Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPOŠLJAVANJE ROMA U CRNOJ GORI: U vrtlogu nemaštine i predrasuda

Objavljeno prije

na

Zavod za zapošljavanje Crne Gore ne vodi evidenciju nezaposlenih po etničkoj pripadnosti. Zbog potreba projekata Dekada za uključivanje Roma ipak je obavljena izmjena u aplikaciji čime je omogućeno pretraživanje evidencije po tom osnovu, pri čemu izjašnjavanje nezaposlenih nije obavezno, već isključivo dobrovoljno.

Nevena Šuković, samostalna savjetnica za profesionalnu rehabilitaciju u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, kaže za Monitor: ,,Ne tražimo ni od nikoga da se izjasni kao Rom ili Egipćanin. Mi nemamo pravo na to, sem kad nezaposlena osoba dođe kod nas i sama naglasi svoju etničku pripadnost”.

Prema podacima koje smo dobili od Zavoda za zapošljavanje, prošle godine među nezaposlenima je bilo 160 osoba, koje su se deklarisale kao Romi i Egipćani. Što je zanemarljivo s obzirom na to da je nezapošljenih Roma u Crnoj Gori znatno više. U stukturi romske i egipćanske populacije najčešće posao traže oni bez stručne spreme i bez konkretnog zanimanja.

Adaptacija, privikavanje na okolinu i okoline na njih, stari je i najveći problem koji i prilikom zapošljavanja pogađa ovu marginalizovanu grupu. Njihovu potrebu da budu prihvaćeni i uključeni u tok društvenih procesa u Crnoj Gori nije lako ostvariti.

Dolazak izbjeglih Roma i Egpćana sa Kosova u Crnu Goru dodatno je uticao na to da se promijeni položaj starosjedilaca Roma. Pored ostalog i zbog toga što izbjeglo stanovništvo sa Kosova u nuždi prihvata da radi za duplo manju nadnicu od nekadašnje.

Romi najčešće rade u Javnom komunalnom preduzeću, bave se sakupljanjem sekundarnih sirovina i raznim fizičkim poslovima – zidararski, molerski, keramičarski. Neki su uspjeli da nakon samo četri godine osnovne škole usavrše zanat.

U relanom životu, Romi u Crnoj Gori su na razne načine diskriminsani. Neki njihovi problemi sežu daleko u istoriju. Postoje i razne predrasude kad su Romi u pitanju. Da su lopovi, kriminalci, neradnici… Sve to smanjuje njihove šanse prlikom traženja posla.

Na njihov ukupni status pa i na zapošljavanje važan uticaj ima i to što se mali broj Roma i Egipćana usuđuju da upišu fakultet. Najčešći razlog je siromaštvo. Zbog toga mnogi ne pohađaju ni osnovnu školu. Oni često napuštaju osnovnu školu i zbog toga što nisu prihvaćeni u školi od strane druge djece. Problem im je nepoznavanje crnogorskog jezika.

Bez obzira na sve to, ima i drugačijih primjera. Neki mladi Romi čine sve da se obrazuju. Edin Beriša je rođen u Podgorici. Živi sa majkom, ocem i mlađom sestrom. Ima i sestru koja je udata. Završio je osnovnu i srednju školu sa odličnim uspjehom. Roditelji su ga ohrabrivali da uči i bili su mu najveća podrška. Tokom školovanja, kaže, nije nailazio na velike prepreke i probleme.

No i pored njegove volje i želje da nađe posao to mu ne polazi za rukom. Razlog je između ostalog i to što i unutar romske populacije pojedine favorizuju. Neki Romi, prema našim izvorima, mogu raditi više poslova i za njih se raspisuje i konkurs.

Beriša je 2010. godine bio najbolji stipendista tadašnje Fondacija za stipendiranje Roma i Egipćana. Te godine upisuje Elektotehnički fakultet (ETF), smjer energetika i automatika. Bio je na budžetu. Međutim, iste godine se dogodila saobraćajna nesreća, zbog čijih je posljedica morao da napusti ETF. Ipak, odlučio je da nastavi sa studijama i upiše Pravni fakultet, odsjek kriminalistika i bezbjednost. Sada je na trećoj godini, a uz studije godinu dana radi i u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. Nadao se stalnom zapošljenju, ali to se nije desilo.

Ima dosta iskustva, ali je trenutno bez posla, koji mu je neophodan jer studira, a niko mu u porodici ne radi.

Naša zemlja bi trebalo da posveti posebnu pažnju principima tzv. pozitivne afirmacije, koja bi omogućila Romima lakše zapošljavanje i obrazovanje. Ali još nema efekata iako su usvojeni zakoni. Po mišljenju Edina Beriše zemlja u kojoj postoji najbolji tretman Roma i Egipćana populacije je Njemačka. ,,Tamo Romi uglavnom žive dostojanstvenim životom, država se brine o njima. Od sopstvene plate mogu pristojno da žive”, kaže Beriša.

Uprkos tome što nema posla, on se ne predaje. Smatra da će se položaj Roma i Egipćana znatno popraviti tek ako ova populacija osjeti da živi u svojoj državi. ,,Naše društvo treba i mora da se potrudi da svi budemo jednaki i ravnopravni”, kaže Beriša.

Leon Đokaj, nacionalni kordinator za Dekadu inkluzije Roma 2005-2015. za Monitor podsjeća: ,,Nakon regionalne konferncije koja je održana u Budimpešti 2003. godine proizišla je ideja o Dekadi uključenja Roma u zemljama Evrope, kao procesu koji treba da dovede do što uspješnije integracije Roma u državama članicama Dekade. Pored brojnih evropskih država, partneri koji su uključeni u ovu inicjativu su Svjetska banka, Fondacija otvorno društvo, UNDP, UNICF, UNHCR , Svjetska zdravstvena organizacija, Evropska komisija, Savjet Evrope, Razvojna banka…”

Crna Gora je od juna 2013. godine na 24. sastanku Međunarodnog upravnog odbora –ISC preuzela predsjedavanje Dekadom uključenja Roma 2005-2015. Crnogorsko predsjedavanje, koje je trajalo godinu, odvijalo se u važnom trenutku. Organizovana je u januara prošle godine druga međunarodna konferencija čija je tema bila Diskriminacija Roma i izazovi anticiganizma i višestruke diskriminacije. U toku ove konferencije sagledani su normativni i institucionalni okviri za prevenciju i institucionalni okviri za prevenciju i zaštitu od diskriminacije i sprovođenje u praksi. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je koordiniralo sve obaveze tokom predsjedavnja Crne Gore Dekadom.

Crna Gora podržava nastavak Dekade Roma. Za to, ističe Đokaj, postoji realna potreba. Uprkos nekim pozitivnim rezultatima, neophodno je nastaviti s radom u pravcu punog uključenja romske populacije u društvo.

Mjera demokratske zrelosti svakog društva su položaj i sudbina njegovih najranjivijih članova. Romska populacija jeste, od davnina, po brojnim osnovama najranjivija. Tretman pripadnika ove zajednice posebno prilikom zapošljavanja mora da bude opomena za sve.

Teuta NURAJ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo