Povežite se sa nama

MONITORING

VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC, SIN I KRIMINAL: Zašto bi Ivica Stanković trebalo da podnese ostavku

Objavljeno prije

na

stankovic

Opet se sin vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, Aleksa našao u žiži javnosti. Scenografija uobičajena: tužiočev podmladak u provodu okružen bezbjednosno interesantnim osobama. Ovoga puta bar nije pretresan od strane policije. Samo se u Trokaderu javio Dušku Šariću, Pljevljaku nedavno pravosnažno oslobođenom optužbi da je oprao 20 miliona eura preko ovdašnjh banaka. Bratu Darka Šarića, koji je u prvostepenom postupku u Beogradu osuđen na 20 godina zatvora zbog međunarodne trgovine drogom.

Prošlog puta kad smo čitali o Aleksi bilo je to u ljeto 2017 , kada su pripadnici SAJ u istoj budvanskoj diskoteci, u koju navraćaju raznorazni ,,korektni momci”, pretresli zetsku ekipu, pripadnike škaljarskog klana, ali i sina ministra policije Mevludina Nuhodžića, Amara, sina bivšeg visokog policijskog funcionera Rajka Malovića, Nikolu i sina vrhovnog državnog tužioca. Njih trojica i njihovo obezbjeđenje navodno su se našli u separeu do onog u kom su bili pripadnici klanova i bezbjednosno interesantna lica.

Ima onih koji smatraju da bi zbog takvih Aleksinih „druženja”, državni tužilac trebalo da podnese ostavku. Kao i zbog toga što se novac poreskih obveznika troši da bi mladi Stanković išao na koncerte. U službenom automobilu i uz obezbjeđenje koje, prema navodima Uprave policije, uredno po zakonu pripada državnom tužiocu i članovima njegove porodice. Ako su po crnogorskim zakonima, kako to kreativno tumače ovdašnje institucije, policajci obavezni da sa Aleksom slušaju Lepu Brenu, možda su ipak možda mogli bar privatnim kolima, o trošku porodice Stanković, da se odvezu na to kulturno uzdizanje. No, da ne cjepidlačimo.

Bez obzira na argumente onih koji smatraju da bi zbog sinovog ponašanja i bezbjednosno interesantnog ambijenta u kom voli da naveče popije, VDT trebao da podnese ostavku, fakat je da mladi Stanković sjedi u društvu lica koja u Crnoj Gori nijesu osuđena. Koja, poput Duška Šarića, nemaju zvanično ni mrlju u CV-ju. Koje smo viđali na fotografijama sa proslava na kojima se veseli i bivša rektorka državnog Univerziteta Radmila Vojvodić. Koje je bivši gradonačelnik Pljevalja i istaknuti član vladajuće partije Filip Vuković nazvao „korektnim momcima”, kojima je Prva banka Crne Gore u vlasništvu porodice predsjednika države Mila Đukanovića izdavala milionske kredite, koje je sudija Šefkija Đešević u sudnici bjelopoljskog Višeg suda, oslovljavao sa gospodine a povremeno i prelazio na prisno „ti”. Zbog čega se onda sin državnog tužioca ne bi javio ovom uglednom građaninu? Nema razloga.

Vrhovni državni tužilac zato ne bi trebalo da podnese ostavku zbog noćnog provoda svog podmlatka i neke državne siće utrošene na službeni automobil. Nego upravo suprotno, zbog toga što je zahvaljujući tužilaštvu javiti se Dušku Šariću u diskoteci, pravno gledano, isto što i javiti se bilo kom drugom neosuđivanom građaninu ove zemlje. Što će nas to koštati milione eura odštete. Jer je optužnica protiv Duška Šarića pala. Što je, ispada, nevin čovjek ležao u zatvoru. Zbog toga što pravni stručnjaci govore o manjkavosti te optužnice, dok Stanković ne odgovara na pitanje zbog čega tužilaštvo nije utvrđivalo porijeklo novca za koje je tvrdilo da je Šarić oprao. Zbog toga što je takva optužnica pomogla da Duško Šarić bude oslobođen a da ostane sumnja i u njegovu krivicu i u njegovu nevinost. Ako se Stanković može možda i pozvati na to da je optužnica protiv mlađeg Šarića podignuta prije njegovog mandata, njegova odgovornost leži sasvim sigurno u tome što se nije pokrenulo utvrđivanje eventualne odgovornost nadležnih tužilaca u tom slučaju. Ali i u mnogim drugim.

Nije to jedini „grijeh” tužilaštva. Pala je i optužnica protiv Safeta Kalića, još jednog ovdašnjeg državljanina koji je optuživan da je narkobos, a crnogorski sudovi presudili da nije. Zbog toga bi trebalo ne samo da mu platimo milione eura odštete, nego i da zaboravimo snimak njegove svadbe koja je spojila pripadnike regionalnih kriminalnih klanova i visoke funkcionere ovdašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost . Možda i to da je u Njemačkoj osuđen na četiri godine zatvora zbog saučesništva u proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga. Stanković, kao i u slučaju Šarić, nije ponudio odgovor na opravdano pitanje javnosti – šta je sa odgovornošću tužioca za taj slučaj.

Pa Limenka, Solana, i druge zastare koje su nas koštale nove desetine miliona. Niko u tužilaštvu nije zbog toga odgovarao. Iako je, kako je i sam Stanković, nakon što smo saznali da je zastarela i afera Limenka, zbog koje je bratu predsjednika države Acu Đukanoviću isplaćeno oko 10 miliona eura naših para, „postojala teoretska mogućnost da se preispita odluka u slučaju Limenka”. U praksi je očito nešto drugo. U praksi se zna ko je ko i šta se može.

Ima još razloga da Stanković podnese ostavku. Tu je slučaj torture Mija Martinovića od strane pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), tokom građanskih protesta u oktobru 2015, gdje do danas nijesmo saznali ko su bili batinaši maskirani u uniforme SAJ-a. Tužilaštvo nije postupalo proaktivno u tom slučaju, niti je adekvatno reagovalo na ponašanje komandanta SAJ-a Radosava Lješkovića koji je odbio da otkrije identitet svojih potčinjenih, tvrdeći da zbog maski nije mogao znati ko je ko i ko sjedi pored njega.

Da tužilaštvo nije postupalo kako je trebalo u tom slučaju, utvrdio je i Ustavni sud Crne Gore. Na osnovu ustavne žalbe koju je u Martinovićevo ime podnijela Akcija za ljudska prava (HRA) Ustavni sud je u svojoj odluci, naveo da su Martinoviću povrijeđena ljudska prava zbog ,,nedjelotvorne istrage Osnovnog državnog tužilaštva”. Je li neko odgovarao ? Znate odgovor.

Stanković bi mogao da podnese ostavku i zbog obećanja koja nije ispunio. Poput onog da su ratni zločini u vrhu liste njegovih prioriteta. Tokom prošle godine tužilaštvo je odbacilo sve krivične prijave za ratne zločine, a da o tome nije obavijestilo ni crnogorsku javnost, ni Evropsku komisiju.

Pa sve one prijave o stotinama miliona pronevjerenih naših para koje još čekaju u fiokama tužilaštva.

Već šest godina čeka se na odgovor hoće li neko odgovarati zbog 170 nezakonito izdatih garancija KAP-u, Željezari i Pobjedi. Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. godinu utvrdila je da su te garancije dodijeljene bez izrade procjene opravdanosti davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija. Stanković i njegovi nijesu još utvrdili ništa.

Tužilaštvo nema odgovor ni za slučaj dodjele državne pomoći Melgonija Primorki, a gdje se sumnja da je državni budžet oštećen za četiri miliona eura. Ne znamo ni šta se desilo sa 11 miliona eura koje je država pozajmila Prvoj banci, a koji, sumnja se, ipak nijesu vraćeni.

Možda je još gore kad Stanković i njegovi rade. Onda iz optužnica „ispadaju” članovi porodice Đukanović kao u slučaju Telekom, sklapaju se sporazumi sa šefovima kriminalnih grupa koji završe van zemlje, ljudi se sumnjiče preventivno, hapse i puštaju svako malo, nezakonito određuju pritvori, slučajevi vijeka baziraju na iskazima sumnjivih svjedoka, hapse advokati i opozicionari, javno im se objavljuju privatne prepiske….

To su razlozi zbog kojih bi Stanković trebalo da podnese ostavku. A Aleksa, nek je živ i zdrav, i nek uživa uz Sitnije, Cile, sitnije. Mi častimo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo