Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlada, Restis i prijatelji izvan zakona

Objavljeno prije

na

Pred interesima moćnog crnogorsko-grčkog građevinskog lobija pao je konačno i stoljetni park u Miločeru. U središtu dragulja crnogorske obale, u šumi elitnog turističkog kompleksa i jedinog očuvanog prirodnog rezervata na ovom dijelu jadranske obale, strani zakupac svetostefanskih hotela započeo je gradnju više objekata različitih namjena. Početkom maja ove godine teške građevinske mašine kompanije Neksan, u vlasništvu nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića, zaorale su parcelu u neposrednom zaleđu poznate Kraljičine plaže gdje je planirana gradnja ovećeg SPA centra za potrebe zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, grčke grupe Restis.

Riječ je o lokaciji na kojoj su se nalazili teniski tereni dinastije Karađorđević, bivših vlasnika imanja i hotela u Miločeru, na kojoj je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka započeta gradnja ljetnje rezidencije za predsjednika Tita i njegovu suprugu Jovanku, koja je ubrzo i obustavljena nakon njegove smrti.

Planirani SPA centar predviđen je na daleko većoj površini od one koju je zauzimala nesuđena Titova vila. Gradnja je počela nezakonito jer prostor kompleksa Miločer nije urbanizovan i pokriven odgovarajućim urbanističkim planom.

Bespravna gradnja u poznatom turističkom ljetovalištu pod upravom grčke grupe Restis nije nikakva novost. Gradilo se divlje i na Svecu i u maslinjaku u njegovom zaleđu gdje su bespravno podignute dvije dvospratne zgrade koje su kasnije nasilno legalizovane kao privremeni objekti poput kioska i tezgi duž primorskih šetališta.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje NVO MANS je nedavno podnio krivične prijave protiv više odgovornih lica, među kojima je i grčki državljanin Theofanis Statis, izvršni direktor kompanije Adriatic properties doo, koja upravlja hotelima.

U slučaju SPA centra scenario je nešto izmijenjen kako bi se izbjegla već viđena bruka ali je postupak ostao u zoni bezakonja i uzurpacije vrijednog prostora jedne od najljepših morskih uvala na Jadranu.

Zakonski osnov, takozvana azbuka postupka izdavanja odobrenja za gradnju, počev od urbanističko-tehničkih uslova do građevinske dozvole, jeste postojanje planske dokumentacije koje u Miločeru nema. Prostor je planom višeg reda označen kao neizgrađeno zemljište i zelena površina. Ta okolnost nije zasmetala premijeru Igoru Lukšiću da naloži da se povlašćenom investitoru odobre neophodni papiri za gradnju, kao ni ministru Predragu Sekuliću da iste izda, svjesno kršeći važeći Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata.

Onaj novogodišnji put u Maroko premijera Igora Lukšića u pratnji ministara Milorada Katnića i Vladimira Kavarića i boravak u luksuznom hotelu Amanjena o trošku Aman resorta, kako se čini ima svoju predistoriju zasluga.

Dva mjeseca nakon ustoličenja Igora Lukšića na dužnost premijera, njegova Vlada na sjednici od 24. februara 2011. donosi odluku kojom se nalaže Ministarstvu održivog razvoja i turizma da izda neophodna dokumenta za gradnju SPA centra iako za to nema zakonskog osnova.

Vjerovatno je premijer sa ministrima procijenio da je jedan SPA centar gigantskih razmjera na Kraljičinoj plaži u čijim blagodetima i on povremeno uživa, sa paviljonima za masiranje, jogu i opuštanje, projekat od posebnog nacionalnog značaja koji može i mora zaobići obaveznu zakonsku proceduru.

U tekstu dokumenta koji je potpisao generalni sekretar Žarko Šturanović, Vlada zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma da na osnovu idejnog projekta SPA centra izda urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije a potom i građevinsku dozvolu.

Već u aprilu iste godine na zahtjev firme Adriatic properties Ministarstvo izdaje urbanističko tehničke uslove kojima neovlašćeno vrši prenamjenu prostora i omogućava gradnju objekata za sport i rekreaciju – SPA welness centra sa potrebnom infrastrukturom.

Urbanističke uslove koji su u potpunosti u suprotnosti sa zakonom potpisuje sekretar ministarstva Zoran Tomić pozivajući se na član 171 Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata kao i na pomenuti zaključak Vlade.

Članom 171 pomenutog zakona predviđeno je izdavanje UTU uslova isključivo na osnovu planskog dokumenta koji je lokalna uprava bila dužna da dostavi ministarstvu, iako to u slučaju Miločera nije učinjeno.

Urbanistički plan pod nazivom Čedi – Kraljičina plaža kojim je obuhvaćen čitav iznajmljeni kompleks Miločera i Svetog Stefana, pa i zaleđe Kraljičine plaže, u fazi je izrade od 2007. godine ali još nije usvojen pa nije jasno pozivanje organa državne uprave na ovu zakonsku odredbu.

Odobrena je gradnja šest paviljona, posebne tehničke etaže i jednog – vještačkog jezera. Zgrade imaju prizemlje i jedan sprat a ukupna izgrađena površina paviljona zajedno sa jezerom površine 290 m2, iznosi oko 4.500 kvadrata.

Projekat SPA centra nema nikakve veze sa planovima koji su dolaskom Aman resorta 2007. g., stigli iz biroa Denniston iz Kuala Lumpura. Od njih se očigledno odustalo jer su na projektu SPA centra koji se realizuje angažovani biroi Nikcom i Exploring iz Nikšića, Kastel iz Podgorice i firma Cepting iz Beograda.

Izrada urbanističkog plana kojim je, pored izgradnje novog hotela Kraljičina plaža, planirana drastična devastacija miločerskog parka ucrtavanjem niza vila i apartmana, o čemu je Monitor u više navrata pisao, povjerena je birou Montenegro projekt iz Podgorice u kome smo dobili informaciju da je predlog nacrta plana odavno upućen Opštini Budva ali da im nisu poznati razlozi zbog kojih nije ušao u proceduru usvajanja.

Građevinska dozvola izdata je godinu dana kasnije i glasi na Vladino preduzeće HTP Miločer, koje je vlasnik zemljišta na kome se paviljoni grade. Zahtjev je podnijet 5. i 27. aprila 2012. godine i biva ekspresno riješen. Ministarstvo održivog razvoja istog dana, 27. 04. izdaje rješenje o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju SPA centra – Kraljičina plaža koje potpisuje ministar Predrag Sekulić.

Rješenje je izdato na osnovu člana 91. stav 2. Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata koji jasno i nedvosmisleno propisuje da se građevinska dozvola izdaje po osnovu planskog dokumenta, državnog ili lokalne uprave, bez razlike.

Izdavanjem građevinske dozvole bez planske dokumentacije ministar Sekulić grubo krši zakon kako bi grčkom zakupcu obezbijedio privilegovan status.

Bojne olakšice koje od preuzimanja zakupa elitnih hotela dobija grčka Restis grupa dovode u pitanje valjanost ugovora o zakupu koji je potpisan u januaru 2007. godine.

Zakup ulazi u šestu godinu a da zakupac nije ispunio svoje obaveze.

Hotel Sveti Stefan nije u potpunosti obnovljen a hotel Kraljičina plaža čije je otvaranje najavljeno za kraj 2010 godine, zatvoren i ruiniran služi kao pomoćni objekat za poslugu.

Grci traže nove povlastice, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa sa 30 na 50 godina. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema HG Budvanska rivijera popeo se na iznos od 1,7 miliona eura.

Čitav državni aparat uključen je kako bi se osiguralo funkcionisanje posustalog zakupa ekskluzivnih crnogorskih hotela pa i po cijenu otvorenog kršenja zakona.

Zahtjevni zakupci Svetog Stefana i Miločera grčka grupa Restis i partneri, kompanije Aidway investments ltd, General hotel management ltd i Amanresorts managements B.V., sve nepoznate vlasničke strukture, mahom registrovane na of-šor destinacijama, polako ali sigurno postaju posebna zaštićena investitorska vrsta u Crnoj Gori kojoj je sve dozvoljeno: da bespravno gradi zgrade, puteve, paviljone i vještačka jezera, da siječe masline i borove u srcu najvrednijeg turističkog zabrana kojeg je ova država imala.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo