Povežite se sa nama

OKO NAS

Zaboravljena obećanja

Objavljeno prije

na

Fitim Pajazitaj (21), jedan od stanovnika Kampa 1 na Koniku, riješio je da iskoristi oktobarske sunčane dane i ispuni obećanje dato sebi. On je sa trošnim materijalom počeo izgradnju dodatne prostorije ispred svojeg kontejnera. Kaže da za vrijeme svake kiše mora da u tu jednu prostoriju u kojoj boravi unosi sve stvari koje ima, od obuće do hrane.

 

„Obećali su nam izgradnju stanova početkom januara, evo bližimo se kraju godine a radovi nijesu još ni počeli”, priča mladi Pajazitaj dok pokušava da ispravi iskrivljeni ekser.

Kaže da su navikli na lažna obećanja. ,,Zato sam ja obećao sebi da ću dogradit neku dodatnu prostoriju. I evo ispunjavam dato obećanje”, kaže Pajazitaj. Objašnjava usput da će dograđenu ostavu prekriti ceradom.

Pajazitaj nije jedini koji tako pokušava da riješi problem nedostatka prostora. Gotovo svaki stanovnik Kampa svojim je rukama sklepao nekakvu građevinu ispred kontejnera.

„Zima dolazi, ako se ne snađemo sami, ništa”, dobacuje Pajazitajev komšija, takođe u radnoj atmosferi.

Nakon požara koji je prošle godine u julu mjesecu zahvatio Kamp 1 na Koniku, kada je oko 800 stanovnika ostalo bez krova nad glavom, donacije od međunarodnih organizacija su stizle sa svake strane. Tako je, jedan od njih, turski Crveni polumjesec donirao preko stotinu šatora u kojima su stanovnici kampa pokušavali da bar na trenutak zaborave kroz šta su prošli i šta su sve izgubili.

Tada je na osnovu procjene stanja na terenu, Operativni tim na čelu sa Željkom Šofrancem utvrdio da je najbolje prelazno rješenje za smještaj stanovnika iz Kampa Konik 1 nabavka kontejnera. Vlada im je obezbijedila kontejnere ,,dok se ne pronađe dugoročnije rješenje”. Ostalo je na tome.

Jedan od najvažnijih koraka, definisan Akcionim planom u okviru 23. poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i 19. poglavlja Socijalna politika i zapošljavanje, odnose se na izgradnju stanova za 1177 porodica raseljenih i interno raseljenih osoba.

U martu 2012. godine, Evropska unija i Crna Gora su potpisale sporazum prema kojem će se izdvojiti tri miliona eura za finansiranje izgradnje 90 stambenih jedinica i višenamjenskog centra za stanovnike Kampa na Koniku.

Planirano je da, uz pomoć međunarodne zajednice, izbjeglički kampovi Konik 1 i 2 budu zatvoreni do 2016. godine, kada bi na njihovom mjestu trebalo da budu izgrađeni stambeni blokovi.

U tu svrhu na Sarajevskom procesu, balkanskom međunarodnom donatorskog projektu pokrenutog prošle godine na konferenciji u Sarajevu, prikupljena su značajna sredstva iz nacionalnog programa IPE za 2012 godinu. Izdvojen je milion eura za doprinos Regionalnom programu stambenog zbrinjavanja za izbjeglice iz Kampa.

Obećana izgradnja, prvobitno planirana početkom ove godine, započeće u 2014. godini u blizini deponije za otpad glavnog grada, iako je Strategijom predviđeno da se naselja neće nalaziti u blizini deponije.

Direktor uprave za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac saopštio je ranije da će izgradnja stambenih jedinica započeti u septembru mjesecu ove godine.

No, i septembar je prošao pa se stanovnici kampa ipak nadaju da će u 2014. početi izgradnja njihovih domova. A dok se novi domovi ne završe, većina Roma i Egipćana iz kampa će i dalje živjeti u metalnim kontejnerima i sa zavišću gledati na susjedne kuće od cigle i cementnih blokova.

Eva Smit, predsjedavajuća Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), tijela Savjeta Evrope, kaže da će smještanje svih izbjeglica na jedno mjesto značiti da oni ostaju pod segregacijom umjesto integrisani u crnogorsko društvo. To crnogorska vlast zna.

Ona je dodala da bi bolje rješenje, kao što je predloženo u izvještaju iz 2011. godine, bio normalan smještaj za izbjeglice širom grada ili države.

Druga opcija bila bi da se polovina planiranih stanova popuni neromskim porodicama koje su pripremljene za zajednički život sa romskim susjedima, kazala je Smit.

Crna Gora od juna 2013. godine predsjedava na Dekadi uključivanja Roma 2005-2015, jednoj od inicijativa koje se bave izazovima s kojima se Romi u Evropi danas suočavaju.

Crna Gora je kao prioritete tokom predsjedavanja definisala: pravni status, antidiskriminacija, rodna ravnopravnost, ekonomsko osnaživanje, kulturni i jezički identitet i uključivanje mladih.

No, umjesto stanova stigli su polovni kontejneri. U okviru donacije za poboljšanje uslova u Kampu Konik 2 Ambasada Amerike u Podgorici isporučila je u avgustu prvih 16 kontejnera od ukupno 100, koji su dopremani sa Kosova, saopšteno je iz Vladinog biroa za odnose s javnošću.

Kontejneri su već korišćeni, pa je Operativni tim za koordinaciju i praćenje aktivnosti postavljanja kontejnerskog naselja formirao komisiju za prijem i procjenu oštećenja, koju čine predstavnici Vojske Crne Gore i Direkcije za imovinu.

Kontejneri su privremeno postavljeni u krugu kasarne Masline do završetka neophodnih opravki i obezbjeđenja potrebnih sadržaja za njihovo funkcionisanje (klima, kreveti, dušeci, ormari itd…).

Projekat Vlade i američke ambasade predviđa izmještanje Kampa 2 sa sadašnje lokacije. Gdje, još se ne zna.

Sve aktivnosti oko postavljanja novog kontejnerskog naselja vršiće Direkcija za javne radove, uz obezbijeđena sredstva od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva finansija”, pojasnili su iz Vladinog biroa.

Gradonačelnik Miomir Mugoša je ranije najavio da će se na lokaciji Kampa 2, nakon premještanja kampa, izgraditi stanove i raščistiti prostor za realizaciju autoputa koji treba tuda da prođe.

Aktivnosti premještanja kampa 2 na Koniku još uvijek nijesu počele. Hoće li stanovnici tog kampa ovu zimu dočekati u boljim uslovima ili će i ova donacija biti samo jedna u nizu, na papiru?

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo