Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Za krivce – doživotna funkcija

Objavljeno prije

na

Okreni, obrni, ali nema hljeba bez motike. Tri decembarska događaja precizno definišu aktuelno stanje i daju percepciju budućih dešavanja na crnogorskom tržištu hartija od vrijednosti. Mjesta za optimizam nema.

Parlamentarni Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije prihvatio izvještaj o radu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) za 2012. godinu. KHOV je, prethodno, donijela odluku kojom će od učesnika na tržištu kapitala u narednoj godini naplaćivati naknade koje su i do sedam puta veće od ovogodišnjih. To bi, stižu upozorenja sa druge strane, moglo dovesti do gašenja još nekog od preostalih (malobrojnih) posrednika na crnogorskom tržištu kapitala. Konačno, prodajući akcije Montenegroberze koje su bile u vlasništvu njihove Monte Adria broker diler (ukupno 13,6 odsto akcija) Istambulskoj berzi, sa ovdašnjeg tržišta kapitala zvanično su se povukli njegovi utemeljivači i kreatori važećih pravila – pisanih i nepisanih – okupljeni oko utemeljivača crnogorske ekonomske škole profesora Veselina Vukotića.

Krenimo iz parlamenta. Izvještaj o radu KHOV za prošlu godinu pokazuje da je regulator tržišta kapitala 2012. završio sa gubitkom većim od 400 hiljada eura (prihodi su bili oko 600 hiljada dok je potrošeno više od million eura). Istovremeno, nastavljen je i tržišni sunovrat.

,,Imamo pad obima prometa i transakcija”, konstatovao je na sjednici Odbora poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović. ,,Primarno tržište učestvuje svega sa šest miliona eura ili 18 odsto ukupnog prometa. Da nije bilo emitovanja obveznica Fonda rada ne bi bilo ni primarnog tržišta”, zaključio je on analizirajući ponuđene podatke.

Isti podaci naveli su Mladena Bojanića, poslanika Pozitivne Crne Gore, na predviđanje: ,,Nakon propasti velikog broja učesnika na tržištu kapitala, brokera i investicionih fondova, na red je došla i KHOV koja je sasjekla granu na kojoj sjedi”.

Nebojša Medojević u ime DF, na sve to, pridodaje kako tržište kapitala u Crnoj Gori, praktično, ne postoji pošto se nalazi u nekoj vrsti stečaja. ,,To je bilo jednosmjerno tržište u kojem su veliki broj malih prodavaca svoje akcije prodavali malom broju ljudi bliskih predsjedniku DPS-a”, ocijenio je Medojević.

Čast i obaveza da brani KHOV pripala je Zoranu Đikanoviću, njenom predsjedniku (od prošle godine u trećem mandatu) i članu sa više od 13 godina iskustva u KHOV. ,,Na smanjenje prometa na tržištu kapitala uticalo je i to što je veliki dio imovine, posebno najkvalitetnije hartije od vrijednosti, založen kod banaka za kredite koji su i dalje aktivni, tako da su i te akcije van obrta”, pokušavao je da objasni Đikanović pravdajući se kako tržište kapitala ,,ne može biti bolje od privrede, kao ni od kupaca i prodavaca”.

Nekad je, zapamtili su i poslanici, Đikanović pričao bitno drugačiju priču. ,,Tržište kapitala je najveći reformski uspjeh u Crnoj Gori, na kojem je do sada zaradilo 400 hiljada crnogorskih građana”, zorio se predsjednik KHOV-a prije nekih pet-šest godina, u vrijeme kada mu nije bilo mrsko da se i preko plaćenih oglasa pohvali: „Oni koji su uložili na tržište kapitala jedan euro 2000. godine, u maju 2007. imali su 400 eura”.

Na stranu što to nije bilo tačno. Malo neistine nije smetalo ni Đikanoviću, ni njegovim poslodavcima i nalogodavcima. Zapravo, o umišljenosti i samozadovoljstvu koje je u to vrijeme vladalo među tranziciono-berzanskim pobjednicima (suštinski, u pitanju je bila ista ekipa) svjedoči i sljedeća anegdota. Kada su novinari zamolili Zorana Đikanovića da, sredinom 2008. godine, prokomentariše ocjenu MMF-a po kojoj je zakonska regulativa tržišta kapitala i njena primjena u Crnoj Gori na nivou Njemačke, on je odgovorio: ,,Ne znam da li je to baš neki upoređujući parametar. Njemačka je po mnogim stvarima razvijena zemlja, ali naši ciljevi su malo viši”.

Samo par mjeseci kasnije krenuo je strmoglav pad vrijednosti akcija ovdašnjih preduzeća. Đikanović je, isprva, to tumačio kao korekciju. Onda je pad cijena pravdao privremenom seobom kapitala na susjedna tržišta. Slijedila je priča o navodnoj pometnji koju je proizvela odluka da se Termoelektrana u Pljevljima ne proda (pokloni) Olegu Deripaski… I od tada, zvanično, iz KHOV-a vlada muk. Uz povremene, uglavnom iznuđene, nastupe u kojima se dešavanja na tržištu kapitala pravdaju višom silom.

A nijesu svi ćutali. Samo što nije imao ko da ih čuje. „Neadekvatan tretman manjinskih akcionara, asimetrična informisanost o poslovanju društava, propusti u radu tržišta, neažurno rješavanje sudskih sporova, mala emisija novih akcija i sklonost ka insajderskom trgovanju su problemi prisutni i danas, jer period rapidnog rasta interesovanja za tržište kapitala u periodu od 2001. do 2007. nije iskorišćen za ispravljanje grešaka”, upozoravao je Mladen Bojanić još 2008. godine. I precizirao kako je jedini način da se nanovo oživi berza „vraćanje povjerenja u regulatora, dosljedna primjena zakona i sankcionisanje zloupotreba”. Prošle godine je dopunio dijagnozu: „Umjesto zaštite manjinskih akcionara, KHOV se uglavnom bavi zaštitom pojedinih investitora koji su ostvarivali profit na uštrb ostalih, a to se vremenom urušilo jer nije moglo da funkcioniše tržište u kome samo grupica ljudi može da zaradi novac, dok svi ostali trpe štetu zbog zloupotreba i neefikasnog nadzora”, kazao je Bojanić. Lijek za ozdravljene ostao je isti.

„Treba dovesti ljude koji će da rade svoj posao”, ponovio je Bojanić i nedavno, na sjednici Odbora, kada je odbijen godišnji izvještaj KHOV-a.

Nije to, podrazumijeva se, baš mnogo potreslo Đikanovića i njegove saradnike. Njih mnogo više tišti pitanje gdje će namaći novac kako bi očuvali vlastiti komfor. Tako su došli na ideju da preostalim posrednicima na tržištu kapitala – Montenegroberza, Centralna depozitarna agencija, 10-ak brokerskih kuća sa 30-ak zapošljenih, (nekada se tim poslom bavilo 150 brokera organizovanih u 33 brokerske kuće), fondovi i kastodi odjeljenja pri 7-8 ovdašnjih banaka, podignu propisane namete. Nekima i sedam puta. I baš ih briga za to što u Đikanovićevoj (Vukotićevoj?) KHOV danas radi (31) više ljudi nego što u Crnoj Gori ima aktivnih brokera. Mogu li oni obezbijediti tih milion eura koje KHOV potražuje kako bi sastavio kraj sa krajem?

Predsjednik KHOV, u trećem predsjedničkom mandatu, ne brine za tuđu muku. Radije govori o vlastitim žrtvama: „I do sada smo vodili računa o racionalizaciji troškova. Smanjivali smo zarade, a službena putovanja su svedena na minimum. Nijesmo išli ni tamo gdje je trebalo”.

A možda su, za početak, trebali da odu makar u SAD da na licu mjesta provjere zašto je kontrolorima berze u Njujorku smetalo ono što nije njima u Podgorici. Pa su nepravilnosti počinjene na teritoriji Crne Gore Dojče Telekom i njegove ćerke firme – Matav i Telekom Crne Gore – u SAD platile više nego što ih je koštao većinski paket akcija nekada najprofitabilnije crnogorske kompanije. Pitanje je, doduše, da li bi onda parlamentarna većina tako lako glasala za nove reizbore.

Izlazak Veselina Vukotića iz vlasničke strukture Montenegroberze i prošlogodišnje pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije u Monte Adria broker dileru (preko nje su Vukotić, Đikanović i Petar Ivanović kontrolisali i naplaćivali praktično sva dešavanja na crnogorskom tržištu kapitala) pokazuje da je i glavnim planerima koji su doveli do ovakvog stanja dogorjelo do nokata. Još kada bi se nekome pružila prilika da zavede malo reda na ovom tržištu – ponovo bi oživjela i nada. I investitora i preduzetnika koji su na tržištu kapitala željeli pronaći novac za razvoj svojih preduzeća.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo