Izdvojeno
VLADA U TEHNIČKOM MANDATU, NOVE EPIZODE DISKREDITOVANJA I ONEMOGUĆAVANJA RADA NOVINARIMA: Protiv „nezgodnih” pitanja

Slučaj Gorana Kapora, kome je sem prava na rad, povrijeđeno i pravo na privatnost, ogolio je samovolju i nepoznavanje novinarskog posla predstavnika države. Par dana nakon tog incidenta, N.N. osoba iz Vlade je pitanja novinarki Vijesti proslijedila propagandističkom portalu IN4S, na kom je ubrzo objavljen nepotpisan tekst u kom se one targetiraju
„Bilo je iznenađujuće i neprijatno to što je vršiteljka dužnosti (v.d.) direktorice Uprave prihoda i carina Milena Petričević na konferenciji za novinare, umjesto da pruži odgovore o svojim postupanjima, podijelila moj mejl sa ličnim podacima i pitanjima na koje nije odgovorila do danas. Iznenađenje je utoliko veće što je riječ o osobi koja se nalazi na jednoj od najodgovornijih pozicija u državi”, kaže za Monitor novinar Vijesti Goran Kapor.
Nižu se slučajevi, u kojima predstavnici države pokazuju samovolju i nepoštovanje novinarskog posla. „Održati konferenciju za novinare na kojoj ćete im zabraniti da postavljaju pitanje je samo dokaz da nešto krijete i da nijeste čisti”, ističe Kapor.
Nekoliko dana nakon ovog incidenta, N.N. osoba iz Vlade je pitanja novinarke Vijesti i generalne sekretarke Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) Mile Radulović u vezi sa odugovlačenjem postupanja države po Zakonu o restriktivnim mjerama i usvajanjem odluke o sankcijama protiv Rusije (na koja nikada nije odgovoreno), proslijedila propagandističkom portalu IN4S. Na tom portalu, ubrzo potom, objavljen je nepotpisan tekst, u kom se Mila Radulović i njena koleginica Biljana Matijašević targetiraju da promovišu rusofobiju.
„Ministri i javni službnici su više nego iko drugi obavezni da razjasne sva pitanja u vezi sa radom Vlade i poštavanjem međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela. Na ovaj način je neko od Vladinih službenika učestvovao u kampanji i nacrtao metu novinarima Vijesti. Obaveza je da se utvrdi ko je to uradio i da taj snosi odgovornost”, kaže za Monitor novinarka Vesna Rajković Nenadić. Ona ukazuje da je još mnogo spornije to što su pitanja dostavljena portalu IN4S koji širi rusku propagandu, a koji uz to, nije registrovan kao medij u skladu sa Zakonom o medijima. „Pitanje je zašto Tužilaštvo koje ima zakonsku mogućnost da pokrene postupak protiv tog ‘portala’, ali i još nekih koji su takođe neregistrovani, a šire vrlo sporan govor, u skladu sa Zakonom o medijima, to ne radi”, ističe ona.
Svojevremeno je ministar odbrane Predrag Bošković dozvolio da na oficijalnom Fejsbuk profilu Ministarstva odbrane budu objavljena pitanja novinara lista Dan u vezi sa izgradnjom vojnog poligona na Sinjajevini. Uz podrugljiv komentar. Toliko o obećanjima sadašnjika da će napraviti otklon od prethodnika.
Odnos odlazeće Vlade prema medijima i medijskim radnicima, objašnjava Vesna Rajković Nenadić, ima dva nivoa. U prvom je riječ o odnosu premijera Zdravka Krivokapića i dijela Vlade prema medijima i novinarima, koji je krasilo osnovno nepoznavanje demokratskih praksi. „Odlazeća Vlada je pokazala da ne razumije ulogu medija, ali ni PR-a. Često se pokazivalo da ne govore istinu, a da su imali jednosmjernu komunikaciju – odnosno nedopustivo oglašavanje putem društvenih mreža o najbitnijim pitanjima kao što je zaduživanje, projekat Evropa sad i slično. Najčešće je to izgledalo kao populizam, podilaženje masama, a ne kao argumentovana komunikacija sa javnosti”.
U drugom, dijelom je pokazana želja da se sredi stanje u medijskoj sferi. „Vrlo se intezivno i inkluzivno radilo na izradi Medijske stategije za period od 2022. do 2026. godine kao krovnog dokumenta, prvog te vrste, i na izmjenama medijskih zakona, koji su donekle odgovorili izazovima. No, otvorilo se mnogo pitanja u vezi sa neregistrovanim portalima koji šire sporan sadržaj, povećanje Fonda za medijski pluralizam, i slično”, ističe Rajković Nenadić.
U Crnoj Gori se prošle godine broj napada na novinare u odnosu na 2020. godinu uvećao za 50 odsto, pokazao je izvještaj Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Tokom 2021, registrovano je 25 napada/incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori. To je, u odnosu na godinu prije porast – oko 47 odsto. Posebno zabrinjava i trend rasta prijetnji smrću novinarima. Iz SMCG-a su incirali izmjenu Krivičnog zakonika o pooštravanju kazni za napade na novinare i uvođenje novih krivičnih djela.
U izvještaju Svjetski indeks slobode medija za 2020. godinu, u kojem Reporteri bez granica (RSF) analiziraju stanje u medijima u 180 zemalja, Crna Gora se našla na 104. mjestu.
U pomenutoj Medijskoj strategiji, između ostalog, konstatuje se da Vlada treba da obezbijedi sigurno okruženje za novinare, koje im omogućava da obavljaju svoj posao, kao i punu transparentnost. „Medijsko tržište u Crnoj Gori u svim segmentima je duboko urušeno i ne treba očekivati da će jedan dokument, pa makar on bio i krovni srediti stanje. No, bitno je da se od nečega počne”, upozorava Rajković Nenadić.
Mila Radulović za Monitor ističe da deklarativno zalaganje za slobodu medija nema vrijednost. „Uzalud je, kad naši političari ne poznaju elementrane slobode kao što je sloboda govora i medija. Oni su dužni da građanima položu račune, a mediji su samo put ka tome”, kaže ona.
Monitor je pitao v.d. direktoricu Uprave prihoda i carina Milenu Petričević da li smatra da je svojim postupkom povrijedila pravo na privatnost Gorana Kapora. Pitao je i zbog čega nije dozvolila novinarima da na njenoj konferenciji za medije postave važna pitanja. Iz Kabineta direktora Uprave mu je rečeno da je ona na godišnjem odmoru, zbog čega ne može da odgovori.
Pravo građana da znaju, može da pričeka.
Andrea JELIĆ
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS1 sedmica
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom