Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vršljaju kriminalne horde

Objavljeno prije

na

reg-sverc-cigareta

Na dan izlaska prethodnog broja Monitora, u kojem je bilo riječ o prekograničnom švercu na području Rožaja, u ovom gradu je bilo neuobičajeno živo. Mještani pričaju da su u popodnevnim i predvečernjim satima toga petka primijetili veliki broj automobila sa registarskim tablicama drugih crnogorskih gradova. Kroz varoš je čak krenula priča da će vjerovatno biti neke racije i da je konačno počela akcija protiv švercera. Desilo se sasvim suprotno. Sat, dva poslije ponoći, pored sve pisanije o švercu, u Rožaje su stigla još dva šlepera puna kafe i cigareta, i uputila se ka stalnim odredištima.

„Jedan je istovaren na lokaciji prema Srbiji, drugi na jednom privatnom posjedu, u tajnom magacinu, na putu prema Kosovu” – priča otpušteni granični policajac Mithat Nurković.

On tvrdi da je šleper koji je istovaran na privatnom posjedu obezbjeđivala osoba naoružana automatskom puškom.

„Mi možemo da napravimo fotografije i magacina i ljudi, ali to ne možemo da radimo kao civili. Tražimo da nas vrate u službu i da stanemo u front protiv organizovanog kriminala, protiv čega smo se i borili dok smo bili aktivni granični policajci”, kaže Nurković.

On vjeruje da postoje samo dvije mogućnosti da šleperi sa određenih destinacija dođu do granice i Rožaja.

„Jedna je da su došli uz jaku policijsku pratnju, a druga da je naređeno da se propuste, odnosno ne zaustavljaju. Ja sumnjam da i jedno i drugo ne može da naredi niko drugi osim direktor Uprave policije”, tvrdi Nurković.

Nurković pita kako je moguće da do sada nikada ni jedan šleper nije zaplijenjen na putu do Rožaja, i poziva specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal da se time pozabavi.

„Kako to da ni jedan šleper svih ovih godina nije uhvaćen na asfaltu, kroz sve gradove kroz koje prođe, a da ja i moje kolege preko starih operativnih veza pronalazimo tajne magacine oko Rožaja i hvatamo pakete na konjima. Mi smo, praktično, posljednji u lancu. Koje su to karike prije nas propustile i propuštaju da rade svoj posao”, kaže Nurković.

Njegov prijatelj, takođe otpušteni policajac, Nedžad Kuč kaže da čitavo stočarsko naselje na planinskom prevoju Kula, na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh, služi kao magacinski prostor za raznu akciznu robu.

„Švercovana roba se do tamo, sa naše strane, izbacuje traktorima, a sa kosovske dolaze Albanci sa konjima i tovare”, priča Nedžad Kuč

Bivši graničar tvrdi da je, prije nego je otpušten, zaplijenio oko milion eura vrijednosti razne akcizne robe.

„Jednom prilikom zaustavio sam kolonu od sto dvadeset konja natovarenih sa oko hiljadu i četiristo paketa cigareta. Naređeno je ubrzo da se puste, da je to „program”. Šta je to značilo nego da je za to neko znao i odobrio”, kaže Nedžad.

Bivši policajci iz Rožaja pričaju da na Kuli, odmah pored magistralnog puta, već nekoliko godina postoji vikendica koja se koristi kao magacin. Ta vikendica se, prema njihovim riječima, nalazi dva kilometra poslije našeg graničnog prelaza, na crnogorskoj teritoriji, u takozvanoj međuzoni. Tu se roba sklanja kada šverceri nemaju prolaz prema Kosovu. Kada sa druge strane dobiju „zeleno svjetlo” onda se roba utovari i ide dalje. Tako funkcioniše godinama.

Trenutno nema informacije o tome čija je vikendica, ali se zna da je prvi vlasnik bio izvjesni Jole, valjda iz Podgorice. Vikendica je napravljena poslije rata na Kosovu, i u njoj su se prodavale sve akcizne robe.

U prilog tome da je sve organizovano, neki policajci pričaju da je Kula jedno vrijeme graničarima bila zabranjena za patroliranje. Kažu da je to trajalo dvije godine, od 2007. do 2009., i da im je u takozvanom patrolnom listu vrlo jasno pisala preporuka – „ne ići prema repetitoru na Kuli”. Na tom mjestu se navodno vršio glavni pretovar robe, uglavnom cigara. Policajci su tako sklanjani da ne ometaju posao švercerima.

Nekada su im, kažu, strješine izmišljale banalne zadatke – čuvanje neke bezvrijedne zaplijenjene robe, kao jednom prilikom stola i stolica na Dračenovcu, i tu su se smjenjivali danima, dok su šverceri nesmetano na drugoj strani radili svoj posao.

Nurković tvrdi da šverc nije prestao i da je zapravo poprimio takve razmjere da se sada obavlja i usred dana.

„Svi to vide osim policije. Javnost u Rožajama zna o kojim se kriminalnim hordama radi. Ja sam, dok sam bio u službi, znao i koje grupe i pojedinci organizuju šverc sa kosovske strane. O svemu tome je obaviještavana Ekspozitura granične policije u ovom gradu” – kaže Nurković.

On tvrdi da je Unutrašnju kontrolu informisao o metodama i načinima prikrivanja operativnih podataka, o njihovom uništavanju.

„Postoji način da se sve to provjeri. Znam kako to može da se uradi, i nudim se tužilaštvu da svjedočim. Pod uslovom da me vrate na posao. Da rizikujem glavu kao civil – ne želim”, kaže Nurković.

Ovaj bivši policajac dodaje da to nije ucjena, već da bi se u uniformi osjećali sigurnije.

„Pogledajte rezultate i biće vam jasno da su bez posla ostajali ljudi koji su najviše otkrivali šverc. Sada se izgovaraju da navodno nemamo kvalifikacije. To su laži. Svi imamo neophodnu spremu i prošli smo obuke i kurseve. Progovorili smo i osjećamo se ugroženo, a država ne čini ništa da nas zaštiti”, konstatuje Nurković.

Država nije ništa učinila ni da zaštiti Envera Dacića koji je upravo na dan izlaska Monitora i teksta o prekograničnom švercu, dobio dvije teške prijetnje putem SMS poruka. Nepoznata osoba mu je sa Telenor mreže, i neskrivenog broja kojem policija nije ušla u trag, zaprijetila da se ne smije pojavljivati na saslušanju rukovodioca Ispostave granične policije u Beranama Veselina Krgovića, protiv koga je podnio zahtjev za pokretanje istrage zbog tri krivična djela – izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zatim zloupotrebe službenog položaja i povrede ravnopravnosti u zapošljavanju.

Dacić je poslije prijetnji zatražio policijsku zaštitu, ali mu nije odobrena. Usmeno mu je saopšteno da je procijenjeno da mu bezbjednost nije ugrožena. On se zato na saslušanju u Osnovnom sudu u Beranama, umjesto policije, pojavio u pratnji više desetina sugrađana i prijatelja. I Dacić i drugi otpušteni policajci iz Rožaja saopštili su da, ukoliko im se bilo šta dogodi, „odgovornim smatraju direktora Uprave policije Veselina Veljovića”.

Svjedočenja ovih ljudi o putevima i načinima prekograničnog šverca prema Kosovu, u potpunosti se poklapaju sa podacima koje je na Fejsbuk protestu u Podgorici iznio operativac iz Herceg Novog Nikša Anđelić. On je ispred skupštine Crne Gore pokazivao fotografije koje svjedoče o švercu cigareta na granici sa Kosovom.

„Preko sela Bandžov ide put prema Kuli i tu se švercuje droga. Ovdje se dvadeset godina švercuje tranzitna roba, cigarete, droga i oružje, a gospodin Veljović to ne može da spriječi”, rekao je Anđelić.

Na fotografijama je zaplijenjena roba od strane KFOR.a na Kosovu u čiji šverc je bio upleten, navodno, i jedan visoki funkcioner ANB-a, kao i cigarete zaplijenjene iz Mojkovca. Anđelić je pokazao i prelaz preko Hajle preko kojeg se navodno švercuje droga, put sa kosovske strane koji zaobilazi granični prelaz Kula, te vozilo kosovskih tablica koje je bilo u pratnji.

Član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević izjavio je da je u stalnom kontaktu sa otpuštenim policajcima iz Rožaja koji će, kako je rekao, biti pozvani na sjednicu skupštinskog tijela da iznesu informacije o tome kako se odvija šverc preko granice sa Kosovom i njihova saznanja o raširenosti korupcije u vrhu Uprave policije.

Medojević ponavlja teške optužbe na račun direktora Uprave policije, tvrdeći da se preko njega „ukrštaju priče o tri kriminalna klana u Crnoj Gori”, Zagorički, Budvanski i Mojkovački, od kojih Mojkovački, navodno, kontroliše sjever Crne Gore, „policiju, bezbjednosne službe i švercerske kriminalne kanale, posebno prema Kosovu”.

„Zato Veljović mora biti razriješen, raspuštena policija u Beranama, i ta jedinica pogranične policije. Mora biti postavljen novi rukovodilac koji će izabrati poštene profesionalce koji su većina, popuniti jedinice sa ljudima koji zaista žele da se bore protiv organizovanog kriminala i šverca i krenuti u ispunjavanje uslova koje pred nas postavlja Evropska unija”, rekao je Medojević.

Zasad, po tvrdnjama vrlo upućenih izvora Monitora, švercerski kanali rade punom parom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo