Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zdravlje kao državni neprijatelj

Objavljeno prije

na

Sljedeće nedjelje biće tačno deset mjeseci od kako smo čitaoce Vijesti, Dana i Monitora pozvali da nas obavijeste ako u nekoj od ovdašnjih prodavnica vide ili kupe meso ili mesne prerađevine porijeklom iz Brazila.

Niko nam se, do danas, nije javio.

Dostupna dokumenta, ipak, pokazuju da je za godinu dana, od sredine 2008. godine do avgusta prošle godine ovdašnjim dobavljačima dozvoljen uvoz skoro 500 tona pilećeg mesa iz Brazila. Devet desetina odobrenog uvoza za koji imamo podatke odnosi se na LL Korać iz Podgorice. Gdje je to meso?

ČUVARI TAJNE: Na ovo pitanje odgovorila nam je, u ljeto prošle godine, Mirjana Drašković, dugogodišnji inspektor Veterinarske ustanove Crne Gore i specijalista za bezbjednost hrane. I zbog toga je dobila otkaz.

U najkraćem: Mirjana Drašković je otkrila kako se u mesarama LL Korać piletina uvezena iz Brazila prodaje odmrznuta, pod lažnom etiketom, kao svježi pileći fileti.

„Na staklenoj vitrini sa strane lijepili su stare deklaracije Agroživa ili domaćih proizvođača Franca i slični, i tako odmrznuti pileći file prodavali kao domaći”, navodi Mirjana Drašković u krivičnoj prijavi koju je krajem avgusta prošle godine predala Vrhovnom državnom tužiocu. I na koju, do danas, nije dobila nikakav odgovor. „Na taj način kupac je svjesno varan i dovođen u zabludu. Takva hrana je nebezbjedna za ljudsku potrošnju.”

U prvi mah, iz LL Korać su tvrdili da je zatečena piletina ostatak uvoza izvršenog u ljeto 2008. godine. Tek pošto ih je inspektorka Drašković uhvatila u laži (ispalo je da je meso uvezeno u Crnu Goru prije nego što je proizvedeno u Brazilu), iz LL Korać su obznanili da im je, u vrijeme globalne epidemije tzv. svinjskog gripa, odobren uvoz 55 tona mesa iz epicentra epidemije. Direktor Veterinarske uprave Crne Gore Ivan Popović naložio je uvoznicima da pileće filete obavezno prepakuju prije nego ih stave u promet u maloprodaji. ,,Po mom mišljenju ovo je urađeno da se potrošači dovedu u zabludu i da se pomogne uvozniku da prepakovanjem prikrije zemlju porijekla za uvezeno meso”, navodi Draškovićeva u prijavu predatoj kabinetu Ranke Čarapić.

Inspektorka je o svom otkriću obavijestila nadležne u Veterinarskoj upravi, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi policije i Tužilaštvu. I svi su ignorisali njena upozorenja.

Tada je odlučila da o potencijalnoj opasnosti za njihovo zdravlje obavijesti i građane Crne Gore. Istovremeno, za razliku od svojih šefova iz Uprave i Ministarstava poljoprivrede i zdravlja Mirjana Drašković nije zaboravila kako je samo nekoliko mjesec ranije zvanično saopšteno: „ … do daljnjeg će se suspendovati saglasnosti za uvoz svih vrsta roba životinjskog porijekla iz Južne i Sjeverne Amerike…”. Zašto se ova zabrana nije odnosila i na LL Korać?

Potom su se saopštenjem oglasili i zvaničnici Veterinarske uprave. Ali ne da objasne nedoumice, već da zaprijete i presude: ,,Ograđujemo se apsolutno od svih navoda koje javnosti iznosi inspektorka Drašković i u najmanju ruku ih smatramo neprimjerenim državnom službeniku (!?) i preduzećemo sve zakonom predviđene mjere da spriječimo dalje neistinito i iskonstruisano obraćanje Mirjane Drašković u svojstvu inspektora u našem državnom organu”.

ZLOČIN I KAZNA: Rečeno – učinjeno. Rješenje o otkazu uručeno je Mirjani Drašković 18 septembra prošle godine. U obrazloženju odluke Disciplinske komisije VU navodi se da je inspektorka ,,prekoračila ovlašćenja davanjem izjava u medijima da se u Crnoj Gori brazilsko meso prodaje kao domaće”, te da je zbog toga “uzbuđivala javnost tokom ove turističke sezone”. Direktor Veterinarske uprave Ivan Popović potvrdio je da je potpisao rješenje o otkazu. ,,Sve je urađeno po zakonu, tako da nemam namjeru da s tom osobom polemišem preko novina”, saopštio je Popović ne precizirajući što to do svega što je Mirjana saopštila nije istina. Ili je za kaznu bilo dovoljno to što su njeni iskazi nekoga ljutili.

,,Sistem kontrole bezbjednosti hrane u Crnoj Gori postavljen je tako da u njemu nema mjesta za one koji znaju i žele da rade svoj posao”, tvrdila je Mirjana Drašković, “Ja nisam izgubila posao zato što ne umijem da radim, nego zato što sam pričala i ukazivala na propuste”.

Pokazalo se da za razliku od nje direktor Popović, ponovo, nije bio u pravu. Prvo je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila odluku o otkazu tražeći da se postupak ponovi. Potom je na stranu Mirjane Drašković stao i Upravni sud Crne Gore. Tako je ona krajem jula vraćena na posao.

Tu su je sačekali i svi oni kojima je zaštita nečijih privilegija i dobre zarade bila važnija od poštovanja zakona i bezbjednosti stanovnika Crne Gore. Mirjani Drašković preostaje da nastavi davno započetu borbu za kvalitet i bezbjednost hrane koje stiže u Crnu Goru. A to, dokazano, nije ni malo laka bitka.

Crnogorski mediji su zabilježili kako se Draškovićka, tada kao republički veterinarski inspektor, još u avgustu 2002. godine suprotstavila naumu moćnika da se laka zarada stavi ispred zdravlja ljudi. ,,Predlog Sektora za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da se mlijeko od grla koja su bolesna od mastitisa otkupljuje u podgoričkoj Mljekari po cijenama nižim od 10 do 20 odsto od mlijeka zdravih grla, služba Veterinarske inspekcije ne može, niti će prihvatiti”, saopštila je Draškovićka uz opasku da je ,,veoma čudno da Ministarstvo kome je osnovni zadatak zaštita zdravlja ljudi, može uopšte da uzme na razmatranje ovakav predlog”.

Ministar Milutin Simović i njegovi saradnici nijesu javno polemisali sa njenim stavom.

Bez demantija ili adekvatnog objašnjenja prošli su i navodi Mirjane Drašković iz 2004. godine o trgovini leukoznim mesom iz Ulcinja. Ministar Simović je, tvrdi ona, dozvolio da se dio zaraženog mesa proda prerađivačima u Srbiji dok je ostatak navodno uništen u Crnoj Gori. Kasnije se ispostavilo da je vlasnicima ovdašnjih hladnjača za čuvanje leukoznog mesa isplaćeno preko 10 hiljada eura. Bez odjeka je prošle i afera teška 20-tak tona sira koji je, zbog nepropisne dokumentacije, vraćen proizvođačima u Zapadnoj Evropi i pored pritiska moćnog uvoznog lobija da se posao nesmetano nastavi, a Draškovićka – kao najveća smetnja unosnom biznisu – kompromituje i ukloni iz sistema kontrole.

Uslijedila je priča o uvozu mesa iz Brazila i Argentine. Ministar Milutin Simović je, krajem 2007. godine, u Skupštini Crne Gore demantovao sumnje Mirjane Drašković i ustvrdio kako se u Crnu Goru iz Brazila uvozi samo piletina. Poslanici nijesu povjerovali inspektorki iako im je ona predočila dva, doduše nepotpisana, rješenja o uvozu svinjskog i goveđeg mesa. Potom je isto potvrdio i Ivan Popović objašnjavajući da se brazilsko pileće i goveđe meso „uvozi u Crnu Goru u posljednjih deset godina i uvoziće se”. Ko je obmanuo javnost: ministar poljoprivrede ili direktor Veterinarske uprave? I zašto jedan ili drugi nijesu odgovarali za izrečenu neistinu?

Mirjana Drašković misli da zna odgovor na ovo pitanje: “Kod nas oni koji su odgovorni za pitanja bezbjednosti hrane koju jedemo jedno rade, drugo pričaju, treće misle – i pune džepove. To je suština”. Usput, tokom disciplinskog postupka koji je vođen protiv nje kao dokaz poslodavca pojavila su se i rješenja o uvozu goveđeg mesa iz Brazila (2003. i 2004. godine) na kojima je stajao potpis ministar Simovića.

NA RIJEČ: Za razliku od kolega iz Crne Gore, nadležni iz Srbije i BiH su, tokom godine na izmaku, na sva zvona obznanili kako su spriječili uvoz sumnjivog mesa iz Brazila i Argentine koje je prerađivano u tamošnjim sušarama i na tržište plasirano kao domaći proizvod. Iako je jedino domaće u tom poslu vazduh, greda o koju je meso obješeno, možda so i pamet koja je osmislila taj unosan posao. A riječ je, kažu, o biznisu koji godišnje vrijedi milione eura.

Nasuprot njima, crnogorski zvaničnici se nijesu potrudili da odgovora na jedno jedino pitanje koje se tiče bezbjednosti hrane koja se proizvodi ili uvozi u Crnu Goru. Umjesto toga oni su svoju energiju i trud uložili kako bi spriječili dobronamjerne da otkriju i obznane moguće nepravilnosti i njihov rizik po zdravlje stanovnika Crne Gore.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo