan, toliko je stav opozicije prema dolazećim avgustovskim izborima nedorečen i konfuzan. Svjesni su da neće imati ni najmanju šansu za pobjedu. A, opet, ne pokazuju volju da se odreknu dodijeljene uloge statista-gubitnika u precizno režiranoj DPS predstavi

 

Nakon konsultacija sa partijskim saradnicima i partnerima iz vladajuće koalicije, predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović raspisao je izbore za 30. avgust. Da ugrabe dok ne zahladni. I dok nas ne stignu posljedice kriza koje stižu. Ili su već tu: politička, finansijska, ekonomska, zdravstvena.

Uglavnom, vlast je procijenila da je ljeto pravo vrijeme da ostvare svoj naum i zadrže vlast osvojenu 2016, na najkontroverznijim izborima u istoriji crnogorskog višepartizma. Nerazriješene afere, od Koverte do Državnog udara, i danas podsjećaju na sinđina vremena. Na sve ono što nam se dešavalo, i dešava nakon tih izbora održanih uz zvuke policijskih sirena i snimke uhapšenih terorista i njihovog, u zadnji tren, zaplijenjenog, oružja. Tek smo naknadno saznali kako je to bio pripremljeni igrokaz sa oružjem pozajmljenim na revers iz magacina vojske i policije. Izbornu funkciju je savršeno obavio.

Vlast ne sumnja da će ishod avgustovskih izbora biti sličan onima od prije četiri godine. Oni već polako oglašavaju pobjedu. „Ako pobijedite na tim izborima, ja ću vam prvi čestitati“, poručio je neki dan premijer Duško Marković oponentima iz parlamentarne opozicije, s finom dozom cinizma.

Koliko je naum vlasti jasan i precizan, toliko je stav opozicije prema dolazećim avgustovskim izborima nedorečen i konfuzan. Svjesni su da nemaju šansi da pobijede. A, opet, ne pokazuju volju da se odreknu dodijeljene uloge statista-gubitnika u precizno režiranoj DPS predstavi.

Nije tu u pitanju samo izborni rezultat.

Brutalno preotimanje vlasti u Kotoru i Budvi; način na koji je vođen postupak za tzv. državni udar dok tužilaštvo i pravosuđe sa prezirom, i pored očiglednih dokaza, odbacuju  mogućnost da procesuiraju koruptivne aktivnosti državnih zvaničnika („nema ni udaljene sumnje“); nekažnjeno stavljanje u pritvor opozicionih poslanika; privođenje, hapšenje i bespotrebno zadržavanje u policijskim prostorijama (maltretiranje) sveštenika SPC; nezakonita i neprimjerena grubost uniformisanih čuvara reda i njihovih, neidentifikovanih, pomagača u civilu spram onih koji se usude na protest protiv režima; jasno iskazana spremnost vlasti da se, pod izgovorom borbe protiv posljedica korona-krize, podmite, ucijene i(li) zastraše svi oni koji na bilo koji način zavise od volje vlasti ili njihovih pomagača iz svijeta državnog i privatnog biznisa… Sve to ukazuje na suštinsku nespremnost DPS režima da odstupi sa vlasti, kakav god da bude ishod zakazanog glasanja.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na adresi www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo