Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlada, Restis i prijatelji izvan zakona

Objavljeno prije

na

Pred interesima moćnog crnogorsko-grčkog građevinskog lobija pao je konačno i stoljetni park u Miločeru. U središtu dragulja crnogorske obale, u šumi elitnog turističkog kompleksa i jedinog očuvanog prirodnog rezervata na ovom dijelu jadranske obale, strani zakupac svetostefanskih hotela započeo je gradnju više objekata različitih namjena. Početkom maja ove godine teške građevinske mašine kompanije Neksan, u vlasništvu nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića, zaorale su parcelu u neposrednom zaleđu poznate Kraljičine plaže gdje je planirana gradnja ovećeg SPA centra za potrebe zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, grčke grupe Restis.

Riječ je o lokaciji na kojoj su se nalazili teniski tereni dinastije Karađorđević, bivših vlasnika imanja i hotela u Miločeru, na kojoj je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka započeta gradnja ljetnje rezidencije za predsjednika Tita i njegovu suprugu Jovanku, koja je ubrzo i obustavljena nakon njegove smrti.

Planirani SPA centar predviđen je na daleko većoj površini od one koju je zauzimala nesuđena Titova vila. Gradnja je počela nezakonito jer prostor kompleksa Miločer nije urbanizovan i pokriven odgovarajućim urbanističkim planom.

Bespravna gradnja u poznatom turističkom ljetovalištu pod upravom grčke grupe Restis nije nikakva novost. Gradilo se divlje i na Svecu i u maslinjaku u njegovom zaleđu gdje su bespravno podignute dvije dvospratne zgrade koje su kasnije nasilno legalizovane kao privremeni objekti poput kioska i tezgi duž primorskih šetališta.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje NVO MANS je nedavno podnio krivične prijave protiv više odgovornih lica, među kojima je i grčki državljanin Theofanis Statis, izvršni direktor kompanije Adriatic properties doo, koja upravlja hotelima.

U slučaju SPA centra scenario je nešto izmijenjen kako bi se izbjegla već viđena bruka ali je postupak ostao u zoni bezakonja i uzurpacije vrijednog prostora jedne od najljepših morskih uvala na Jadranu.

Zakonski osnov, takozvana azbuka postupka izdavanja odobrenja za gradnju, počev od urbanističko-tehničkih uslova do građevinske dozvole, jeste postojanje planske dokumentacije koje u Miločeru nema. Prostor je planom višeg reda označen kao neizgrađeno zemljište i zelena površina. Ta okolnost nije zasmetala premijeru Igoru Lukšiću da naloži da se povlašćenom investitoru odobre neophodni papiri za gradnju, kao ni ministru Predragu Sekuliću da iste izda, svjesno kršeći važeći Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata.

Onaj novogodišnji put u Maroko premijera Igora Lukšića u pratnji ministara Milorada Katnića i Vladimira Kavarića i boravak u luksuznom hotelu Amanjena o trošku Aman resorta, kako se čini ima svoju predistoriju zasluga.

Dva mjeseca nakon ustoličenja Igora Lukšića na dužnost premijera, njegova Vlada na sjednici od 24. februara 2011. donosi odluku kojom se nalaže Ministarstvu održivog razvoja i turizma da izda neophodna dokumenta za gradnju SPA centra iako za to nema zakonskog osnova.

Vjerovatno je premijer sa ministrima procijenio da je jedan SPA centar gigantskih razmjera na Kraljičinoj plaži u čijim blagodetima i on povremeno uživa, sa paviljonima za masiranje, jogu i opuštanje, projekat od posebnog nacionalnog značaja koji može i mora zaobići obaveznu zakonsku proceduru.

U tekstu dokumenta koji je potpisao generalni sekretar Žarko Šturanović, Vlada zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma da na osnovu idejnog projekta SPA centra izda urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije a potom i građevinsku dozvolu.

Već u aprilu iste godine na zahtjev firme Adriatic properties Ministarstvo izdaje urbanističko tehničke uslove kojima neovlašćeno vrši prenamjenu prostora i omogućava gradnju objekata za sport i rekreaciju – SPA welness centra sa potrebnom infrastrukturom.

Urbanističke uslove koji su u potpunosti u suprotnosti sa zakonom potpisuje sekretar ministarstva Zoran Tomić pozivajući se na član 171 Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata kao i na pomenuti zaključak Vlade.

Članom 171 pomenutog zakona predviđeno je izdavanje UTU uslova isključivo na osnovu planskog dokumenta koji je lokalna uprava bila dužna da dostavi ministarstvu, iako to u slučaju Miločera nije učinjeno.

Urbanistički plan pod nazivom Čedi – Kraljičina plaža kojim je obuhvaćen čitav iznajmljeni kompleks Miločera i Svetog Stefana, pa i zaleđe Kraljičine plaže, u fazi je izrade od 2007. godine ali još nije usvojen pa nije jasno pozivanje organa državne uprave na ovu zakonsku odredbu.

Odobrena je gradnja šest paviljona, posebne tehničke etaže i jednog – vještačkog jezera. Zgrade imaju prizemlje i jedan sprat a ukupna izgrađena površina paviljona zajedno sa jezerom površine 290 m2, iznosi oko 4.500 kvadrata.

Projekat SPA centra nema nikakve veze sa planovima koji su dolaskom Aman resorta 2007. g., stigli iz biroa Denniston iz Kuala Lumpura. Od njih se očigledno odustalo jer su na projektu SPA centra koji se realizuje angažovani biroi Nikcom i Exploring iz Nikšića, Kastel iz Podgorice i firma Cepting iz Beograda.

Izrada urbanističkog plana kojim je, pored izgradnje novog hotela Kraljičina plaža, planirana drastična devastacija miločerskog parka ucrtavanjem niza vila i apartmana, o čemu je Monitor u više navrata pisao, povjerena je birou Montenegro projekt iz Podgorice u kome smo dobili informaciju da je predlog nacrta plana odavno upućen Opštini Budva ali da im nisu poznati razlozi zbog kojih nije ušao u proceduru usvajanja.

Građevinska dozvola izdata je godinu dana kasnije i glasi na Vladino preduzeće HTP Miločer, koje je vlasnik zemljišta na kome se paviljoni grade. Zahtjev je podnijet 5. i 27. aprila 2012. godine i biva ekspresno riješen. Ministarstvo održivog razvoja istog dana, 27. 04. izdaje rješenje o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju SPA centra – Kraljičina plaža koje potpisuje ministar Predrag Sekulić.

Rješenje je izdato na osnovu člana 91. stav 2. Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata koji jasno i nedvosmisleno propisuje da se građevinska dozvola izdaje po osnovu planskog dokumenta, državnog ili lokalne uprave, bez razlike.

Izdavanjem građevinske dozvole bez planske dokumentacije ministar Sekulić grubo krši zakon kako bi grčkom zakupcu obezbijedio privilegovan status.

Bojne olakšice koje od preuzimanja zakupa elitnih hotela dobija grčka Restis grupa dovode u pitanje valjanost ugovora o zakupu koji je potpisan u januaru 2007. godine.

Zakup ulazi u šestu godinu a da zakupac nije ispunio svoje obaveze.

Hotel Sveti Stefan nije u potpunosti obnovljen a hotel Kraljičina plaža čije je otvaranje najavljeno za kraj 2010 godine, zatvoren i ruiniran služi kao pomoćni objekat za poslugu.

Grci traže nove povlastice, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa sa 30 na 50 godina. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema HG Budvanska rivijera popeo se na iznos od 1,7 miliona eura.

Čitav državni aparat uključen je kako bi se osiguralo funkcionisanje posustalog zakupa ekskluzivnih crnogorskih hotela pa i po cijenu otvorenog kršenja zakona.

Zahtjevni zakupci Svetog Stefana i Miločera grčka grupa Restis i partneri, kompanije Aidway investments ltd, General hotel management ltd i Amanresorts managements B.V., sve nepoznate vlasničke strukture, mahom registrovane na of-šor destinacijama, polako ali sigurno postaju posebna zaštićena investitorska vrsta u Crnoj Gori kojoj je sve dozvoljeno: da bespravno gradi zgrade, puteve, paviljone i vještačka jezera, da siječe masline i borove u srcu najvrednijeg turističkog zabrana kojeg je ova država imala.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo