Povežite se sa nama

OKO NAS

ZABORAVLJENA SELA GORNJE MORAČE: Sami protiv nebrige države

Objavljeno prije

na

Gornjomoračani su odavno naučili da političari, iz koje god stranke da dolaze, brzo zaboravljaju obećanja data tokom predizbornih kampanja. U devet sela Gornje Morače predstavnici lokalne i državne vlasti svrate samo dok traje bitka za glasove. Tako je bilo i minule godine. Od velikih planova, perspektive i boljeg standarda –ništa. I danas se u tom dijelu kolašinske opštine živi kao u pretprošlom vijeku, tvrde mještani.

Struje nema više od dvije sedmice, a zbog stotinak porušenih stubova ne očekuju je prije ljeta. Puteve su čistili sami, kako ne bi bili potpuno odsječeni od svijeta. I dalje su neke ceste u zaseocima zavijane. Zimnica ostavljena u zamrzivačima, zbog nedostatka struje, neupotrebljiva je, do grada se teško stiže.

Slično je bilo i 2005. godine kada su pola godine bili u mraku. Strahuju da će i ove godine biti kao tada. Ne sjećaju se kada su prestali da vjeruju političarima, ali Gornjomoračani nijesu zaboravili da su nekada imali poštu, tri prodavnice i ambulantu. Da je do vlasti, tvrde, u gornjomoračkim selima više ne bi bilo žive duše. Na sreću, ističu, život ih je naučio da se drže one ,,u se’ i u svoje kljuse”.

,,Propast crnogorskih sela, možda je najočiglednija u ovom kraju. U Gornjoj Morači je nekad bilo sedam škola sa 750 učenika, sada samo dvije, jedna, do devetog razreda u Polju i druga do petog razreda u Ljevištima. U njima je svega sedam đaka. U devet gornjomoračkih sela sada je tek 450 stanovnika”, objašnjava Saša Dragović, predsjednik Udruženja mladih Gornje Morače.

I pored surove statistike Gornju Moraču drugačijom od ostatka ruralnog dijela Crne Gore, između ostalog, čini , upravo to Udruženje i entuzijazam njegovih 50-ak članova. Mladi tog kraja odlučni su u namjeri da ostanu u rodnim selima i stvore bolje uslove za svoje komšije, ali i perspektivu sa sebe. Svjesni su da su se latili preteškog posla, naročito s obzirom na činjenicu da se svi odgovori na njihove zahtjeve od lokalne uprave i države , svode na rečenicu: ,,Para nema”.

,,Osnovali smo NVO SOS SS, čiji je cilj da spriječi odlazak mladih sa sela u sjevernom dijelu Crne Gore. Imamo mnogo planova i ideja, a vjerujem i kapaciteta da ih realizujemo. Ponekad obeshrabri što ko god da je na vlasti u Kolašinu, prema Gornjoj Morači ima isti stav – ne postojimo za njih. Ipak, s obzirom da ovdje planiramo budućnost, nećemo imati mnogo vremena za osvrtanje na neodgovornost političara”, kaže Dragović.

Gornjomoračanima bi najviše pomoglo ulaganje u putnu infrastrukturu. Asfalt do neiskorištenih i neafirmisanih prelijepih planina Lola i Javorja učinio bi mnogo za taj kraj. Bolji put do Ljevišta, otvorio bi nove mogućnosti za tamošnje mještane, koji su među najuspješnijim kolašinskim stočarima.

,,Stočarima u selu Ljevišta rijetko ko može parirati po brojnosti stada, ali i po načinu na koji se bave poljoprivredom. Sve to uz, zaista, minimalne uslove”, tvrde u Udruženju.

Falinke Elektroprivrede Crne Gore, takođe, kažu mladi Gornjomoračani najbolje se vide u njihovim selima. Od ranih 80-ih prošlog vijeka, kaže Dragović, kada je u taj kraj dovedena struja niko nikad nije zamijenio nijedan stub ili radio išta na unapređenju elektroprenosnog sistema.

,,U pravnoj državi neko bi sigurno snosio odgovornost za ovo. Nije samo nevrijeme porušilo stubove u našim selima, već je odgovornost EPCG očigledna. Stubovi imaju rok trajanja, kao i sve, a ovi naši nijesu mijenjani od 1982. godine. To preduzeće pošalje ekipe na teren samo kad stubovi padnu. Da li iko u Crnoj Gori kontroliše rad EPCG “, pita Dragović.

Iako revoltirani odnosom nadležnih prema njihovim selima mladi u Gornjoj Morači radije pričaju o svojim planovima. Napominju da su neki od njih, iako su rođeni i živjeli u Podgorici, odlučili da se vrate na imanja svojih predaka.

,,Za sve što radimo osnovni cilj je da se stvore uslovi da se ljudi koji su se vratili na selo ne pokaju i ne vrate u grad. Imamo mnogo ideja, a osnovna je razvoj agroturizma, za što postoje idealni uslovi. Osnovali smo i sportsko-ribolovno društvo, očekujemo dobijanje koncesije za rijeku Moraču. To je značajno iz više razloga, a na taj način bi se otvorila i tri radna mjesta, za lovočuvare”, objašnjava Dragović.

U dogovoru sa vlasnikom turističke agencije Eksplorer Lukom Bulatovićem, Dragović i njegove kolege iz Udruženja privode kraju pripreme za otvaranje turističkog kampa. Tokom realizacije tog projekta, pored turističke valorizacije Gornje Morače, takođe, zaposlilo bi se nekoliko mještana. Planiraju i da iskoriste to što je iznad sela Ljevišta, kako tvrde, jedna od turističkih atrakcija – pješačka staza kroz kanjon Morače.

Dragović tvrdi da bi bar deset poljoprivrednih proizvoda iz tog kraja mogli da postanu brend u regionu, ali i šire. Pored već čuvene šljivove rakije, mjesto na tržištu, kaže on mogli bi da nađu i domaće kukuruzno brašno, lisnati sir, ljekovito bilje…

,,Sve to su naše šanse. Recimo, zanimljivo je da se ovdje sjeme za kukuruz nije mijenjalo preko 100 godina. Očekujem da ćemo uskoro uspjeti da uredimo prostor na kojem bi bilo moguće organizovati pazarni dan, ali i da ćemo u budućnosti naći sredstva za mini pogone u kojima bi se pakovalo ljekovito bilje i gljive, kojih je na ovom prostoru u izobilju”.

U planu je da se obnovi dom mladih, koji bi u budućnosti postao centar turističke organizacije. Mladi će volonterski očistiti neke od pješačkih staza, ali i pokušati da od Mioske pa dalje postave putokaze, kako bi turisti što lakše došli do brojnih atraktivnih lokacija Gornje Morače. Sve to, nadaju se u tom kraju, trebalo bi da im obezbijedi budućnost u kojoj neće biti mnogo brige bar oko osnovnih uslova za život.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo