Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZABRINJAVAJUĆE STANJE U PODGORIČKIM VRTIĆIMA: Rekorderi po prebukiranosti

Objavljeno prije

na

U vrtiću Suncokrili u podgoričkom naselju Blok pet u mlađoj jaslenoj grupi upisano je 70 djece, a zakon kaže da je osam mališana maksimalan broj. Upis devet puta više djece nego što to predviđa zakon, samo je jedan u nizu alarmantnih podataka koji su nedavno objelodanjeni zahvaljujući Izvještaju o stanju u javnim predškolskim ustanovama Đina Vrbica i Ljubica Popović u Podgorici. Izvještaj je napravljen nakon što su tokom aprila, predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja obišli četiri vrtića u Podgorici.

Suncokrili je jedan od novoizgrađenih vrtića. Njegov problem je prebukiranost, ali pruža adekvatne uslove smještaja djece. A ima vrtića, kao što je Poletarac 1 na Zabjelu, gdje su pomoćne prostorije, hodnici i kancelarije prenamijenjeni u ,,učionice”. U njima se koriste zajednički toaleti i kupatila. A u nedostatku kreveta djeca spavaju na dušecima, koji se polažu na pod tek nakon što se dio namještaja iznese iz ,,učionice”. Namještaj se nakon odmora vraća nazad.

,,Moje dijete ide u Poletarac 1. U grupi ih je 65, a 20 krevetića. Po tri djeteta u jednom krevetiću. Kada spoje sve te krevete, možete zamisliti tu sliku. I kaže slabo spavao”, jedan je od komentara nakon objavljivanja Izvještaja na društvenim mrežama. ,,Zamislite dvije vaspitačice na 60-70 djece. Samo da se vrate zdravi kući ogroman je uspjeh”, primijetio je neko.

Na pitanja zašto je stanje u vrtićima ovakvo i šta preduzimaju tim povodom iz Ministarstva prosvjete nam do izlaska ovog broja niko nije odgovorio. Ovo ministarstvo već godinama nije u stanju da ispoštuje zakonske norme koje su jasne: u vaspitnoj grupi za uzrast do jedne godine može biti do osmoro djece, a za uzrast do dvije godine dvanaestoro. Zakon predviđa u grupi za uzrast dvije do tri godine može biti najviše 14-oro djece, od tri do četiri godine – 20, od četiri do pet godina 24, a od pet do šest – 25. Već godinama prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je – 35,4. To je više i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi.

Posljednji Izvještaj je pokazao da je stanje u vrtićima gore i od statističkog prosjeka: ,,U jednoj od mlađih vaspitnih grupa, na prostoru od 40 metara kvadratnih, upisano je čak 75-oro djece. Nije mnogo bolje ni u jaslenoj grupi – na 20 kvadrata upisano je 31 dijete, a na spavanju ih je zatečeno 18”.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji za Monitor kaže: ,,Od podsjećanja na stanje nemamo ništa. Pod hitno je potrebno da uradimo nešto konkretno u velikom broju opština gdje prebukiranost postoji, a to nije samo Podgorica, mada je u njoj problem najizraženiji”.

Ona napominje da je važno naglasiti da je Izvještaj pokazao izuzetnu predanost vaspitača i zaposlenih u vrtićima ,,što nas sve dodatno obavezuje na unaprijeđenje stanja”. ,,Kao što ni djetetu koje nema gdje da spava jer nema svoj krevet ne može biti dobro, tako isto ne može biti dobro ni vaspitačici ili medicinskoj sestri koja radi u tolikoj grupi”, kaže.

Ombudsman je nakon Izvještaja sačinio svoje mišljenje u kom daje preporuke nadležnima da riješe probleme: da se za prelazni period do gradnje novih objekata nađu dodatni prostori za smještaj djece, da se unaprijedi transparentnost ustanove u segmentu pružanja podataka relevantnih za javnost i roditelje, da se analizira upisna politika i ograniči upis djece u najopterećenijim jedinicama.

Na ranije preporuke Ombudsmana i nevladinog sektora, Ministarstvo prosvjete se nije, sem deklarativno, obaziralo.

Umjesto da ministar Predrag Bošković konkretno djeluje, iz njegovog ministarstva se plasiraju otkrića da su istraživanja iz oblasti neuronauke pokazala kako učenje tokom godina prije polaska u školu ima najjači efekat na razvoj budućih mentalnih funkcija kod djeteta. I da su shodno tome ulaganja u predškolsko obrazovanje jedna od najisplativijih investicija kada je riječ o unapređenju života pojedinca, ali i društva u cjelini. I pored ovako visoke svijesti, iz Ministarstva, ni Vlade, nema odgovora zašto se, kad već tako stvari stoje, ne ulažu pare u predškolsko obrazovanje.

Krajem 2012. preko šest i po hiljada građana potpisalo je onlajn peticiju u kojoj se tražila hitna gradnja ili dogradnja vrtića. Tada je Vlada odlučila da zatraži kredit od 10 miliona eura kojim bi se finansirala gradnja sedam novih vrtića u Podgorici, Baru, Pljevljima i Ulcinju. Uglavnom su ostala – obećanja.

,,Prema našim informacijama problem je tenderska procedura, cijeli proces je prilično spor. Koliko znamo počela je gradnja samo jednog, u Podgorici odnosno u Zagoriču i on bi trebalo da bude završen do kraja godine”, kaže Mihailovićeva.

Iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Monitoru su kazali da su djelimično obaviješteni o razlozima kašnjenja u tenderskim i drugim procedurama, kao i dinamici korišćenja kreditnih sredstava za ove namjene, ali da smatraju da se jedino relevantne informacije mogu dobiti od resornih ministarstava.

Pored Podgorice, u kojoj je problem prebukiranosti najizraženiji, vrtića nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru.

Ministarstvo prosvjete je licence za rad izdalo za 15 privatnih vrtića u Crnoj Gori, od kojih je sedam u Podgorici. Za one sa dubljim džepom privatni vrtići su rješenje, ali mnogi mjesečno ne mogu da priušte preko 100 eura, čak ni za djecu.

I pored toga što u Podgorici radi 17 vrtića, skoro svake godine preko 2000 mališana ostaje neupisano.

Iz Ministarstva su najavili da će do 2018. godine biti izgrađeno sedam vrtića za 1.594 djece u Podgorici, Ulcinju, Baru, i Pljevljima.

U glavnom gradi četiri, i to u naseljima: Stari aerodrom za smještaj 375 djece, Zagoriču za smještaj 200 djece, Blok VI za smještaj 216 djece i Tuzima za smještaj 243 djece. Istovremeno, Strateškim planom razvoja Glavnog grada planirano je da se u Podgorici izgradi osam vrtića.

Ako sve bude teklo po planu, što do sada nije bila praksa, u školskoj 2019/20, Podgorica će imati povećanje od oko 1000 mjesta u vrtićima. Opet će nedostajati najmanje još toliko.

Najsvježija iskustva govore da gradnja vrtića i nije toliko skupa. U februaru je ministar Bošković otvorio dva vrtića u Nikšiću, u naseljima Kočani i Župa. Mediji su prenijeli da je prvi vrtić u blizini Krupačkog jezera od 80 kvadrata koštao Ministarstvo prosvjete samo 11.000 eura, Optina Nikšić je ustupila prostor, a ostatak od oko 9.000 eura je obezbjedila JPU Dragan Kovačević iz sopstvenih sredstava. Vrtić u Župi površine 216 kvadrata, koji može da primi 120 mališana, koštao je oko 69.000 eura.

Opozicija u podgoričkom parlamentu odavno predlaže da treba predvidjeti da svaki investitor mora, u sklopu bloka stambenih zgrada, obezbijediti i prostor za vrtić, školu.

,,Osim gradnje novih objekata, koji se predugo čekaju i ne mogu biti jedini način rasterećenja postojećih kapaciteta, trebalo bi uvesti popodnevni rad vrtića u opštinama gdje postoji prebukiranost, što smo i nekoliko puta predlagali Ministarstvu.Takođe, iznajmljivanje prostora je jedno od prelaznih rješenja. Tu je i gradnja novih vrtića po modelu privatno-javnog partnerstva”, kaže Mihailovićeva.

Rješenja ima. Prioriteti su u pitanju.

Gdje su pare

Izvještaj Državne revizorske institucije (DRI), u jesen prošle godine, pokazao je da je cijena od 40 eura, koju roditelji plaćaju za ishranu djece u vrtićima, previsoka u odnosu na stvarne troškove. Te da su samo dvije podgoričke predškolske ustanove Ljubica Popović i Đina Vrbica prihodovale po tom osnovu skoro 1,1 milion eura tokom 2014. U Izvještaju se precizira da je u podgoričku ustanovu Ljubica Popović 2014. upisano 3.145 djece svih uzrasta i da je od razlike u cijeni ishrane djece zarađeno čak 558 hiljada eura. Kontrola ustanove Đina Vrbica pokazala je da su roditelji za ishranu djece uplatili 843.348 eura, a da su ,,realni troškovi” iznosili 309.186, odnosno 534.161 euro manje. Na ovaj način i cetinjska ustanova Zagorka Ivanović prihodovala je od roditelja 111.465, a nikšićka Dragan Kovačević 222.748 eura… DRI je utvrdila da je zarađeni novac, mimo zakona, iskorišćen za finansiranje izdataka – pojedinih kategorija ličnih primanja, rashoda za materijal i usluge, tekuće održavanje ,,koje je trebalo obezbijediti iz sredstva budžeta Crne Gore, shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju”. Vrtići su morali da se snalaze jer Ministarstvo prosvjete, za vrijeme ministrovanja Slavoljuba Stijepovića, podgoričkoj ustanovi Ljubica Popović duže od četiri godine nije uplaćivalo novac za troškove električne energije, komunalnih usluga i vode. S druge strane Stijepovićeva administracija je istoj ustanovi od 2012. dužna i 270.000 eura, koje je prosvjetni resor, na osnovu zaključka Vlade, pozajmio od vrtića. Ministarstvo je, stoji u Izvještaju DRI, od 2011. i ustanovi Đina Vrbica dužno 230.000 eura, što je takođe trebalo da bude pozajmica.

Bojana DRAGAŠ
Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo