Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA ZA I PROTIV REBALANSA BUDŽETA: Bezakonje se nastavlja

Objavljeno prije

na

U državnoj kasi para nema ali, bude li po volji DPS-a i njihovih satelita (DS i Pozitivna), neće biti ni rebalansa budžeta. Važnija je Šefova od Zakona.

Aktuelni ministar finansija Raško Konjević , praktično od svog imenovanja u maju, govori o potrebi da se Zakon o budžetu za 2016. godinu uskladi sa stvarnošću. Tako je, još početkom jula, iz Ministarstva finansija (MF) ka Vladi krenuo prijedlog o rebalansu budžeta za nekih 60 miliona eura, „kako bi se obezbijedila dalja redovna isplata plata, penzija i drugih obaveza iz budžeta”. Uz upozorenje da bi neusvajanje predloženog rebalansa, teškog oko 60 miliona eura, moglo da ugrozi finansiranje tekućih obaveza.

Po svoj prilici, iako o tome do danas nijesmo zvanično obaviješteni, Vladina Komisija za ekonomsku politiku (KEP) ovaj zahtjev je odbacila još prije odlaska na ljetnji raspust.

Na ponovljenu priču o neophodnom rebalansu, koju su Konjević i njegovi saradnici započeli prije desetak dana, odgovorio je Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade i doskorašnji partijski drug ministra finansija.

Uz opasku da ministar Konjević mjesecima zna da je njegov zahtijev odbijen, odnosno da nema rebalansa prije izbora, Lazović je Konjeviću spočitao da „rebalansu pristupa kao instrumentu za političku promociju”.

Lazoviću je, izgleda, najviše zasmetala Konjevićeva kritika na račun nenaplaćenih poreza: „Svi rashodi bi mogli biti finansirani da je država ubirala poreze na efikasan način, bez akumuliranja iznosa poreskog duga od više stotina miliona eura. Poreski dug, u iznosu od približno 600 miliona eura, pokazuje da, u prethodnom periodu, nije na kvalitetan način obavljana jedna od osnovnih funkcija države – prikupljanje poreza”.

Zato je potpredsjednik predložio ministru finansija da – umjesto što se žali na nedostatak novca u državnoj kasi i podsjeća na nenaplaćene poreze naplati zaostali porez u iznosu od nekih 200 miliona i tako riješi probleme.

U svakom slučaju, tvrdi Lazović, nema potrebe da se mijenja Zakon o budžetu za ovu godinu. I otkriva spasonosno rješenje iz DPS-SD kuhinje: 100 miliona eura iz kapitalnog bužeta koji neće biti iskorišćeni ove godine zbog kašnjenja planiranih radova na izgradnji auto-puta Mrke-Mateševo treba prebaciti u tekući budžet i pokrpiti zjapeće rupe.

„Dok sam u Vladi zalagaću se da ne mijenjamo plan trošenja državnog novca dokle god možemo biti likvidni i realizovati obaveze prema penzionerima, zaposlenima, povjeriocima”, poručio je Lazović. Slavodobitno. Na mareći za to da je plan državnih prihoda i rashoda usvojen u formi Zakona. I da bi se on morao poštovati.

Otuda je, recimo, u startu sporna ideja da rebalans budžeta ne bi bio potreban kada bi MF naplatilo 200 miliona zaostalih poreza. Na stranu to što bi to značilo da ministar finansija, pored ostalog, dugove mora utjerivati i od predsjednika Vlade. Pošto je Crna Gora jedna od zaista rijetkih država takozvane zapadne demokratije u kojoj na čelu izvršne vlasti imamo dokazanog poreskog dužnika. U višegodišnjem kašnjenju. A istovremeno – milionera. Pošto taj porez svakako neće biti naplaćen u doglednom roku, u ovom trenutku je bitnija potpredsjednikova tvrdnja da neplanirani prihod od 200 miliona (skoro deset odsto ovogodišnjeg budžeta) ne bi bio razlog za njegov rebalans.

Jednako je sporna i ideja o seobi novca iz kapitalnog u tekući budžet. Konjević tvrdi da je to nezakonito. Što ne znači da neće biti urađeno. Prije ili poslije izbora.

No, da ne ulazimo u bilo šta što bi moglo biti protumačeno kao političke kalkulacije i navijanje za jednu ili drugu stranu. Hajde da jednostavno sagledamo Lazovićevu ideju „pozajmice” na račun budućeg auto-puta.

Prema Zakonu o budžetu za 2016. godinu, za ovogodišnje troškove izgradnje auto-puta planirano je 255 miliona. Ako će makar 100 miliona preteći zbog toga što radovi kasne, to znači da je docnja „teška” makar dvije petine (40 odsto) planiranih radova. Ili nešto manje od pet mjeseci, pod uslovom da su građevinski radovi u kanjonu Morače mogući 365 dana u godini.

Prvo je pitanje – otkuda kašnjenje, kada su nas baš Lazović i Ivan Brajović cijelo proljeće ubjeđivali da se radovi odvijaju prema planiranoj dinamici. Odnosno, da – i ako nema plana – moguću cijenu kašnjenja mogu platiti samo izvođači radova – Kinezi i njihovi podizvođači.

Možemo prihvatiti činjenicu da pola godine ili godinu kašnjenja na dionici Mrke-Mateševo ne proizvodi veliku štetu pošto taj put – iz ničega u niđe – suštinski nema nikavu upotrebnu vrijednost. Đe da idete iz Mateševa?

Međutim, finansijski aspekt Lazovićeve ideje mnogo je ozbiljniji. Nema sumnje da će izvršna vlast, u slučaju potrebe, posegnuti za novcem koji smo pozajmili za gradnju auto-puta i njime isplatiti plate, penzije i socijalna davanja. Izbori će. A važnije je sačuvati premijerov „finansijski moral, finansijski obraz i finansijski karakter” (autor kovanice je nekadašnji poslanik DPS Zarija Franović), od Zakona, 100 miliona, i tričavih 4-5 kilometara auto-puta.

Dileme se javljaju tek kad se zapitamo kako će taj novac biti vraćen svojoj namjeni? Nije valjda da su Lazović i njegove kolege zamislile kako bi pozajmljeno vratio Fond PIO? Prije će ovaj auto-put stići do Budimpešte. Rješenje, znači, treba tražiti negdje drugo.

Jedna mogućnost je da auto-put zapravo nije skup onoliko koliko je to nama predstavljeno (više od 900 miliona eura, po današnjem kursu) pa se planirani radovi mogu završiti i bez pomenutih 100 miliona. Moguće implikacije ovakvog raspleta ne treba posebno elaborirati. Mada bi bilo interesantno vidjeti kako neko (pogodite ko) ubjeđuje neke (znate ljude) da se odreknu planiranog „ekstraprofita”.

Najrealnije je, ipak, pretpostaviti da bi ovogodišnja „pozajmica” na naplatu došla već sljedeće godine. Tako što bi budući trokovi gradnje puta prosto bili uvećani za 100 miliona. Pa bi on, što bi rekli – ničim izazvano, postao skuplji skoro za 10 odsto. Pogodite ko bi to platio?

Očekivani manjak

U obrazloženju zahtjeva za rebalansom budžeta, iz Ministarstva finansija (MF) objasnili su kako je (ne)planirani manjak u državnoj kasi proizvod primjene novog Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti, zbog koga je, navodno, rashodna strana budžeta uvećana za nekih 60 miliona eura. Doduše, ta računica nikada nije predočena javnosti, kao što se uporno krije i očigledna ušteda koju je taj Zakon donio na nekim drugim budžetskim pozicijama (nezvanične procjene kažu da bi taj iznos mogao ići od 25 do 40 miliona, što bitno mijenja prihodno-rashodnu dimenziju tzv. zakona o majkama). Državne troškove, jednako neplanirano, uvećao je i Zakon o zaradama u javnom sektoru, koji je – računaju u MF, napravio minus u iznosu od 50 miliona. Kao dodatni trošak navode se i neizmirene obaveze Fonda za zdravstvo za prošlu godinu. O tom dugu, vrijednom 40 miliona eura, u Vladi su, kako tvrde, obaviješteni tek u aprilu. „Uz to, predvidjeli smo i korekcije u dijelu plaćanja rata za kredite za pojedine privredne subjekte koji nijesu u mogućnosti da ih plate kako se ne bi aktivirale garancije. Te firme su dominantno iz resora saobraćaja”, navodi ministar Konjević. Što su mnogi pročitali kao jedva prikrivenu kritiku na račun ministra saobraćaja i predsjednika SD Ivana Brajovića. Podsjećanje na ono o čemu resorno ministarstvo radije ćuti – Vlada koalicije DPS-SDP –SD pripremila je ovogodišnji budžet računajući, na prihodnoj strani, sa novom većom akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije usvojen, budžet za ovu godinu je u startu bio kratak za makar 20 miliona eura. Najvažnije: i oni koji su predložili, i oni koji su glasali za ovogodišnji budžet znali su da je Vlada Mila Đukanovića Zakon o budžetu za 2016. godinu predložila sa jasno iskazanom namjerom da ga ne poštuje – ukoliko im to bude finansijski ili politički profitabilno. Ko u to ne vjeruje neka pogleda nalaz Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu. Revizori DRI utvrdili su da se (i tada) državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih dokaza pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao. I? I da ne pitamo – odakle.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo