Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zdravlje kao državni neprijatelj

Objavljeno prije

na

Sljedeće nedjelje biće tačno deset mjeseci od kako smo čitaoce Vijesti, Dana i Monitora pozvali da nas obavijeste ako u nekoj od ovdašnjih prodavnica vide ili kupe meso ili mesne prerađevine porijeklom iz Brazila.

Niko nam se, do danas, nije javio.

Dostupna dokumenta, ipak, pokazuju da je za godinu dana, od sredine 2008. godine do avgusta prošle godine ovdašnjim dobavljačima dozvoljen uvoz skoro 500 tona pilećeg mesa iz Brazila. Devet desetina odobrenog uvoza za koji imamo podatke odnosi se na LL Korać iz Podgorice. Gdje je to meso?

ČUVARI TAJNE: Na ovo pitanje odgovorila nam je, u ljeto prošle godine, Mirjana Drašković, dugogodišnji inspektor Veterinarske ustanove Crne Gore i specijalista za bezbjednost hrane. I zbog toga je dobila otkaz.

U najkraćem: Mirjana Drašković je otkrila kako se u mesarama LL Korać piletina uvezena iz Brazila prodaje odmrznuta, pod lažnom etiketom, kao svježi pileći fileti.

„Na staklenoj vitrini sa strane lijepili su stare deklaracije Agroživa ili domaćih proizvođača Franca i slični, i tako odmrznuti pileći file prodavali kao domaći”, navodi Mirjana Drašković u krivičnoj prijavi koju je krajem avgusta prošle godine predala Vrhovnom državnom tužiocu. I na koju, do danas, nije dobila nikakav odgovor. „Na taj način kupac je svjesno varan i dovođen u zabludu. Takva hrana je nebezbjedna za ljudsku potrošnju.”

U prvi mah, iz LL Korać su tvrdili da je zatečena piletina ostatak uvoza izvršenog u ljeto 2008. godine. Tek pošto ih je inspektorka Drašković uhvatila u laži (ispalo je da je meso uvezeno u Crnu Goru prije nego što je proizvedeno u Brazilu), iz LL Korać su obznanili da im je, u vrijeme globalne epidemije tzv. svinjskog gripa, odobren uvoz 55 tona mesa iz epicentra epidemije. Direktor Veterinarske uprave Crne Gore Ivan Popović naložio je uvoznicima da pileće filete obavezno prepakuju prije nego ih stave u promet u maloprodaji. ,,Po mom mišljenju ovo je urađeno da se potrošači dovedu u zabludu i da se pomogne uvozniku da prepakovanjem prikrije zemlju porijekla za uvezeno meso”, navodi Draškovićeva u prijavu predatoj kabinetu Ranke Čarapić.

Inspektorka je o svom otkriću obavijestila nadležne u Veterinarskoj upravi, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi policije i Tužilaštvu. I svi su ignorisali njena upozorenja.

Tada je odlučila da o potencijalnoj opasnosti za njihovo zdravlje obavijesti i građane Crne Gore. Istovremeno, za razliku od svojih šefova iz Uprave i Ministarstava poljoprivrede i zdravlja Mirjana Drašković nije zaboravila kako je samo nekoliko mjesec ranije zvanično saopšteno: „ … do daljnjeg će se suspendovati saglasnosti za uvoz svih vrsta roba životinjskog porijekla iz Južne i Sjeverne Amerike…”. Zašto se ova zabrana nije odnosila i na LL Korać?

Potom su se saopštenjem oglasili i zvaničnici Veterinarske uprave. Ali ne da objasne nedoumice, već da zaprijete i presude: ,,Ograđujemo se apsolutno od svih navoda koje javnosti iznosi inspektorka Drašković i u najmanju ruku ih smatramo neprimjerenim državnom službeniku (!?) i preduzećemo sve zakonom predviđene mjere da spriječimo dalje neistinito i iskonstruisano obraćanje Mirjane Drašković u svojstvu inspektora u našem državnom organu”.

ZLOČIN I KAZNA: Rečeno – učinjeno. Rješenje o otkazu uručeno je Mirjani Drašković 18 septembra prošle godine. U obrazloženju odluke Disciplinske komisije VU navodi se da je inspektorka ,,prekoračila ovlašćenja davanjem izjava u medijima da se u Crnoj Gori brazilsko meso prodaje kao domaće”, te da je zbog toga “uzbuđivala javnost tokom ove turističke sezone”. Direktor Veterinarske uprave Ivan Popović potvrdio je da je potpisao rješenje o otkazu. ,,Sve je urađeno po zakonu, tako da nemam namjeru da s tom osobom polemišem preko novina”, saopštio je Popović ne precizirajući što to do svega što je Mirjana saopštila nije istina. Ili je za kaznu bilo dovoljno to što su njeni iskazi nekoga ljutili.

,,Sistem kontrole bezbjednosti hrane u Crnoj Gori postavljen je tako da u njemu nema mjesta za one koji znaju i žele da rade svoj posao”, tvrdila je Mirjana Drašković, “Ja nisam izgubila posao zato što ne umijem da radim, nego zato što sam pričala i ukazivala na propuste”.

Pokazalo se da za razliku od nje direktor Popović, ponovo, nije bio u pravu. Prvo je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila odluku o otkazu tražeći da se postupak ponovi. Potom je na stranu Mirjane Drašković stao i Upravni sud Crne Gore. Tako je ona krajem jula vraćena na posao.

Tu su je sačekali i svi oni kojima je zaštita nečijih privilegija i dobre zarade bila važnija od poštovanja zakona i bezbjednosti stanovnika Crne Gore. Mirjani Drašković preostaje da nastavi davno započetu borbu za kvalitet i bezbjednost hrane koje stiže u Crnu Goru. A to, dokazano, nije ni malo laka bitka.

Crnogorski mediji su zabilježili kako se Draškovićka, tada kao republički veterinarski inspektor, još u avgustu 2002. godine suprotstavila naumu moćnika da se laka zarada stavi ispred zdravlja ljudi. ,,Predlog Sektora za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da se mlijeko od grla koja su bolesna od mastitisa otkupljuje u podgoričkoj Mljekari po cijenama nižim od 10 do 20 odsto od mlijeka zdravih grla, služba Veterinarske inspekcije ne može, niti će prihvatiti”, saopštila je Draškovićka uz opasku da je ,,veoma čudno da Ministarstvo kome je osnovni zadatak zaštita zdravlja ljudi, može uopšte da uzme na razmatranje ovakav predlog”.

Ministar Milutin Simović i njegovi saradnici nijesu javno polemisali sa njenim stavom.

Bez demantija ili adekvatnog objašnjenja prošli su i navodi Mirjane Drašković iz 2004. godine o trgovini leukoznim mesom iz Ulcinja. Ministar Simović je, tvrdi ona, dozvolio da se dio zaraženog mesa proda prerađivačima u Srbiji dok je ostatak navodno uništen u Crnoj Gori. Kasnije se ispostavilo da je vlasnicima ovdašnjih hladnjača za čuvanje leukoznog mesa isplaćeno preko 10 hiljada eura. Bez odjeka je prošle i afera teška 20-tak tona sira koji je, zbog nepropisne dokumentacije, vraćen proizvođačima u Zapadnoj Evropi i pored pritiska moćnog uvoznog lobija da se posao nesmetano nastavi, a Draškovićka – kao najveća smetnja unosnom biznisu – kompromituje i ukloni iz sistema kontrole.

Uslijedila je priča o uvozu mesa iz Brazila i Argentine. Ministar Milutin Simović je, krajem 2007. godine, u Skupštini Crne Gore demantovao sumnje Mirjane Drašković i ustvrdio kako se u Crnu Goru iz Brazila uvozi samo piletina. Poslanici nijesu povjerovali inspektorki iako im je ona predočila dva, doduše nepotpisana, rješenja o uvozu svinjskog i goveđeg mesa. Potom je isto potvrdio i Ivan Popović objašnjavajući da se brazilsko pileće i goveđe meso „uvozi u Crnu Goru u posljednjih deset godina i uvoziće se”. Ko je obmanuo javnost: ministar poljoprivrede ili direktor Veterinarske uprave? I zašto jedan ili drugi nijesu odgovarali za izrečenu neistinu?

Mirjana Drašković misli da zna odgovor na ovo pitanje: “Kod nas oni koji su odgovorni za pitanja bezbjednosti hrane koju jedemo jedno rade, drugo pričaju, treće misle – i pune džepove. To je suština”. Usput, tokom disciplinskog postupka koji je vođen protiv nje kao dokaz poslodavca pojavila su se i rješenja o uvozu goveđeg mesa iz Brazila (2003. i 2004. godine) na kojima je stajao potpis ministar Simovića.

NA RIJEČ: Za razliku od kolega iz Crne Gore, nadležni iz Srbije i BiH su, tokom godine na izmaku, na sva zvona obznanili kako su spriječili uvoz sumnjivog mesa iz Brazila i Argentine koje je prerađivano u tamošnjim sušarama i na tržište plasirano kao domaći proizvod. Iako je jedino domaće u tom poslu vazduh, greda o koju je meso obješeno, možda so i pamet koja je osmislila taj unosan posao. A riječ je, kažu, o biznisu koji godišnje vrijedi milione eura.

Nasuprot njima, crnogorski zvaničnici se nijesu potrudili da odgovora na jedno jedino pitanje koje se tiče bezbjednosti hrane koja se proizvodi ili uvozi u Crnu Goru. Umjesto toga oni su svoju energiju i trud uložili kako bi spriječili dobronamjerne da otkriju i obznane moguće nepravilnosti i njihov rizik po zdravlje stanovnika Crne Gore.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRAH TURISTIČKE SEZONE: Hotelijeri očekuju spas od domaćih turista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom katastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nijesu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove

 

Nesvakidašnja scena na prostranom parkingu ispred budvanskog hotela Avala, na kojem je u danima proteklog vikenda bilo parkirano više vozila nego što redovno može da primi, nedvosmisleno ilustruje trenutnu situaciju ovogodišnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. U drugoj polovini jula, na vrhuncu ljetnje sezone, na parkingu ispred hotela sa 4 zvjezdice bili su uglavnom automobili sa crnogorskim registarskim tablicama, iz Podgorice, Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina… Domaći turisti, kojima se pojedini hotelijeri okreću nakon gubljenja  posljednje nade u dolazak stranih gostiju, iskoristili su specijalne paket aranžmane po izuzetno povoljnim cijenama da borave u hotelu sa 4 zvjezdice, smještenom nadomak Starog grada.

Kada je postalo izvjesno da je zbog epidemije Covid-19 i glavna sezona u potpunosti propala, da stranaca u Crnoj Gori gotovo da nema, te da u značajnijem broju neće ni doći, kada su sve prethodne rezervacije turističkih agencija otkazane za jul i avgust, mnogi hotelijeri pokušavaju naći svoju računicu u drastičnom sniženju cijena usluga smještaja i time privući domaće goste, onaj dio crnogorske populacije koja toliko sebi može priuštiti. Mnogim porodicama pružila se, možda i prvi put, prilika da uživaju u uslugama luksuznih hotela po iznimno niskim cijenama.

U okviru julskog paketa Hotel Avala nudi usluge smještaja na bazi polupansiona i tri noćenja za tri osobe po cijeni od 199 eura. Uz to, djeca do 12 godina oslobođena su plaćanja. Besplatne su i mnoge druge hotelske usluge poput plažnog mobilijara, saune, bazena, turskog kupatila…

Slični aranžmani nude se i u hotelima HG Budvanska rivijera, u kampanji – Odmor koji ste zaslužili, sniženjem cijena usluga i do 35 odsto u odnosu na prošlogodišnje. U najvećoj hotelskoj kući obezbijedili su brojne ugovore sa bankama, Fondom PIO i sindikalnim organizacijama kojima je domaćim gostima omogućeno odloženo plaćanje ljetovanja u deset mjesečnih rata.

Međutim, najdalje je otišla ponuda ekskluzivnog butik hotela Conte u Perastu, čiji vlasnici nude promotivni paket od 199 eura za jednu osobu, za pet dana boravka u ovom hotelu na obali Bokokotorskog zaliva, sa nizom primamljivih detalja, od šampanjca dobrodošlice do poklona na odlasku,  besplatnih izleta brodom po zalivu, bogatog menija za dva dnevna obroka.

Međutim, mali su izgledi da će domaći turisti značajno pomoći hotelijerima i ublažiti katastrofalne razmjere štete nastale širenjem epidemije virusa korona.

Izuzetak u euforičnom smanjenju cijena turističkih usluga predstavlja primjer  hotela Sveti Stefan i Miločer koji posluju u okviru kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva.  Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties zadržala je prošlogodišnje cijene smještaja u hotelima Miločer i Sveti Stefan, koje za odmor i ovog ljeta biraju njihovi stalni gosti, uglavnom iz zemalja čijim je građanima dozvoljen ulazak u Crnu Goru. Ili povlašćeni turisti koji doputuju privatnim avionima i jahtama, bez obzira iz koje zemlje stižu.  I cijene plažnog mobilijara iste su kao lani. U poznatom ljetovalištu kao da su odlučili, ako već propadaju neka to bude sa stilom. Na velikoj miločerskoj plaži dvije ležaljke i suncobran prodaju i posjetiocima koji nisu gosti hotela po cijeni od 130 eura na dan, dok na plaži Svetog Stefana, komplet plažnog mobilijara staje 110 eura.

Svima je jasno da je ovogodišnja turistička sezona doživjela potpuni kolaps, pandemija virusa korona paralizovala je crnogorski turizam, koji bilježi pad prometa za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od turizma lošiji su od prognoza koje je iznijela Vlada, da  gubitak neće biti veći od 40 odsto.

Ministarstvo turizma ranije je saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onima koji rade popunjenost oko 10-13 procenata.

Crna Gora je za relativno kratko vrijeme prešla put od korona-fri destinacije do turističke zemlje u kojoj je na vrhuncu sezone proglašena epidemija na njenoj cijeloj teritoriji. Markentinška istrčavanja porukama da je Crna Gora prva turistička destinacija u Evropi u kojoj nema korone, nisu donijela nikakvu prednost domaćem turizmu. Svijet nije povjerovao uvjeravanjima da se turistima nudi sigurnost i da u zemlji nema više oboljelih.  Mnoge evropske zemlje u isto vrijeme stavljale su Crnu Goru na listu rizičnih zemalja za putovanje i odmor. Da bi ponovna eskalacija broja zaraženih, crnogorski turizam poptpuno paralizovala.

Crna Gora je sada označena crvenom bojom na mapama broja oboljelih od korone, prema kojoj zemlje EU zatvaraju svoje granice. Dodatni problem predstavlja i to što eventualne goste sa Zapada, po povratku iz Crne Gore u njihovim zemljama očekuje karantin ili samoizolacija. Turista iz zapadnoevropskih zemalja ove godine sigurno neće biti, a sve su prilike ni značajnijih dolazaka sa tradicionalno vodećih tržišta Rusije i Srbije, prema kojima su granice odavno zatvorene.

Šteta koju će pretrpjeti turistička privreda je ogromna. Prema podacima Monstata Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 2,6  miliona turista koji su ostvarili  oko 14 miliona noćenja. Od tog broja najviše turista bilo je iz Srbije, više od 400.000, koji su ostvarili oko 3 miliona noćenja i u Crnoj Gori ostavili više od 160 miliona eura. Slične brojke odnose se i na turiste iz Ruske Federacije. Turisti iz ove dvije zemlje čine oko 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam.  Donedavno, u danima prije proglašenja epidemije, samo su Srbija i Rusija, uz još dvije zemlje, bile na listi zemalja čijim je građanima bio zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Pored Covida-19, propasti turističke sezone doprinose i politička previranja i scene policijskog nasilja nad građanima, pogotovu u Budvi. Policijska okupacija Budve i hapšenje predsjednika vodeće turističke opštine u kojoj se ostvaruje polovina ukupnog turističkog prometa, uoči turističke sezone, snažna je poruka potencijalnim gostima da nas zaobiđu.

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom kastastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nisu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove.

Puste su i crnogorske plaže na kojima redovi ležaljki i suncobrana tokom cijelog dana ostaju prazni, izuzev u dane vikenda, kada se bilježi nešto veći broj posjetilaca iz gradova u unutrašnjosti. Izostanak gužve na plažama, na prilaznim parkinzima, u kafićima i restoranima, privlači građane koji na miru, u iznuđenoj situaciji, mogu uživati u čarima prirodnih pješčanih plaža, sunca i mora.

Loše su prognoze i za sezonu 2021, ocjenjuju pojedini turistički radnici. Ovo je period kada se unaprijed ugovaraju kapaciteti za narednu sezonu u segmentu organizovanih dolazaka preko putničkih agencija. Sa junom se završava prva faza ugovaranja kontigenata, da bi se u septembru definisale cijene. Ove godine  niko se nije ni javio. Organizovani turizam čini oko 30 odsto dolazaka turista u Crnu Goru. Preostao je isključivo individulani buking. Turizam će zavisiti od pronalaska vakcine protiv Covida-19, koja može garantovati bezbjedno putovanje, odmor i boravak turista u hotelima i drugim vidovima smještaja širom svijeta.

Branka PAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE PRTISCI NA AUTORE IRONIČNIH TEKSTOVA NA FB: Kada država izgubi smisao za humor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor je ranije pisao o privođenju građana na informativne razgovore zbog sumnje da su na popularnim satiričnim fejsbuk stranicama pisali kritičke objave o državi i policiji. Sada policija privodi i zbog stavova na društvenim mrežama koji pozivaju na proteste ili govore o potrebi da se smijeni vlast

 

Građanski aktivista Omer Šarkić često kroz ironiju kritikuje ružnu stvarnost u našoj državi. Nije pretpostavljao da će mu policija zakucati na vrata zbog ironičnog statusa na društvenoj mreži fejsbuk.

Nakon što su pojedini poslanici Demokratskog fronta (DF) opravdavali reakcije policije tokom protesta u Beogradu, on je objavio satirični status na svom FB profilu kako će ta partija organizovati protest ispred Ambasade Srbije i javno osuditi tamošnju policijsku brutalnost.

„Napisao sam ironični post. Došla su dva policajca sa nalogom da budem saslušan u MUP-u (policiji) jer sam pozvao na protest ispred ambasade Republike Srbije. Inspektoru koji me saslušao je bilo jako neprijatno, shvata da je to ironično, ali mora da uradi sve procesne radnje, da uzme izjavu, kao da sam ozbiljan kriminalac, da obavijesti tužioca. Zadržao sam se tamo sat i po vremena“, objasnio  je Šarkić na svom fejsbuk profilu.

Monitor je ranije pisao o privođenju građana na informativne razgovore zbog sumnje da su na popularnim satiričnim fejsbuk stranicama pisali kritičke objave o državi i policiji. Danas policija privodi i zbog stavova na društvenim mrežama koji pozivaju na proteste ili govore o potrebi da se smijeni vlast.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević smatra da je hapšenje ljudi zbog objava na društvenim mrežama, u svim njima poznatim slučajevima, bilo neopravdano treniranje strogoće protivno evropskim standardima. Primjećuje da pozivanje na informativni razgovor Šarkića pokazuje i zabrinjavajući nedostatak smisla za humor.

„Sve se to dešava uprkos brojnim obukama koje su do sada organizovane za državne službenike. Nema nikakvog opravdanja da se vlasti zemlje, višegodišnjeg kandidata za članstvo u EU, ponašaju kao da su iz doba jednopartijskog jednoumlja. A to policija i tužilaštvo demonstriraju u redovnim vremenskim intervalima“, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Najdrastičniji primjer progona satiričara je slučaj Velimira Čabarkape (29) iz Pljevalja, koji je pritvoren a zatim prvostepeno osuđen na dva mjeseca zatvora zbog satirične obrade državne himne Crne Gore.

HRA je tada upozorila da se time nastavlja represija nad slobodom izražavanja u Crnoj Gori. Apelovali su na tužilaštvo da prestane sa krivičnim gonjenjem i zatvaranjem ljudi zbog izražavanja koje ne predstavlja ni poziv na nasilje ni govor mržnje.

Evropski sud za ljudska prava, podsjećaju iz HRA, u više presuda naglašava da je satira „oblik umjetničkog izražavanja i socijalnog komentara koji je, pretjerivanjem i krivljenjem stvarnosti, namjerno provokativan i političke prirode i da svako njegovo ograničenje treba razmatrati krajnje oprezno“.

Barani Miloš Pečurica i Strahinja Đorđević od lokalne policije trpe neprijatnosti zbog fejsbuk stranica.

Pečurica tvrdi da su četiri policajca kucala na njegova vrata kako bi ga pozvali na hitan informativan razgovor. Nije mu objašnjen osnov zbog kojeg ga pozivaju, odnosno sumnja u izvršenje kojeg krivičnog djela ili prekršaja.

„Policijski službenici su bili jako korektni prema meni, ali nije prijatno kada vam na vratima banu njih četvorica. Iako su me zvali samo informativno, u barski CB sam otišao sa advokatom, možda bi se policija drugačije ophodila da sam bio sam“, kaže Pečurica za Monitor.

On tvrdi da ga je policija ispitivala samo o objavama na određenim fejsbuk stranicama (popularno nazvanim „mim stranice“). Zanimalo ih je ko stoji iza stranica i da li je on pisao određene objave, kritički nastrojene prema djelovanju policije tokom budvanskih protesta. „Nijesam pisao nijednu od tih objava koje su mi pokazali u policiji, ali sam lajkovao te objave i veliki broj komentara na njima. Ne vidim razlog zašto bi se policija bavila ovim objavama, jer time nije počinjeno nijedno krivično djelo“ objašnjava Pečurica.

Njegov sugrađanin Strahinja Đorđević više je puta maltretiran od strane policijskih službenika. Tvrdi da policija djeluje na  osnovu „kafanskih priča“.

„Zvali su me na informativne razgovore, upadali su mi na posao, pretresali mi stan, upućeno mi je na ulici par ozbiljnih prijetnji od strane policajaca. Nijesam ih prijavio, jer sam siguran da je riječ o pokušaju da me zastraše“, kaže Đorđević u izjavi za Monitor.

Tražili su ga na poslu, ali nijesu imali pisani nalog, na šta ih je upozorio. „Radim ozbiljan posao. Bilo mi je jako neprijatno to što me izvode iz kancelarije pred kolegama i klijentima kao najvećeg kriminalca“, kaže Đorđević.

S nalogom su ga potražili na kućnoj adresi. Desetak policajaca je dva dana kasnije kod njega došlo sa nalogom za pretres stana. Stan mu je pretresan zbog sumnje u nedozvoljeno držanje vatrenog oružja i eksplozivnih naprava, kojima je planirano izvršenje nekog krivičnog djela. Bili su korektni tokom pretresa. „Svjestan sam da po nečijem nalogu obavljaju prljav posao i izlažu neprijatnosti familiju. Nikada u životu nijesam imao veze sa oružjem, niti imam nešto od toga u stanu“, kaže on.

Obojica su, neposredno prije ovih aktivnosti, prinudno dovođeni na suđenje zbog ranijih prekršaja, iako nikada nijesu dobili sudski poziv.

„Na istoj adresi u Baru živim 26 godine, na tom mjestu sam uredno primao svu poštu, i poštar navodno nije mogao da me nađe za taj poziv. Međutim, vrlo ažurno su me našli za prinudno dovođenje“, kaže Pečurica.

Osim njih, tvrde Đorđević i Pečurica, policija je pozivala još nekoliko građana na informativne razgovore. S jednim ciljem – da saznaju ko stoji iza određenih fejsbuk stranica. Oni a smatraju „smiješnim“ to što policija tolike kapacitete troši za „lov na mim stranice“ u gradu u kojem svako malo neko biva ubijen u obračunu klanova.

Uprava policije i dalje ne odgovara zbog čega su privođeni na hitne informativne razgovore i na druge načine maltretirani građani za koje se sumnja da stoje iza određenih satiričnih fejsbuk stranica, niti koliko je ljudi ove godine privedeno zbog objava na društvenim mrežama. Monitor je prvi put pitanja na zvanične mejl adrese Upravi policije uputio 28. juna, a ponovio ih je u ponedjeljak. Policijski zvaničnici ćute.

 

Tea Gorjanc, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)
Policija protivpravno prekidala mirna okupljanja

Tea Gorjanc Prelević osvrnula se i na mirna spontana okupljanja građana širom Crne Gore, koja su razbijana akcijama policije. Tvrdi da su službenici Uprave policije u tim slučajevima nezakonito postupili.

„Prekidi spontanih mirnih okupljanja koja nisu najavljena, maltretiranje i procesuiranje ljudi zbog učestvovanja u takvim okupljanjima i privođenja zbog pozivanja na takva okupljanja na fejsbuku, sve je to protivno ljudskom pravu na slobodu mirnog okupljanja i to bi i policija i tužioci odavno morali da znaju“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona ukazuje da i neki pozitivni primjeri u policiji i tužilaštvima pokazuju da nije tačno da svi ne znaju kako treba da se ponašaju.

„Na primjer, o tome da li je čovjek koji je prenio na fejsbuku vijest s nekog portala da je predsjednik zaražen koronom izvršio krivično djelo ili ne, imali ste sasvim suprotstavljene stavove i policajaca i tužilaca. Prevagnuo je, nažalost, stav protivan ljudskom pravu na slobodu izražavanja i čovjek je uhapšen i optužen i suđenje mu je u toku“, objašnjava Gorjanc Prelević

Ona upozorava da u ovakvoj klimi oni koji su profesionalni ne mogu da napreduju i da to ozbiljno koči neophodne reforme u Crnoj Gori.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE ADVOKATA VELIBORA MARKOVIĆA NA FEJSBUKU: Zavrtanje šije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Markovićeve  objave u kojima upućuje i direktne prijetnje „zavrtanjem šije“ onim drugačije seksualne orijentacije, izazvale su burne reakcije i polemike. Advokatska komora protiv njega je pokrenula disciplinski postupak. Marković  svoje stavove pravda pozivajući se na evropsku Konvenciju o ljudskim pravima i pravo na slobodu izražavanja

 

Upozoravam da ću slomiti kičmu svakom ko se preda mnom i mojom djecom bude žvalavio. Ovo je dio teksta koji je na svom Fejsbuk profilu objavio advokat Velibor Marković. Javnosti je bio poznat kao kritički glas struke, i između ostalog, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Izrečeno nije prijetnja, nego upozorenje, obrazložio je docnije Marković. Upućeno pripadnicima LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori, heteroseksualnim parovima, roditeljima sa djecom, braći i sestrama, pa i onima sa kućnim ljubimcima.

I novinarki Vijesti Damiri Kalač, koju je javno, bez ikakvog osnova, etiketirao kao lezbijku.

Uslijedile su brojne reakcije i osude izjava advokata Markovića. No oglasili su se i branitelji njegovih stavova. Posebno se izdvojio glas grupe Pravoslavlje i porodica. Ovako: Govoriti o Damiri Kalač i Veliboru Markoviću je suvišnoJer, vele, na jednoj strani je ugledni porodični čovjek, roditelj, sportista, a na drugoj ružna žena, lezbijka, čija priča može jedino da prođe u azilu za pse.

Ovo je sažeta verzija onoga što su napisali o jednoj mladoj ženi. Neki detalji su isuviše brutalni, a njihovo objavljivanje bi dodatno izazvalo nepotrebnu bol Damiri Kalač. Advokat Marković se zahvalio na ovakvoj podršci grupi Pravoslavlje i porodica. MCP se ovim povodom nije oglašavala. Ni do zaključenja ovog broja Monitora, na pitanje da prokomentarišu ovaj slučaj, iz MCP nije stigao odgovor. Zbog salvi uvreda koje je Marković iznio, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) je formiralo predmet, a u Advokatskoj komori Crne Gore (AKCG) je protiv njega pokrenut i disciplinski postupak.

Prijavu protiv Markovića podnijela je i Damira Kalač. ,,Neprihvatljivo je da u javnom prostoru razgovaramo na način na koji on to čini. Nekada sam i sama rado slušala kada jednostavnim jezikom objašnjava pravne stvari“, kaže ona za Monitor.

Prema njenim riječima, objave u kojima LGBTIQ osobama, ali i drugima, poručuje da će im zavrnuti šiju i slomiti kičmu ako se budu žvalavili na njegove i oči njegove djece, ne priliče jednom profesionalcu.

Markovićevi statusi na Fejsbuku na površinu su izbacili njegove stavove o ženama. Mnogi su ih okarakterisali kao mizogine. Monitor ih, zbog degutantnosti, neće prenositi doslovce.

,,Istupi advokata Markovića me ne iznenađuju. Ko god je ranije bio u prilici da sa njim uđe u polemiku, mogao je da posvjedoči seksističkim ispadima. Sada i homofobičnim. Jednom sam i sama učestvovala u raspravi sa njim, koja mi je pomogla da sagledam tu stranu njegove ličnosti. Zbog toga nikada više, ma koju poziciju u društvu pokrivao, neće biti sagovornik ni u jednom mom novinarskom tekstu. To je moj odgovor na takvo ponašanje“, kaže za Monitor novinarka Vesna Rajković – Nenadić.

,,O ženi govori na ponižavajući način, svodeći je na onu koja širi noge. To je tek djelić njegovih izjava. Zahvaljujem se svim muškarcima koji su se usprotivili takvom ophođenju, a posebno me raduje što vidim da su žene glasnije“, kaže Kalač.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo