Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VRH PARTIJE PROMIJENIO RUKOVODSTVO KOLAŠINSKOG DPS: Centrala protiv baze

Objavljeno prije

na

O tome ko će biti prvi čovjek Demokratske partije socijalista (DPS) u Kolašinu, opet je odlučilo Predsjedništvo stranke u Podgorici, ne vodeći mnogo računa da li će to rješenje biti po volji Opštinskom odboru (OO). Za predsjednika OO izabran je Milisav Bato Bulatović, privrednik i sportista, kojeg, iako je dugogodišnji član partije, do sada nije zapala nijedna funkcija u lokalnoj izvršnoj vlast. Bulatović je jedan od pet kandidata koji su prihvatili kandidaturu, ali jedini koji je dobio podršku ,,centrale”, iako su mu neki od konkureneta bili dokazani ,,prvoborci” te partije i dugogodišnji lokalni funkcioneri. Takva odluka Predsjedništva, koju je članovima Opštinskog odbora saopštio, skoro bez obrazloženja, Tarzan Milošević izazvala je burne reakcija dijela članova, napuštanje sjednice i nezadovoljstvo, koje je kolašinski DPS, čini se žešće nego ikad, razjedinilo.

Naime, radna grupa OO kojoj je zadatak bio da spisak od pet kandidata svede na jedno ime, odlučila je da je najbolje rješenje za kolašinski DPS Zoran Vlahović. U Podgorici se nijesu mnogo osvrtali na to. Nakon što je postalo jasno da je ,,centrala” ignorisala njihovu volju, blizu 30 članova OO izašlo je iz sale, pa u jednom trenutku nije bilo kvoruma za potvrđivanje izbora Bulatovića. Poslije kratke pauze Milošević je uspio da, pozivajući ih telefonom pojedinačno, ubijedi dio članova da se vrate u salu.

Neki članovi radne grupe tvrde da su poniženi odnosom Predsjedništva i da je nedopustivo da se ignoriše , kako kažu, ,,većinska volja OO.”

,,Nemamo ništa protiv personalnog rješenja, ali je značajno povrijeđena procedura i ignorisano ono što smo mi odlučili. Mi nijesmo poslali nekoliko imena, pa da je Predsjedništvo bilo prinuđeno da bira. Da je bilo tako i da nijesmo postigli dogovor, saglasili bi se sa odlukom iz Podgorice. Međutim poslali smo samo jedno ime. Nije nam objašnjeno zbog čega je Bulatović bolje rješenje”, kaže sagovornik Monitora.

Ipak, teško da je riječ samo o reakciji zbog povrijeđene procedure. Izbor lokalnog šefa DPS samo je doveo do usijanja podjele u toj stranci, koje tinjaju odavno, a naročito su produbljene nakon što je ta stranka izgubila vlast u Kolašinu, nakon majskih izbora prošle godine. Nije malo onih koji su doskorašnjem predsjedniku OO Sreću Medenici prigovarali nedovoljno inventivnosti, zalaganja, nedostatak sposobnosti da sačuva pozicije partije, ali i previše bliskosti sa čelnicima Grupe birača Milem Šukovićem i Miletom Bulatovićem. Medeničin protivkandidat prije četiri godine bio je upravo Bulatović, koji je važio za favorita među članstvom. I tada je Predsjedništvo, izabralo predsjednika OO ne obazirući se na kolašinsku ,,listu želja”. Prema pouzdanim nezvaničnim informacijama, za to je zaslužna Vesna Medenica, koja je svojim uticajem svom prezimenjaku i prijatelju obezbijedila funkciju.

Nakon izgubljenih izbora Medenica, definitivno, više nije imao kredibiliteta da se kandiduje, a ,,centrala” je , očigledno, odlučila da DPS u Kolašinu ubuduće vodi čovjek, koji nije spominjan ni u jednoj aferi, ima ,,čistu” biografiju sportiste i poslovnog čovjeka. Bulatović među sugrađanima važi za ,,finog momka”, uglađenih manira, kompromisima i dogovoru sklonog političara. Nije viđan po terenu tokom predizbornih kampanja. Nije bio previše bučan ni kada je 2006. godine izgubio trku za gradonačelnika od Milete Bulatovića. Odavno nije tajna da su aktivisti DPS na terenu sabotirali izbor svog partijskog kolege i agitovali za sadašnjeg funkcionera Grupe birača. Novi predsjednik kolašinskog DPS imao je dovoljno hrabrosti da u oktobru prošle godine ne glasa, kao cijeli odbornički klub te partije, protiv izbora Željke Vuksanović za predsjednicu Opštine. On je tada kazao da je izuzetno cijeni i da neće glasati protiv nje, uprkos tome što je odbornik opozicije. Oni koji ga podržavaju, očekuju da donese novi imidž i dalje najjačoj partiji u Kolašinu. Bulatović, bar prema onome kako je do sada prepoznat, nastojaće da se distancira od uticaja Grupe birača, dugogodišnjeg koalicionog partnera DPS. Pored toga, Predsjedništvo je, očigledno, mislilo i o narednim lokalnim izborima, kada se treba suprotstaviti predsjednici Vuksanović.

S druge strane, pristalice Vlahovića tvrde da novi predsjednik kolašinskog DPS nema snagu i energiju, koja bi DPS vratila na pozicije od ranije. Vlahović je prošle godine kao predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) više mjeseci opstruirao okončanje izbornog procesa, odbijajući da proglasi poraz dotadašnje vlasti. U bivšoj vlasti bio je i glavni administrator i direktor Direkcije za imovinu, a prije toga višegodišnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti.

,,Vlahović je prvoborac iz one garde državotvornog DPS. On je operetivac, vrlo agilan na terenu, sposoban da u hodu rješava problem. Bulatović nema tu energiju niti eksplozivnost. Vlahović je bio jedina šansa da DPS vrati snagu i da se među članove unese novi entuzijazam, koji je dosadašnje lokalno rukovodstvo partije podobro istrošilo. Omiljen je među članovima, ima ideje i više puta se nesebično žrtvovao za partijske interese, zbog čega su ga mediji prozivali”, argumenti su nezadovoljnih Bulatovićevim izborom.

To krilo lokalnog DPS ne odustaje i neće, tvrde, prihvatiti odluku Predsjedništva ne čineći ništa. Pošto im je iz Podgorice nedvosmisleno poručeno da je izbor predsjednika OO završen, spremaju se za novu inicijativu. Sagovornik Monitora kaže da rade na predlogu, koji bi pomirio razjedinjeni OO.

,,Na Kongresu DPS biće uvedena mogućnost da u OO postoji i potpredsjednik. Predložićemo Vlahovića. Na taj način bi se pomirile dvije struje i sačuvalo jedinstvo najjače partije. Uprkos brojnim razlikama Bulatović i Vlahović bi bili dobar tim. Najjača partija u gradu ne smije dozvoliti da je razbiju ovakvi konflikti. (Milo) Đukanović mora shvatiti potrebu za tim i neće moći ignorisati naš predlog. “

Kolašinski DPS je već dugo u nemilosti predsjednika partije Đukanovića. Nije tajna da se on, prilikom nekoliko privatnih posjeta Kolašinu, nijednom nije sreo sa lokalnim čelnicima partije. Nije bio gost već godinama ni na jednom predizbornom skupu u tom gradu. Distanca između ,,centrale” i Kolašina naročito je izražena od kada je DPS u tom gradu prešao u opoziciju. Između ostalog i zbog toga su mnogi smatrali da mogu da poprave stvari, pa su kandidaturu za šefa lokalnog DPS, pored Vlahovića i Bulatovića, prihvatili Mario Reljić, preduzetnik Luka Bulatović, ali i sedamdesetosmogodišnji Dragan Vujisić.

Centrala je rekla svoje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo