U vrtiću Suncokrili u podgoričkom naselju Blok pet u mlađoj jaslenoj grupi upisano je 70 djece, a zakon kaže da je osam mališana maksimalan broj. Upis devet puta više djece nego što to predviđa zakon, samo je jedan u nizu alarmantnih podataka koji su nedavno objelodanjeni zahvaljujući Izvještaju o stanju u javnim predškolskim ustanovama Đina Vrbica i Ljubica Popović u Podgorici. Izvještaj je napravljen nakon što su tokom aprila, predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja obišli četiri vrtića u Podgorici.
Suncokrili je jedan od novoizgrađenih vrtića. Njegov problem je prebukiranost, ali pruža adekvatne uslove smještaja djece. A ima vrtića, kao što je Poletarac 1 na Zabjelu, gdje su pomoćne prostorije, hodnici i kancelarije prenamijenjeni u ,,učionice”. U njima se koriste zajednički toaleti i kupatila. A u nedostatku kreveta djeca spavaju na dušecima, koji se polažu na pod tek nakon što se dio namještaja iznese iz ,,učionice”. Namještaj se nakon odmora vraća nazad.
,,Moje dijete ide u Poletarac 1. U grupi ih je 65, a 20 krevetića. Po tri djeteta u jednom krevetiću. Kada spoje sve te krevete, možete zamisliti tu sliku. I kaže slabo spavao”, jedan je od komentara nakon objavljivanja Izvještaja na društvenim mrežama. ,,Zamislite dvije vaspitačice na 60-70 djece. Samo da se vrate zdravi kući ogroman je uspjeh”, primijetio je neko.
Na pitanja zašto je stanje u vrtićima ovakvo i šta preduzimaju tim povodom iz Ministarstva prosvjete nam do izlaska ovog broja niko nije odgovorio. Ovo ministarstvo već godinama nije u stanju da ispoštuje zakonske norme koje su jasne: u vaspitnoj grupi za uzrast do jedne godine može biti do osmoro djece, a za uzrast do dvije godine dvanaestoro. Zakon predviđa u grupi za uzrast dvije do tri godine može biti najviše 14-oro djece, od tri do četiri godine – 20, od četiri do pet godina 24, a od pet do šest – 25. Već godinama prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je – 35,4. To je više i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi.
Posljednji Izvještaj je pokazao da je stanje u vrtićima gore i od statističkog prosjeka: ,,U jednoj od mlađih vaspitnih grupa, na prostoru od 40 metara kvadratnih, upisano je čak 75-oro djece. Nije mnogo bolje ni u jaslenoj grupi – na 20 kvadrata upisano je 31 dijete, a na spavanju ih je zatečeno 18”.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji za Monitor kaže: ,,Od podsjećanja na stanje nemamo ništa. Pod hitno je potrebno da uradimo nešto konkretno u velikom broju opština gdje prebukiranost postoji, a to nije samo Podgorica, mada je u njoj problem najizraženiji”.
Ona napominje da je važno naglasiti da je Izvještaj pokazao izuzetnu predanost vaspitača i zaposlenih u vrtićima ,,što nas sve dodatno obavezuje na unaprijeđenje stanja”. ,,Kao što ni djetetu koje nema gdje da spava jer nema svoj krevet ne može biti dobro, tako isto ne može biti dobro ni vaspitačici ili medicinskoj sestri koja radi u tolikoj grupi”, kaže.
Ombudsman je nakon Izvještaja sačinio svoje mišljenje u kom daje preporuke nadležnima da riješe probleme: da se za prelazni period do gradnje novih objekata nađu dodatni prostori za smještaj djece, da se unaprijedi transparentnost ustanove u segmentu pružanja podataka relevantnih za javnost i roditelje, da se analizira upisna politika i ograniči upis djece u najopterećenijim jedinicama.
Na ranije preporuke Ombudsmana i nevladinog sektora, Ministarstvo prosvjete se nije, sem deklarativno, obaziralo.
Umjesto da ministar Predrag Bošković konkretno djeluje, iz njegovog ministarstva se plasiraju otkrića da su istraživanja iz oblasti neuronauke pokazala kako učenje tokom godina prije polaska u školu ima najjači efekat na razvoj budućih mentalnih funkcija kod djeteta. I da su shodno tome ulaganja u predškolsko obrazovanje jedna od najisplativijih investicija kada je riječ o unapređenju života pojedinca, ali i društva u cjelini. I pored ovako visoke svijesti, iz Ministarstva, ni Vlade, nema odgovora zašto se, kad već tako stvari stoje, ne ulažu pare u predškolsko obrazovanje.
Krajem 2012. preko šest i po hiljada građana potpisalo je onlajn peticiju u kojoj se tražila hitna gradnja ili dogradnja vrtića. Tada je Vlada odlučila da zatraži kredit od 10 miliona eura kojim bi se finansirala gradnja sedam novih vrtića u Podgorici, Baru, Pljevljima i Ulcinju. Uglavnom su ostala – obećanja.
,,Prema našim informacijama problem je tenderska procedura, cijeli proces je prilično spor. Koliko znamo počela je gradnja samo jednog, u Podgorici odnosno u Zagoriču i on bi trebalo da bude završen do kraja godine”, kaže Mihailovićeva.
Iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Monitoru su kazali da su djelimično obaviješteni o razlozima kašnjenja u tenderskim i drugim procedurama, kao i dinamici korišćenja kreditnih sredstava za ove namjene, ali da smatraju da se jedino relevantne informacije mogu dobiti od resornih ministarstava.
Pored Podgorice, u kojoj je problem prebukiranosti najizraženiji, vrtića nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru.
Ministarstvo prosvjete je licence za rad izdalo za 15 privatnih vrtića u Crnoj Gori, od kojih je sedam u Podgorici. Za one sa dubljim džepom privatni vrtići su rješenje, ali mnogi mjesečno ne mogu da priušte preko 100 eura, čak ni za djecu.
I pored toga što u Podgorici radi 17 vrtića, skoro svake godine preko 2000 mališana ostaje neupisano.
Iz Ministarstva su najavili da će do 2018. godine biti izgrađeno sedam vrtića za 1.594 djece u Podgorici, Ulcinju, Baru, i Pljevljima.
U glavnom gradi četiri, i to u naseljima: Stari aerodrom za smještaj 375 djece, Zagoriču za smještaj 200 djece, Blok VI za smještaj 216 djece i Tuzima za smještaj 243 djece. Istovremeno, Strateškim planom razvoja Glavnog grada planirano je da se u Podgorici izgradi osam vrtića.
Ako sve bude teklo po planu, što do sada nije bila praksa, u školskoj 2019/20, Podgorica će imati povećanje od oko 1000 mjesta u vrtićima. Opet će nedostajati najmanje još toliko.
Najsvježija iskustva govore da gradnja vrtića i nije toliko skupa. U februaru je ministar Bošković otvorio dva vrtića u Nikšiću, u naseljima Kočani i Župa. Mediji su prenijeli da je prvi vrtić u blizini Krupačkog jezera od 80 kvadrata koštao Ministarstvo prosvjete samo 11.000 eura, Optina Nikšić je ustupila prostor, a ostatak od oko 9.000 eura je obezbjedila JPU Dragan Kovačević iz sopstvenih sredstava. Vrtić u Župi površine 216 kvadrata, koji može da primi 120 mališana, koštao je oko 69.000 eura.
Opozicija u podgoričkom parlamentu odavno predlaže da treba predvidjeti da svaki investitor mora, u sklopu bloka stambenih zgrada, obezbijediti i prostor za vrtić, školu.
,,Osim gradnje novih objekata, koji se predugo čekaju i ne mogu biti jedini način rasterećenja postojećih kapaciteta, trebalo bi uvesti popodnevni rad vrtića u opštinama gdje postoji prebukiranost, što smo i nekoliko puta predlagali Ministarstvu.Takođe, iznajmljivanje prostora je jedno od prelaznih rješenja. Tu je i gradnja novih vrtića po modelu privatno-javnog partnerstva”, kaže Mihailovićeva.
Rješenja ima. Prioriteti su u pitanju.
Gdje su pare
Izvještaj Državne revizorske institucije (DRI), u jesen prošle godine, pokazao je da je cijena od 40 eura, koju roditelji plaćaju za ishranu djece u vrtićima, previsoka u odnosu na stvarne troškove. Te da su samo dvije podgoričke predškolske ustanove Ljubica Popović i Đina Vrbica prihodovale po tom osnovu skoro 1,1 milion eura tokom 2014. U Izvještaju se precizira da je u podgoričku ustanovu Ljubica Popović 2014. upisano 3.145 djece svih uzrasta i da je od razlike u cijeni ishrane djece zarađeno čak 558 hiljada eura. Kontrola ustanove Đina Vrbica pokazala je da su roditelji za ishranu djece uplatili 843.348 eura, a da su ,,realni troškovi” iznosili 309.186, odnosno 534.161 euro manje. Na ovaj način i cetinjska ustanova Zagorka Ivanović prihodovala je od roditelja 111.465, a nikšićka Dragan Kovačević 222.748 eura… DRI je utvrdila da je zarađeni novac, mimo zakona, iskorišćen za finansiranje izdataka – pojedinih kategorija ličnih primanja, rashoda za materijal i usluge, tekuće održavanje ,,koje je trebalo obezbijediti iz sredstva budžeta Crne Gore, shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju”. Vrtići su morali da se snalaze jer Ministarstvo prosvjete, za vrijeme ministrovanja Slavoljuba Stijepovića, podgoričkoj ustanovi Ljubica Popović duže od četiri godine nije uplaćivalo novac za troškove električne energije, komunalnih usluga i vode. S druge strane Stijepovićeva administracija je istoj ustanovi od 2012. dužna i 270.000 eura, koje je prosvjetni resor, na osnovu zaključka Vlade, pozajmio od vrtića. Ministarstvo je, stoji u Izvještaju DRI, od 2011. i ustanovi Đina Vrbica dužno 230.000 eura, što je takođe trebalo da bude pozajmica.
Bojana DRAGAŠ
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice