Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA ZA I PROTIV REBALANSA BUDŽETA: Bezakonje se nastavlja

Objavljeno prije

na

ivan-brajovic

U državnoj kasi para nema ali, bude li po volji DPS-a i njihovih satelita (DS i Pozitivna), neće biti ni rebalansa budžeta. Važnija je Šefova od Zakona.

Aktuelni ministar finansija Raško Konjević , praktično od svog imenovanja u maju, govori o potrebi da se Zakon o budžetu za 2016. godinu uskladi sa stvarnošću. Tako je, još početkom jula, iz Ministarstva finansija (MF) ka Vladi krenuo prijedlog o rebalansu budžeta za nekih 60 miliona eura, „kako bi se obezbijedila dalja redovna isplata plata, penzija i drugih obaveza iz budžeta”. Uz upozorenje da bi neusvajanje predloženog rebalansa, teškog oko 60 miliona eura, moglo da ugrozi finansiranje tekućih obaveza.

Po svoj prilici, iako o tome do danas nijesmo zvanično obaviješteni, Vladina Komisija za ekonomsku politiku (KEP) ovaj zahtjev je odbacila još prije odlaska na ljetnji raspust.

Na ponovljenu priču o neophodnom rebalansu, koju su Konjević i njegovi saradnici započeli prije desetak dana, odgovorio je Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade i doskorašnji partijski drug ministra finansija.

Uz opasku da ministar Konjević mjesecima zna da je njegov zahtijev odbijen, odnosno da nema rebalansa prije izbora, Lazović je Konjeviću spočitao da „rebalansu pristupa kao instrumentu za političku promociju”.

Lazoviću je, izgleda, najviše zasmetala Konjevićeva kritika na račun nenaplaćenih poreza: „Svi rashodi bi mogli biti finansirani da je država ubirala poreze na efikasan način, bez akumuliranja iznosa poreskog duga od više stotina miliona eura. Poreski dug, u iznosu od približno 600 miliona eura, pokazuje da, u prethodnom periodu, nije na kvalitetan način obavljana jedna od osnovnih funkcija države – prikupljanje poreza”.

Zato je potpredsjednik predložio ministru finansija da – umjesto što se žali na nedostatak novca u državnoj kasi i podsjeća na nenaplaćene poreze naplati zaostali porez u iznosu od nekih 200 miliona i tako riješi probleme.

U svakom slučaju, tvrdi Lazović, nema potrebe da se mijenja Zakon o budžetu za ovu godinu. I otkriva spasonosno rješenje iz DPS-SD kuhinje: 100 miliona eura iz kapitalnog bužeta koji neće biti iskorišćeni ove godine zbog kašnjenja planiranih radova na izgradnji auto-puta Mrke-Mateševo treba prebaciti u tekući budžet i pokrpiti zjapeće rupe.

„Dok sam u Vladi zalagaću se da ne mijenjamo plan trošenja državnog novca dokle god možemo biti likvidni i realizovati obaveze prema penzionerima, zaposlenima, povjeriocima”, poručio je Lazović. Slavodobitno. Na mareći za to da je plan državnih prihoda i rashoda usvojen u formi Zakona. I da bi se on morao poštovati.

Otuda je, recimo, u startu sporna ideja da rebalans budžeta ne bi bio potreban kada bi MF naplatilo 200 miliona zaostalih poreza. Na stranu to što bi to značilo da ministar finansija, pored ostalog, dugove mora utjerivati i od predsjednika Vlade. Pošto je Crna Gora jedna od zaista rijetkih država takozvane zapadne demokratije u kojoj na čelu izvršne vlasti imamo dokazanog poreskog dužnika. U višegodišnjem kašnjenju. A istovremeno – milionera. Pošto taj porez svakako neće biti naplaćen u doglednom roku, u ovom trenutku je bitnija potpredsjednikova tvrdnja da neplanirani prihod od 200 miliona (skoro deset odsto ovogodišnjeg budžeta) ne bi bio razlog za njegov rebalans.

Jednako je sporna i ideja o seobi novca iz kapitalnog u tekući budžet. Konjević tvrdi da je to nezakonito. Što ne znači da neće biti urađeno. Prije ili poslije izbora.

No, da ne ulazimo u bilo šta što bi moglo biti protumačeno kao političke kalkulacije i navijanje za jednu ili drugu stranu. Hajde da jednostavno sagledamo Lazovićevu ideju „pozajmice” na račun budućeg auto-puta.

Prema Zakonu o budžetu za 2016. godinu, za ovogodišnje troškove izgradnje auto-puta planirano je 255 miliona. Ako će makar 100 miliona preteći zbog toga što radovi kasne, to znači da je docnja „teška” makar dvije petine (40 odsto) planiranih radova. Ili nešto manje od pet mjeseci, pod uslovom da su građevinski radovi u kanjonu Morače mogući 365 dana u godini.

Prvo je pitanje – otkuda kašnjenje, kada su nas baš Lazović i Ivan Brajović cijelo proljeće ubjeđivali da se radovi odvijaju prema planiranoj dinamici. Odnosno, da – i ako nema plana – moguću cijenu kašnjenja mogu platiti samo izvođači radova – Kinezi i njihovi podizvođači.

Možemo prihvatiti činjenicu da pola godine ili godinu kašnjenja na dionici Mrke-Mateševo ne proizvodi veliku štetu pošto taj put – iz ničega u niđe – suštinski nema nikavu upotrebnu vrijednost. Đe da idete iz Mateševa?

Međutim, finansijski aspekt Lazovićeve ideje mnogo je ozbiljniji. Nema sumnje da će izvršna vlast, u slučaju potrebe, posegnuti za novcem koji smo pozajmili za gradnju auto-puta i njime isplatiti plate, penzije i socijalna davanja. Izbori će. A važnije je sačuvati premijerov „finansijski moral, finansijski obraz i finansijski karakter” (autor kovanice je nekadašnji poslanik DPS Zarija Franović), od Zakona, 100 miliona, i tričavih 4-5 kilometara auto-puta.

Dileme se javljaju tek kad se zapitamo kako će taj novac biti vraćen svojoj namjeni? Nije valjda da su Lazović i njegove kolege zamislile kako bi pozajmljeno vratio Fond PIO? Prije će ovaj auto-put stići do Budimpešte. Rješenje, znači, treba tražiti negdje drugo.

Jedna mogućnost je da auto-put zapravo nije skup onoliko koliko je to nama predstavljeno (više od 900 miliona eura, po današnjem kursu) pa se planirani radovi mogu završiti i bez pomenutih 100 miliona. Moguće implikacije ovakvog raspleta ne treba posebno elaborirati. Mada bi bilo interesantno vidjeti kako neko (pogodite ko) ubjeđuje neke (znate ljude) da se odreknu planiranog „ekstraprofita”.

Najrealnije je, ipak, pretpostaviti da bi ovogodišnja „pozajmica” na naplatu došla već sljedeće godine. Tako što bi budući trokovi gradnje puta prosto bili uvećani za 100 miliona. Pa bi on, što bi rekli – ničim izazvano, postao skuplji skoro za 10 odsto. Pogodite ko bi to platio?

Očekivani manjak

U obrazloženju zahtjeva za rebalansom budžeta, iz Ministarstva finansija (MF) objasnili su kako je (ne)planirani manjak u državnoj kasi proizvod primjene novog Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti, zbog koga je, navodno, rashodna strana budžeta uvećana za nekih 60 miliona eura. Doduše, ta računica nikada nije predočena javnosti, kao što se uporno krije i očigledna ušteda koju je taj Zakon donio na nekim drugim budžetskim pozicijama (nezvanične procjene kažu da bi taj iznos mogao ići od 25 do 40 miliona, što bitno mijenja prihodno-rashodnu dimenziju tzv. zakona o majkama). Državne troškove, jednako neplanirano, uvećao je i Zakon o zaradama u javnom sektoru, koji je – računaju u MF, napravio minus u iznosu od 50 miliona. Kao dodatni trošak navode se i neizmirene obaveze Fonda za zdravstvo za prošlu godinu. O tom dugu, vrijednom 40 miliona eura, u Vladi su, kako tvrde, obaviješteni tek u aprilu. „Uz to, predvidjeli smo i korekcije u dijelu plaćanja rata za kredite za pojedine privredne subjekte koji nijesu u mogućnosti da ih plate kako se ne bi aktivirale garancije. Te firme su dominantno iz resora saobraćaja”, navodi ministar Konjević. Što su mnogi pročitali kao jedva prikrivenu kritiku na račun ministra saobraćaja i predsjednika SD Ivana Brajovića. Podsjećanje na ono o čemu resorno ministarstvo radije ćuti – Vlada koalicije DPS-SDP –SD pripremila je ovogodišnji budžet računajući, na prihodnoj strani, sa novom većom akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije usvojen, budžet za ovu godinu je u startu bio kratak za makar 20 miliona eura. Najvažnije: i oni koji su predložili, i oni koji su glasali za ovogodišnji budžet znali su da je Vlada Mila Đukanovića Zakon o budžetu za 2016. godinu predložila sa jasno iskazanom namjerom da ga ne poštuje – ukoliko im to bude finansijski ili politički profitabilno. Ko u to ne vjeruje neka pogleda nalaz Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu. Revizori DRI utvrdili su da se (i tada) državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih dokaza pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao. I? I da ne pitamo – odakle.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo