Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vujanovićeva pomilovanja – tajna

Objavljeno prije

na

Nekoliko stotina osuđenika u zatvoru Spuž započelo je početkom ove sedmice štrajk glađu. Razlog – nisu dobili odgovor na inicijativu za donošenje novog zakona o amnestiji iako je ona pokrenuta prije više od pola godine. Svojim potpisima podršku za donošenje novog zakona o amnestiji tada je dalo preko 20.000 građana.

U Ministarstvu pravde tvrde da je inicijativa u rukama poslanika. A iz nevladinog sektora apeluju da se novi zakon što prije usvoji i tako zaustavi štrajk.

Milan Radović iz Građanske alijanse tvrdi da je Crna Gora već donosila ovakav zakon i ne vidi razlog zbog čega se ponovo ne bi donio. ,,To bi imalo višestruke rezultate. Prije svega – prenatrpanost bi bila značajno smanjena, a od nje zavise svi drugi uslovi, ishrana i medicinska zaštita i sve ono što je neophodno da se obezbijedi osobama na odsluženju kazne zatvora”.

Iz Ministarstva pravde su objasnili da o inicijativi treba da odluči Skupština Crne Gore i da je procedura u toku.

Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić kazala je da su razlozi koje navode zatvorenici vrlo važni. No, ona napominje i da treba biti oprezan prilikom donošenja novog zakona.

,,Valja razmišljati o novom zakonu, ali i vrlo brižljivo razmotriti ko ima, i u kojoj mjeri, pravo na amnestiju, jer krivična djela zbog kojih se nalaze osuđena lica na izdržavanju kazne zatvora jesu protivpravna i imaju svoju težinu, pa moramo voditi računa da imamo mjeru prilikom određivanja uslova za davanje amnestije.”

Da li se imalo mjere pri prošlogodišnjem amnestiranju teško je utvrditi, jer je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odbio da objavi spisak osuđenika koje je tada amnestirao. U odgovoru koji su mediji dobili iz njegovog kabineta kaže se „da bi se objavljivanjem tražene informacije, bez saglasnosti lica na koja se odnosi, u kojoj se nalaze lični podaci o imenovanima, značajno ugrozila njihova privatnost i privatnost njihovih porodica”.

Iz Predsjednikovog kabineta tvrde da je objavljivanje podataka koji se odnose na lična prava pojedinca dozvoljeno samo pod uslovima utvrđenim odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao i Ustavom Crne Gore i međunarodnim dokumentima.

,,Ukazujemo na ustavne odredbe u članu 40 koje garantuju pravo na privatnost i odredbe člana 43 koje jamče zaštitu podataka o ličnosti. Kako se u konkretnom slučaju radi o podacima čiji se pristup ograničava, jer bi se njihovim objavljivanjem značajno ugrozili privatnost i druga lična prava pojedinca, i kako se radi o podacima o osuđivanim licima, pristup je ograničen”, rekao je Dražen Miličković, generalni sekretar Predsjednika Crne Gore.

No, Upravni sud je naložio Vujanoviću da donese novo rješenje povodom zahtjeva lista Vijesti da dostavi informacije o pomilovanjima.

Sud je prihvatio tužbu koju su Vijesti podnijele protiv Vujanovića zato što je ignorisao zahtjev da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dostavi podatke o tome kome je posljednje dvije godine dao pomilovanje.

Vujanovićev kabinet je prethodno objasnio da je carinik Boro Jovanić, brat sudije Osnovnog suda Blaža Jovanića, koji je osuđen za korupciju, amnestiran polovine zatvorske kazne jer je socijalno ugrožen. Nakon što je ovaj podgorički dnevni list objavio da je Jovanić istovremeno imao privatnu firmu i da ponovo radi kao državni službenik u Upravi carina, iako je to zabranjeno zakonom, iz Vujanovićevog kabineta su promijenili praksu.

Sada im je prepreka navodna ugroženost privatnosti amnestiranih. Ranije to nije bilo sporno, jer su i medijima i NVO sektoru dostavljali podatke o pomilovanjima. Sve do afere sa službenikom Uprave carina.

Da nema razloge da se bilo šta krije objašnjava i bivši ministar pravde Dragan Šoć pod čijom je ingerencijom bilo podnošenje predloga i mišljenja na osnovu kojih Predsjednik odlučuje koga će pomilovati a koga ne.

,,Nikada tu nijesam vidio bilo kakvu oznaku bilo koje vrste povjerljivosti koja bi podlijegala zabrani objavljivanja, odnosno da ne može neko koga to interesuje sa pozivom na zakon o javnosti podataka da dobije informaciju o tome ko je i kada pomilovan”, izjavio je Šoć Radiju Slobodna Evropa.

MANS je krajem januara, kako su saopštili, pokrenuo upravni spor protiv Vujanovića, jer je takođe odbio da im dostavi podatke o pomilovanjima.

I član skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode Dritan Abazović smatra da javnost ne treba da bude uskraćena za informacije o tome koga je Predsjednik države pomilovao.

,,Žalosno je što se ta mjera pomilovanja vrlo često zloupotrebljava u Crnoj Gori, naročito prije izbora i ona je aktuelna sada ponovo zato što je gospodin Vujanović jedan od kandidata za predsjednika države. Zato mislim da bi bila mnogo veća šteta da se ne objave ta imena nego što bi bila kada bi ona bila objavljena”, rekao je Abazović.

Izvjesno je da je pravo na privatnost jedno od najvažnijih prava iz korpusa ljudskih prava. No, pravo javnosti da zna, posebno kada postoji jasna indicija da je bilo i spornih pomilovanja trebalo bi, u ovom slučaju, da bude preče.

Podrška porodica

Porodice osuđenika, koji štrajkuju glađu kako bi se izborili za što hitnije usvajanje novog zakona o amnestiji, okupile su se u četvrtak ispred Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija da im pruže podršku. Zatvorenici su saopštili da će štrajkovati glađu dok se ne ispuni njihov zahtjev, a najavili su i moguću radikalizaciju štrajka. ,,Štrajkovaćemo i žeđu. Tražićemo od uprave da nam ugase vodu, kao i da pretresu sobe i uvjere se da nemamo hrane”, kazao je Vijestima u srijedu veče jedan od zatvorenika. Iz Ministarstva pravde saopšteno je da štrajkuje 594 osuđenika. ,,Medicinsko osoblje je u pripravnosti”, saopšteno je iz Ministarstva na čijem je čelu Duško Marković.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo