Povežite se sa nama

MONITORING

Za koga igra Veselin Veljović

Objavljeno prije

na

Zbog bezazlene tuče na košarkaškom igralištu, u kojoj je slučajno povrijeđen sin Nebojše Medojevića, lidera PzP (kako se događaj može tumačiti iz saopštenja Uprave policije) crnogorski ministar inostranih poslova Milan Roćen zaratio je sa Njemačkom i Velikom Britanijom. Događaj, po svemu sudeći, nije tako bezazlen kako ga nadležni pokušavaju predstaviti. Roćena je naljutilo to što su ambasadori, Ketrin Najt Sends i Peter Plate, u zajedničkom saopštenju za javnost osudili napad na sina lidera PzP, uz napomenu da taj događaj zahtijeva temeljnu policijsku istragu. Ministar je ocijenio da su ambasadori tako prekršili dobru diplomatsku praksu da se prije saopštenja o konkretnom slučaju informišu u MIP-u. Tamo bi im valjda dali uputstvo da ne treba osuditi napad i da ne treba sprovesti temeljnu policijsku istragu?

Roćenovo ministarstvo izdalo je saopštenje iz kog bi se moglo pomisliti da je Crna Gora postala velesila: ,,Ukoliko bude potrebno Ministarstvo će dati instrukciju svojim ambasadorima u Berlinu i Londonu da ovim povodom obave razgovore na odgovarajućem nivou u ministarstvima inostranih poslova ovih zemalja”. U Berlinu i Londonu se tresu…

Da li su saopštenja za javnost ambasadora Njemačke i Velike Britanije kršenje dobre diplomatske prakse manje je važno. Roćenu nijesu smetala dosadašnja saopštenja i ocjene ambasadora. Pitanje je, šta je to Roćen, kojeg je Medojević optužio da direktno stoji iza napada na njegovog sina, skupa sa premijerom Milom Đukanovićem i direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem, u stvari htio da kaže?

Zatrašivanje i glumljenje velesile nije, smatra Milan Popović, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, bilo okrenuto spolja.

,,Roćen vrlo dobro zna kolika je Crna Gora, i vjerujem da te prijetnje služe isključivo za unutrašnju upotrebu. Oni će izgladiti odnose sa ambasadorima, ali će poruka za unutra ostati”, komentariše Popović.

Zaista, MIP je ubrzo poslao pomirljivo saopštenje, stvari su se izgladile. Ali ostalo je, kako je to građanima pojasnio Miodrag Vuković, visoki funkcioner DPS-a, da Roćenovo ministarstvo nije ,,mekano i da ima kičmu”. Popović smatra da je to samo dio kontinuiranog zastrašivanja neistomišljenika od strane crnogorskog režima.

VELJOVIĆ, SPORT I KRALJEVI ZAGORIČA: Zastrašujuće je svakako to da crnogorska policija zna, bez sprovedene istrage, a tek na osnovu iskaza napadača, da prebijanje sina Nebojše Medojevića nije politički motivisano.

Kako to zna Veselin Veljović? Da li to direktor Uprave policije vjeruje na riječ napadačima, pitali su iz NVO Anima. Interesantno je da je kada je saopštenje pušteno u javnost, a prije nego je Medojević državni vrh optužio da stoji iza napada, novinarima iz Uprave policije napomenuto da je napadnuti dječak sin lidera PzP. Novinari to iz inicijala u saopštenju nijesu mogli zaključiti.

Da je takvo ponašanje Uprave policije neprofesionalno ocijenili su i iz Akcije za ljudska prava i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora. Iz MANS-a su upozorili da je napad na Medojevićevog sina ,,poruka organizovanog kriminala svima koji se usuđuju da traže uspostavljanje vladavine prava”. Napad na sina lidera PzP osudili su pojedinci iz medija, NVO sektora i opozicije. Pridružio im se i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Ništa ga ne košta.

Policija uvjerava da je bilo ovako: mladići (misli se na napadače koji sebe na Facebooku zovu krunisanim kraljevima Zagoriča i mjere se težinom krivičnih djela koje su počinili ) su samo htjeli da igraju košarku. Maloljetni sin Nebojše Medojevića i njegov drug nijesu htjeli da im prepuste teren, pa su ih krunisani kraljevi, braća Stanišić – Radoslav zvani Gile, Vidoje zvani Vile, i Saša – napali. Veljoviću su pripomogli iz Pobjede. Ta dnevna novina sprovela je istraživanje o nepisanim pravilima prvenstva na košarkaškim igralištima, pojašnjavajući čitaocima da je pravilo da se mlađi sklone kad dođu stariji.

Na stranu to što kraljeve Zagoriča, dobro poznate u tom dijelu Podgorice, komšije ne viđaju često sa loptom u ruci. Fotografije Gila, Vila i Saše Stanišića dovoljne su da uvjere da je malo onih koji im se ne bi sklonili sa puta. Tetovaže zmajeva, Vasilija Ostroškog, i prezimena na leđima, i pištolji ispod miške, dovoljan su razlog da se onaj ko ih na igralištu sretne, a ne pripada istom miljeu, skloni a da ga samo zamole. Medojevićev sin nagrađen je Lučom kao jedan od stotinu najboljih svršenih osnovaca u Podgorici. Objavljeno i u Pobjedi.

Nebojša Medojević za Monitor objašnjava da njegov sin nije ni dobio priliku da izbjegne Stanišiće. ,,Moj sin je na igralištu bio sa bratom od tetke i njegova dva druga. Igrali su košarku. Prišla su im neka mala djeca i zamolila da igraju. Odgovorili su im da će brzo završiti, za koji minut. Utoliko su se Stanišići obrušili na mog sina, udarali ga svuda, po glavi, leđima…Ostale dječake nijesu dirali”.

Medojević tvrdi da iza napada direktno stoje dva visoka funkcionera ANB ,,ogrezla u kriminal”. ,,Ta dvojica ANB funkcionera kontrolišu mrežu narkodilera u Podgorici, a među njima i braću Stanišić”.

Braća Stanišić su, sudeći bar po arhivima crne hronike, osuđivani za teško nasilništvo, narušavanje reda i mira i krađu. Radoslav Gile Stanišić je u julu 2004. godine osuđen na dvije i po godine zatvora zbog pokušaja ubistva. U vrijeme kada je trebalo da bude u zatvoru, u maju 2005. godine, napao je sugrađanina, zbog čega je osuđen za nasilničko ponašanje. Šta je radio na slobodi, policija nije objašnjavala. Njegov brat Vidoje takođe je osuđivan za nasilničko ponašanje, a bio je i među desetak ,,huligana” koje je policija zbog narušavanja javnog reda i mira uhapsila nakon protesta opozicije zbog priznanja nezavisnosti Kosova. Opozicija je tada optužila tajnu policiju da je instruisala ,,hiligane” da organizuju nerede.

Lider PZP tvrdi da mu je jedan od dvojice funkcionera ANB prethodno slao ,,neartikulisane poruke upozorenja”.
Nekoliko dana prije napada na njegovog sina, Medojević je javno ustvrdio da postoje snažne indicije da su ,,neki službenici ANB-a uključeni u specijalnu akciju sakrivanja Darka Šarića od pravosudnih organa”, i pozvao nadležne da ispitaju ,,kako su neki ljudi iz državnog establišmenta i bezbjednosnih agencija postali vlasnici imovine koja je višestruko veća od njihovih redovnih primanja”.
ČIJI SU POLICIJA I TUŽILAŠTVO: Umjesto toga, policija i tužilaštvo pokrenuli su istragu o tome ko je na Jutjubu postavio snimak svadbe Safeta Kalića, na kom se vidi da su svadbi prisustvovali i funkcioneri ANB-a Zoran Lazović i njegov tadašnji kolega Ljubiša Mijatović. Policija je tim povodom saslušavala novinara TV Vijesti i Monitora Petra Komnenića pod obrazloženjem da je TV Vijesti prva objavila snimak, i Veselina Bajčetu, finansijskog direktora MANS-a, uz objašnjenje da je on od strane tužilaštva nasumično izabrani građanin.

Komnenić i Bajčeta su nakon saslušanja ocijenili da je nevjerovatno da policiju i tužilaštvo interesuje ko je postavio snimak, a ne šta su funkcioneri ANB radili na svadbi Kalića, kojeg srpska policija smatra jednim od regionalnih narkobosova i kojeg je crnogorska policija označila kao saradnika u kriminalnim djelatnostima Pljevljaka Darka Šarića. Zbog toga je reagovala švedska organizacija Civil Rights Defenders. U pismu premijeru i ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću ocijenili su da je to pritisak na one koji izražavaju kritičko mišljenje u vezi sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Lider PzP-a je tada istragu okarakterisao skandaloznom, i podsjetio da je sporni snimak tužilaštvu predao još 2008. godine, ali da je postupak izostao. On je kazao da saslušanja nijesu ,,iz Veljovićeve glave te da mu je to naredio Đukanović”, i da očekuje Veljovićevu smjenu.

Veselin Veljović, znamo, nije smijenjen. Uslijedio je napad na Medojevićevog sina. Šef policije, koji je posljednjih mjesec dana učestao sa saopštenjima u kojima se bori protiv domaćih izdajnika, od Medojevića preko neidentifikovanih medija i NVO organizacija, što, piše i u udžbenicima o političkom sistemu, nije njegov posao, nije naučio na odgovornost. Baš ovih dana sudi se njegovim potčinjenima za zločine u Bukovici. Veljović je tek svjedok.

Šef policije zna da iza Medojevićevog sina ne stoji politički motiv, zna ,,da hobotnica Darka Šarića nema pipke u Crnoj Gori”, zna da zemunci nijesu uživali zaštitu crnogorske bezbjednosne službe, zna da se kriminal iz Srbije prebacuje u Crnu Goru, zna da Dudićevo ubistvo nije obračun klanova. Šef policije nikako da nam kaže šta jeste.

Portparol PzP Koča Pavlović zapitao se otuda da li to što se Veljović upušta u demantovanje onoga što uhvaćeni zemunci pričaju policijama Hrvatske i Srbije, znači da Veljović govori kao glasnogovornik organizovanog kriminala.

POČETAK KRAJA: Napad na Medojevićevog sina, šta god ko mislio o slučajnostima i mogućnostima, nije prvi fizički napad na opozicionog lidera i njegovu porodicu. Medojevića je nedavno fizički napao Nenad Mićunović, rođak Branislava Mićunovića, nakon što je lider PzP Branislava Mićunovića javno označio kao bosa Crne Gore. Uslijedila je medijska hajka na Medojevića, koju je predvodio Televizija Crne Gore, ali kojoj su neizmjeran doprinos dali portal Analitika te Živa istina Darka Šukovića. Veselin Veljović je Medojevića tada saopštenjima predstavio kao crnogorskog izdajnika.

Konačno, skoro, na premijerskom satu u Skupštini Đukanović je Medojevića upozorio: ,,Nemojte da zebete kada su u pitanju naši partneri. Ja uvijek zebem kad vi odete u Beograd, jer se plašim vaših ranih radova iz Beograda. I plašim se da, slučajno, nekome ne padne na pamet da prevrednuje i vaš doprinos u glasilu zloglasnog zemunskog klana”.

Iz Pokreta za promjene upozorili su da je premijer tako nacrtao metu na leđima lidera PzP, te da je zbog toga direktno odgovoran za napad na njegovog sina. Prethodno je Đukanović, opet u Skupštini, upozorio Medojevića da nemaju svi demokratski kapacitet kao on.

,,Ako se premijer tako ponaša pred upaljenim svjetlima, na pozornici, gdje ga gleda domaća i međunarodna javnost, zamislite kakve naloge izdaje u užem kabinetu”, komentariše profesor Milan Popović. On smatra da je napad na Medojevićevog sina, ostavljajući malu mogućnost da nije direktno naložen iz vrha vlasti, značajan jer pokazuje da je crnogorski režim ušao u posljednju fazu. ,,Tako se Milošević ponašao pred kraj. Onda kada je njegova policija tukla djecu, srednjoškolce, a isto tako se ponašao prema spolja, kao što je to saopštenje MIP-a”. Represija se može samo pojačavati, upozorava on.

Popović napominje da se čini paradoksalnim da režim strahuje za opstanak taman poslije dobijenih izbora, ali da ,,oni mnogo bolje znaju na čemu počiva njihova vlast i koliko je krhka”.

Zato je potrebno da crnogorski građani, i svi oni kritičari vlasti, oni koji ne vjeruju u priču o Crnoj Gori kao ,,lideru u regionu” strahuju za svoju djecu. I da ih nauče kako da pognute glave prepuste igralište krunisanim kraljevima.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo