Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA U TEHNIČKOM MANDATU, NOVE EPIZODE DISKREDITOVANJA I ONEMOGUĆAVANJA RADA NOVINARIMA: Protiv „nezgodnih” pitanja

Objavljeno prije

na

Slučaj Gorana Kapora, kome je sem prava na rad, povrijeđeno i pravo na privatnost, ogolio je samovolju i nepoznavanje novinarskog posla predstavnika države. Par dana nakon tog incidenta, N.N. osoba iz Vlade je pitanja novinarki Vijesti proslijedila propagandističkom portalu IN4S, na kom je ubrzo objavljen nepotpisan tekst u kom se one targetiraju

 

„Bilo je iznenađujuće i neprijatno to što je vršiteljka dužnosti (v.d.) direktorice Uprave prihoda i carina Milena Petričević na konferenciji za novinare, umjesto da pruži odgovore o svojim postupanjima, podijelila moj mejl sa ličnim podacima i pitanjima na koje nije odgovorila do danas. Iznenađenje je utoliko veće što je riječ o osobi koja se nalazi na jednoj od najodgovornijih pozicija u državi”, kaže za Monitor novinar Vijesti Goran Kapor.

Nižu se slučajevi, u kojima predstavnici države pokazuju samovolju i nepoštovanje  novinarskog posla. „Održati konferenciju za novinare na kojoj ćete im zabraniti da postavljaju pitanje je samo dokaz da nešto krijete i da nijeste čisti”, ističe Kapor.

Nekoliko dana nakon ovog incidenta, N.N. osoba iz Vlade je pitanja novinarke Vijesti i generalne sekretarke Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) Mile Radulović u vezi sa odugovlačenjem postupanja države po Zakonu o restriktivnim mjerama i usvajanjem odluke o sankcijama protiv Rusije (na koja nikada nije odgovoreno), proslijedila propagandističkom portalu IN4S. Na tom portalu, ubrzo potom, objavljen je nepotpisan tekst, u kom se Mila Radulović i njena koleginica Biljana Matijašević targetiraju da promovišu rusofobiju.

„Ministri i javni službnici su više nego iko drugi obavezni da razjasne sva pitanja u vezi sa radom Vlade i poštavanjem međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela. Na ovaj način je neko od Vladinih službenika učestvovao u kampanji i nacrtao metu novinarima Vijesti. Obaveza je da se utvrdi ko je to uradio i da taj snosi odgovornost”, kaže za Monitor novinarka Vesna Rajković Nenadić. Ona ukazuje da je još mnogo spornije to što su pitanja dostavljena portalu IN4S koji širi rusku propagandu, a koji uz to, nije registrovan kao medij u skladu sa Zakonom o medijima. „Pitanje je zašto Tužilaštvo koje ima zakonsku mogućnost da pokrene postupak protiv tog ‘portala’, ali i još nekih koji su takođe neregistrovani, a šire vrlo sporan govor, u skladu sa Zakonom o medijima, to ne radi”, ističe ona.

Svojevremeno je ministar odbrane Predrag Bošković dozvolio da na oficijalnom Fejsbuk profilu Ministarstva odbrane budu objavljena pitanja novinara lista Dan u vezi sa izgradnjom vojnog poligona na Sinjajevini. Uz podrugljiv komentar. Toliko o obećanjima sadašnjika da će napraviti otklon od prethodnika.

Odnos odlazeće Vlade prema medijima i medijskim radnicima, objašnjava Vesna Rajković Nenadić, ima dva nivoa. U prvom je riječ o odnosu premijera Zdravka Krivokapića i dijela Vlade prema medijima i novinarima, koji je krasilo osnovno nepoznavanje demokratskih praksi. „Odlazeća Vlada je pokazala da ne razumije ulogu medija, ali ni PR-a. Često se pokazivalo da ne govore istinu, a da su imali jednosmjernu komunikaciju – odnosno nedopustivo oglašavanje putem društvenih mreža o najbitnijim pitanjima kao što je zaduživanje, projekat Evropa sad i slično. Najčešće je to izgledalo kao populizam, podilaženje masama, a ne kao argumentovana komunikacija sa javnosti”.

U drugom, dijelom je pokazana želja da se sredi stanje u medijskoj sferi. „Vrlo se intezivno i inkluzivno radilo na izradi Medijske stategije za period od 2022. do 2026. godine kao krovnog dokumenta, prvog te vrste, i na izmjenama medijskih zakona, koji su donekle odgovorili izazovima. No, otvorilo se mnogo pitanja u vezi sa neregistrovanim portalima koji šire sporan sadržaj, povećanje Fonda za medijski pluralizam, i slično”, ističe Rajković Nenadić.

U Crnoj Gori se prošle godine broj napada na novinare u odnosu na 2020. godinu uvećao za 50 odsto, pokazao je izvještaj Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Tokom 2021, registrovano je 25 napada/incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori. To je, u odnosu na godinu prije porast – oko 47 odsto. Posebno zabrinjava i trend rasta prijetnji smrću novinarima. Iz SMCG-a su incirali izmjenu Krivičnog zakonika o pooštravanju kazni za napade na novinare i uvođenje novih krivičnih djela.

U izvještaju Svjetski indeks slobode medija za 2020. godinu, u kojem Reporteri bez granica (RSF) analiziraju stanje u medijima u 180 zemalja, Crna Gora se našla na 104. mjestu.

U pomenutoj Medijskoj strategiji, između ostalog, konstatuje se da Vlada treba da obezbijedi sigurno okruženje za novinare, koje im omogućava da obavljaju svoj posao, kao i punu transparentnost. „Medijsko tržište u Crnoj Gori u svim segmentima je duboko urušeno i ne treba očekivati da će jedan dokument, pa makar on bio i krovni srediti stanje. No, bitno je da se od nečega počne”, upozorava Rajković Nenadić.

Mila Radulović za Monitor ističe da deklarativno zalaganje za slobodu medija nema vrijednost. „Uzalud je, kad naši političari ne poznaju elementrane slobode kao što je sloboda govora i medija. Oni su dužni da građanima položu račune, a mediji su samo put ka tome”, kaže ona.

Monitor je pitao v.d. direktoricu Uprave prihoda i carina Milenu Petričević da li smatra da je svojim postupkom povrijedila pravo na privatnost Gorana Kapora. Pitao je i zbog čega nije dozvolila novinarima da na njenoj konferenciji za medije postave važna pitanja. Iz Kabineta direktora Uprave mu je rečeno da je ona na godišnjem odmoru, zbog čega ne može da odgovori.

Pravo građana da znaju, može da pričeka.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo