Povežite se sa nama

OKO NAS

Zaboravljena obećanja

Objavljeno prije

na

Fitim Pajazitaj (21), jedan od stanovnika Kampa 1 na Koniku, riješio je da iskoristi oktobarske sunčane dane i ispuni obećanje dato sebi. On je sa trošnim materijalom počeo izgradnju dodatne prostorije ispred svojeg kontejnera. Kaže da za vrijeme svake kiše mora da u tu jednu prostoriju u kojoj boravi unosi sve stvari koje ima, od obuće do hrane.

 

„Obećali su nam izgradnju stanova početkom januara, evo bližimo se kraju godine a radovi nijesu još ni počeli”, priča mladi Pajazitaj dok pokušava da ispravi iskrivljeni ekser.

Kaže da su navikli na lažna obećanja. ,,Zato sam ja obećao sebi da ću dogradit neku dodatnu prostoriju. I evo ispunjavam dato obećanje”, kaže Pajazitaj. Objašnjava usput da će dograđenu ostavu prekriti ceradom.

Pajazitaj nije jedini koji tako pokušava da riješi problem nedostatka prostora. Gotovo svaki stanovnik Kampa svojim je rukama sklepao nekakvu građevinu ispred kontejnera.

„Zima dolazi, ako se ne snađemo sami, ništa”, dobacuje Pajazitajev komšija, takođe u radnoj atmosferi.

Nakon požara koji je prošle godine u julu mjesecu zahvatio Kamp 1 na Koniku, kada je oko 800 stanovnika ostalo bez krova nad glavom, donacije od međunarodnih organizacija su stizle sa svake strane. Tako je, jedan od njih, turski Crveni polumjesec donirao preko stotinu šatora u kojima su stanovnici kampa pokušavali da bar na trenutak zaborave kroz šta su prošli i šta su sve izgubili.

Tada je na osnovu procjene stanja na terenu, Operativni tim na čelu sa Željkom Šofrancem utvrdio da je najbolje prelazno rješenje za smještaj stanovnika iz Kampa Konik 1 nabavka kontejnera. Vlada im je obezbijedila kontejnere ,,dok se ne pronađe dugoročnije rješenje”. Ostalo je na tome.

Jedan od najvažnijih koraka, definisan Akcionim planom u okviru 23. poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i 19. poglavlja Socijalna politika i zapošljavanje, odnose se na izgradnju stanova za 1177 porodica raseljenih i interno raseljenih osoba.

U martu 2012. godine, Evropska unija i Crna Gora su potpisale sporazum prema kojem će se izdvojiti tri miliona eura za finansiranje izgradnje 90 stambenih jedinica i višenamjenskog centra za stanovnike Kampa na Koniku.

Planirano je da, uz pomoć međunarodne zajednice, izbjeglički kampovi Konik 1 i 2 budu zatvoreni do 2016. godine, kada bi na njihovom mjestu trebalo da budu izgrađeni stambeni blokovi.

U tu svrhu na Sarajevskom procesu, balkanskom međunarodnom donatorskog projektu pokrenutog prošle godine na konferenciji u Sarajevu, prikupljena su značajna sredstva iz nacionalnog programa IPE za 2012 godinu. Izdvojen je milion eura za doprinos Regionalnom programu stambenog zbrinjavanja za izbjeglice iz Kampa.

Obećana izgradnja, prvobitno planirana početkom ove godine, započeće u 2014. godini u blizini deponije za otpad glavnog grada, iako je Strategijom predviđeno da se naselja neće nalaziti u blizini deponije.

Direktor uprave za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac saopštio je ranije da će izgradnja stambenih jedinica započeti u septembru mjesecu ove godine.

No, i septembar je prošao pa se stanovnici kampa ipak nadaju da će u 2014. početi izgradnja njihovih domova. A dok se novi domovi ne završe, većina Roma i Egipćana iz kampa će i dalje živjeti u metalnim kontejnerima i sa zavišću gledati na susjedne kuće od cigle i cementnih blokova.

Eva Smit, predsjedavajuća Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), tijela Savjeta Evrope, kaže da će smještanje svih izbjeglica na jedno mjesto značiti da oni ostaju pod segregacijom umjesto integrisani u crnogorsko društvo. To crnogorska vlast zna.

Ona je dodala da bi bolje rješenje, kao što je predloženo u izvještaju iz 2011. godine, bio normalan smještaj za izbjeglice širom grada ili države.

Druga opcija bila bi da se polovina planiranih stanova popuni neromskim porodicama koje su pripremljene za zajednički život sa romskim susjedima, kazala je Smit.

Crna Gora od juna 2013. godine predsjedava na Dekadi uključivanja Roma 2005-2015, jednoj od inicijativa koje se bave izazovima s kojima se Romi u Evropi danas suočavaju.

Crna Gora je kao prioritete tokom predsjedavanja definisala: pravni status, antidiskriminacija, rodna ravnopravnost, ekonomsko osnaživanje, kulturni i jezički identitet i uključivanje mladih.

No, umjesto stanova stigli su polovni kontejneri. U okviru donacije za poboljšanje uslova u Kampu Konik 2 Ambasada Amerike u Podgorici isporučila je u avgustu prvih 16 kontejnera od ukupno 100, koji su dopremani sa Kosova, saopšteno je iz Vladinog biroa za odnose s javnošću.

Kontejneri su već korišćeni, pa je Operativni tim za koordinaciju i praćenje aktivnosti postavljanja kontejnerskog naselja formirao komisiju za prijem i procjenu oštećenja, koju čine predstavnici Vojske Crne Gore i Direkcije za imovinu.

Kontejneri su privremeno postavljeni u krugu kasarne Masline do završetka neophodnih opravki i obezbjeđenja potrebnih sadržaja za njihovo funkcionisanje (klima, kreveti, dušeci, ormari itd…).

Projekat Vlade i američke ambasade predviđa izmještanje Kampa 2 sa sadašnje lokacije. Gdje, još se ne zna.

Sve aktivnosti oko postavljanja novog kontejnerskog naselja vršiće Direkcija za javne radove, uz obezbijeđena sredstva od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva finansija”, pojasnili su iz Vladinog biroa.

Gradonačelnik Miomir Mugoša je ranije najavio da će se na lokaciji Kampa 2, nakon premještanja kampa, izgraditi stanove i raščistiti prostor za realizaciju autoputa koji treba tuda da prođe.

Aktivnosti premještanja kampa 2 na Koniku još uvijek nijesu počele. Hoće li stanovnici tog kampa ovu zimu dočekati u boljim uslovima ili će i ova donacija biti samo jedna u nizu, na papiru?

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo