Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zarobljeni gradovi

Objavljeno prije

na

Kada je Syle Kuka porijeklom iz Crne Gore, iz okoline Rožaja uhapšen u spektakularnoj akciji u Švajcarskoj početkom septembra 2008. godine sa deset kilograma heroina, tada se možda i po prvi put čulo za ovo prezime u svijetu mafije. Danas je policiji poznato da je to drugi po značaju klan, poslije klana Nasera Keljmendija, koji učestvuje u prekograničnom švercu preko Kosova i Crne Gore.

„I ne baš prijateljski klan sa Keljmendijevim. Prije bi se moglo reći suparnički. Mada je mnogo manji i zazire od klana Keljmendi”, kaže za Monitor dobro obaviješteni izvor iz policije.

Droga je do Syle Kuka stigla poznatom balkanskom rutom, iz Turske do Češke, a trebalo je da završi na tržištu Velike Britanije, ili preciznije južnog Londona čije tršište narkotika kontroliše albanska mafija.

„Bitno je da je ta droga nesmetano prošla preko Crne Gore uz logistiku crnogorskih kriminalaca”, tvrdi policijski izvor.

Samo nekoliko dana prije nego je u Švajcarskoj „pao” Syle Kuka, u Grčkoj je uhapšen jedan drugi poznati kosovski bos Princ Dobroši koji kontroliše tržište narkotika u Skandinaviji, odnosno Norveškoj. Dobroši ima ima dobre veze i sa Kukama i sa Keljmendijem.

„Kriminalci vrlo često, iako rade paralelno i suparnički, koriste istu ‘infrastrukturu’, odnosno iste ljude na putevima droge. Tako su i Kuke u Crnoj Gori oslonjene na kriminalne klanove iz Rožaja bliske odbjeglom narko bosu Safetu Kaliću”, kaže policijski izvor.

Klan Kuka čine tri brata koji rade zajedno i imaju glavni kapital u Češkoj. Syle skoro cijelo vrijeme boravi u češkom gradu Brno. Druga dva brata Kuka žive na Kosovu, gdje, između ostalog, peru novac investiranjem u izgradnju višespratnica.

„Njihova imovina u Peći je vrlo značajna. Posjeduju salone automobila, čak i vlastiti sportski centar u okolini ovog grada”, priča naš izvor.

Ovaj klan ima direktne veze sa češkom mafijom koja se bavi švercom heroina koji dolazi iz Turske.

„Kuke koriste dva kanala za šverc heroina sa Kosova. Jedan ide preko Srbije i Mađarske do Češke, gdje im je sjedište, a druga ruta ide preko Crne Gore, BiH, Hrvatske i dalje do Češke. U Češkoj se taj plijen dijeli za destinacije u evropskim zemljama”, objašnjava izvor iz crnogorske policije.

Za Kuke je, prema njegovim riječima, karakteristično da svoju mrežu, osim u tranzitu kroz Crnu Goru, Srbiju, Bosnu ili Hrvatsku, baziraju na strancima – Ukrajincima, Česima i Poljacima.

Klan Kuka u Njemačkoj je povezan sa poznatom mafijaškom porodicom Rihter. Preko ove porodice indirektno su povezani i sa grupom Osmani. Navodno zajedno peru pare u nekim međunarodnim projektima za nerazvijene zemlje Afrike i Latinske Amerike.

„Klan Kuka je vrlo oprezan i po njihovim poslovima ima vrlo malo hapšenja. Pregledajte i stranice na internetu. Maltene ništa. Podaci koje vam saopštavam su potpuno provjereni i rezultat su dugogodišnjeg operativnog rada i domaćih i stranih obavještajnih službi. Sve se to veoma dobro zna i u Upravi policije, ali su, ipak, kao akteri prekograničnog šverca kroz Crnu Goru i Kuke do sada ostali nedodirnuti”, rekao je izvor Monitora.

Razumljivo da je o organizovanom kriminalu i prekograničnom švercu najteže i najopasnije govoriti iz pozicije svjedoka. Svjedoci prekograničnog šverca, otpušteni rožajski policajci, bježe iz Crne Gore iz bezbjednosnih razloga. Nakon Envera Dacića, Mithata Nurkovića, Hamda Murića i Rešada Kalača, nedavno je za inostranstvo otišao i Edževit Nurković. On je radio u rožajskoj Ispostavi policije na suzbijanju privrednog kriminala, prije nego je dobio otkaz.

Nurković je nedavno izjavio kako je švercerima morao vraćati zaplijenjenu robu po naređenju pretpostavljenih, da bi vrlo brzo nakon te izjave dobio dvije telefonske prijetnje u vidu SMS poruka upućenih izvan Crne Gore.

,,Samo preko graničnog prelaza Kula je za dvije i po godine ‘oprano’ oko 1.600 cisterni naftnih derivata zbog čega je državni budžet oštećen za približno 25 miliona eura”, ispričao je Nurković prije odlska. „Taj novac je otišao u privatne džepove, dobrim dijelom i u džepove policijskih starješina i službenika. Marta 2009. godine o švercu nafte na Kuli detaljno je u pismenoj formi obaviješten direktor Uprave policije Veselin Veljović. On je nakon toga smijenio dvojicu starješina rožajske policije, potpisnike te informacije”.

Komentarišući to što se državni organi nijesu oglasili povodom Nurkovićevih optužbi za organizovani kriminal, lider Pokreta za promjene i član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević izjavio je da postoji niz indicija koje ukazuju da su u taj posao uključeni policija, ANB i ljudi iz samog vrha vlasti.

,,Zato se to zataškava, pa i ono što su izrekla petorica bivših policajaca iz Rožaja, koji su imali izričite dokaze, ali tužilac ništa od toga nije uzeo u obzir niti pokrenuo istragu”, izjavio je Medojević. „Čim tužilac ne radi svoj posao, znači da ima političku blokadu iz DPS-a i da je to posao u koji su umiješani moćnici i koji se ne dira. Tu su veliki gubici, riječ je o ogromnom švercu cigareta, kafe i goriva, a vjerovatno i droge i ljudi. Riječ je o transferzali otvorenoj za kriminal u kojoj učestvuju pojedinci koji se dobro bogate. Nije teško čak ni utvrditi ko su oni, jer se to vidi iz njihovog standarda”.

On je ocijenio da prekogranična mafija ima podršku u vrhu DPS-a što „veže ruke” poštenim policajcima.

,,Ko se suprotstavi, doživljava prijetnje, otpuštanje sa posla, pa čak i likvidacije. To je, nažalost, zona koja se može razriješiti tek kada DPS bude smješten u opoziciju”, rekao je lider PZP-a..

On je objasnio da je u slučaju bivših policajaca iz Rožaja učinio sve što je mogao i da je obavijestio ambasade svih zapadnih zemalja i Evropsku komisiju.

,,Pomogao sam koliko sam mogao. Rožaje je pod kontrolom švercersko-mafijaške strukture i taj grad je zarobljen kao i mnogi mali gradovi gdje je privreda uništena, a kriminal cvjeta. Mladi ljudi vide da su sve političke strukture povezane – vlast, policija, tužilaštvo, pravosuđe, granična policija, carina i ako se ne pokoriš samo možeš da stradaš. Ipak, na izborima ti isti ljudi glasaju za njih i ne znam zašto se onda žale. Oni koji su vjerovali da brane Crnu Goru i da se bore protiv Sedmog bataljona, sada podržavaju stranku koja je direktno uključena u mafijaške poslove u okolini Rožaja”, rekao je Medojević.

Da kriminalci imaju podršku u strukturama vlasti govore, između ostalog, i podaci o tome da bez problema krstare Crnom Gorom automobilima crnogorskih registarskih oznaka. Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu razotkrivao ko sve od bosova ima automobile sa crnogorskim tablicama. „Jedan od braće Kuka vozio je maseratija sa crnogorskim tablicama, vrijednim stotine hiljada eura, dok je drugi imao hamera, takođe naših registarskih oznaka”, podsjeća izvor iz policije.

Monitorov izvor ističe da svoje tvrdnje može da potkrijepi preciznim podacima o vrstama i markama automobila, brojevima i crnogorskim registarskim oznakama koje su nosila vozila prekograničnih bosova, ili ih i dalje nose.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo