Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA U TEHNIČKOM MANDATU, NOVE EPIZODE DISKREDITOVANJA I ONEMOGUĆAVANJA RADA NOVINARIMA: Protiv „nezgodnih” pitanja

Objavljeno prije

na

Slučaj Gorana Kapora, kome je sem prava na rad, povrijeđeno i pravo na privatnost, ogolio je samovolju i nepoznavanje novinarskog posla predstavnika države. Par dana nakon tog incidenta, N.N. osoba iz Vlade je pitanja novinarki Vijesti proslijedila propagandističkom portalu IN4S, na kom je ubrzo objavljen nepotpisan tekst u kom se one targetiraju

 

„Bilo je iznenađujuće i neprijatno to što je vršiteljka dužnosti (v.d.) direktorice Uprave prihoda i carina Milena Petričević na konferenciji za novinare, umjesto da pruži odgovore o svojim postupanjima, podijelila moj mejl sa ličnim podacima i pitanjima na koje nije odgovorila do danas. Iznenađenje je utoliko veće što je riječ o osobi koja se nalazi na jednoj od najodgovornijih pozicija u državi”, kaže za Monitor novinar Vijesti Goran Kapor.

Nižu se slučajevi, u kojima predstavnici države pokazuju samovolju i nepoštovanje  novinarskog posla. „Održati konferenciju za novinare na kojoj ćete im zabraniti da postavljaju pitanje je samo dokaz da nešto krijete i da nijeste čisti”, ističe Kapor.

Nekoliko dana nakon ovog incidenta, N.N. osoba iz Vlade je pitanja novinarke Vijesti i generalne sekretarke Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) Mile Radulović u vezi sa odugovlačenjem postupanja države po Zakonu o restriktivnim mjerama i usvajanjem odluke o sankcijama protiv Rusije (na koja nikada nije odgovoreno), proslijedila propagandističkom portalu IN4S. Na tom portalu, ubrzo potom, objavljen je nepotpisan tekst, u kom se Mila Radulović i njena koleginica Biljana Matijašević targetiraju da promovišu rusofobiju.

„Ministri i javni službnici su više nego iko drugi obavezni da razjasne sva pitanja u vezi sa radom Vlade i poštavanjem međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela. Na ovaj način je neko od Vladinih službenika učestvovao u kampanji i nacrtao metu novinarima Vijesti. Obaveza je da se utvrdi ko je to uradio i da taj snosi odgovornost”, kaže za Monitor novinarka Vesna Rajković Nenadić. Ona ukazuje da je još mnogo spornije to što su pitanja dostavljena portalu IN4S koji širi rusku propagandu, a koji uz to, nije registrovan kao medij u skladu sa Zakonom o medijima. „Pitanje je zašto Tužilaštvo koje ima zakonsku mogućnost da pokrene postupak protiv tog ‘portala’, ali i još nekih koji su takođe neregistrovani, a šire vrlo sporan govor, u skladu sa Zakonom o medijima, to ne radi”, ističe ona.

Svojevremeno je ministar odbrane Predrag Bošković dozvolio da na oficijalnom Fejsbuk profilu Ministarstva odbrane budu objavljena pitanja novinara lista Dan u vezi sa izgradnjom vojnog poligona na Sinjajevini. Uz podrugljiv komentar. Toliko o obećanjima sadašnjika da će napraviti otklon od prethodnika.

Odnos odlazeće Vlade prema medijima i medijskim radnicima, objašnjava Vesna Rajković Nenadić, ima dva nivoa. U prvom je riječ o odnosu premijera Zdravka Krivokapića i dijela Vlade prema medijima i novinarima, koji je krasilo osnovno nepoznavanje demokratskih praksi. „Odlazeća Vlada je pokazala da ne razumije ulogu medija, ali ni PR-a. Često se pokazivalo da ne govore istinu, a da su imali jednosmjernu komunikaciju – odnosno nedopustivo oglašavanje putem društvenih mreža o najbitnijim pitanjima kao što je zaduživanje, projekat Evropa sad i slično. Najčešće je to izgledalo kao populizam, podilaženje masama, a ne kao argumentovana komunikacija sa javnosti”.

U drugom, dijelom je pokazana želja da se sredi stanje u medijskoj sferi. „Vrlo se intezivno i inkluzivno radilo na izradi Medijske stategije za period od 2022. do 2026. godine kao krovnog dokumenta, prvog te vrste, i na izmjenama medijskih zakona, koji su donekle odgovorili izazovima. No, otvorilo se mnogo pitanja u vezi sa neregistrovanim portalima koji šire sporan sadržaj, povećanje Fonda za medijski pluralizam, i slično”, ističe Rajković Nenadić.

U Crnoj Gori se prošle godine broj napada na novinare u odnosu na 2020. godinu uvećao za 50 odsto, pokazao je izvještaj Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Tokom 2021, registrovano je 25 napada/incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori. To je, u odnosu na godinu prije porast – oko 47 odsto. Posebno zabrinjava i trend rasta prijetnji smrću novinarima. Iz SMCG-a su incirali izmjenu Krivičnog zakonika o pooštravanju kazni za napade na novinare i uvođenje novih krivičnih djela.

U izvještaju Svjetski indeks slobode medija za 2020. godinu, u kojem Reporteri bez granica (RSF) analiziraju stanje u medijima u 180 zemalja, Crna Gora se našla na 104. mjestu.

U pomenutoj Medijskoj strategiji, između ostalog, konstatuje se da Vlada treba da obezbijedi sigurno okruženje za novinare, koje im omogućava da obavljaju svoj posao, kao i punu transparentnost. „Medijsko tržište u Crnoj Gori u svim segmentima je duboko urušeno i ne treba očekivati da će jedan dokument, pa makar on bio i krovni srediti stanje. No, bitno je da se od nečega počne”, upozorava Rajković Nenadić.

Mila Radulović za Monitor ističe da deklarativno zalaganje za slobodu medija nema vrijednost. „Uzalud je, kad naši političari ne poznaju elementrane slobode kao što je sloboda govora i medija. Oni su dužni da građanima položu račune, a mediji su samo put ka tome”, kaže ona.

Monitor je pitao v.d. direktoricu Uprave prihoda i carina Milenu Petričević da li smatra da je svojim postupkom povrijedila pravo na privatnost Gorana Kapora. Pitao je i zbog čega nije dozvolila novinarima da na njenoj konferenciji za medije postave važna pitanja. Iz Kabineta direktora Uprave mu je rečeno da je ona na godišnjem odmoru, zbog čega ne može da odgovori.

Pravo građana da znaju, može da pričeka.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo