OKO NAS
ZLATAN PERAK I NJEGOVO PRAVO: Odluku suda nema ko da izvrši

Iskustvo Zlatana Peraka iz Tivta sa crnogorskim pravosuđem po mnogo čemu je specifično. Dok mnogi u Crnoj Gori godinama čekaju da sud presudi u njihovim predmetima, Perak je do sudskih odluka došao blagovremeno. Međutim, to što već 20 godina ima presudu Vrhovnog suda, ništa ne pomaže – sudske odluke se ne izvršavaju.
Perakova ljudska i sudska glavobolja počinje 1994. kada je komšija na trasi lokalnog puta izgradio kuću i time Peraku onemogućio pristup imovini u naselju Luka blizu Lepetana. Građevinska inspekcija je spornu kuću srušila, ali tako vješto da su njeni temelji ostali na trasi predviđenoj za lokalni put. U međuvremenu kuća je ponovo podignuta.
Vrhovni sud Crne Gore je 1994. donio pravosnažnu presudu o rušenju bespravno podignute kuće. Do danas niko od državnih i opštinskih organa tu odluku ne sprovodi.
,,Objekat je pod presudom Vrhovnog suda kojom je sud naložio da se mora ukloniti jer je na uzurpiranom zemljištu, a Opština je taj objekat legalizovala. Sporni objekat je dva puta prodat, iako je sagrađen na tuđoj imovinu. Pitam se kako je pored svega ovoga moguće da to Opština i katastar izvedu”, jedno je od pitanja bez odgovora koje Perak traži dvije decenije.
Opština Tivat je, donoseći novi DUP Lepetana, prije nekoliko godina, legalizovala tu građevinu i izbrisala dotadašnji put do Perakovog imanja, a ucrtala novi pristupni put na drugom mjestu. Ni novoucrtani put nije izgrađen, uprkos tome što je Perak to u nekoliko navrata tražio od Opštine.
U međuvremenu tranzicija je uradila svoje pa su duž brda kojim je trasiran put nikle kuće i vikendice. Na Jutjub snimku koji je Perak nedavno postavio na internetu, vidi se da su na toj lokaciji iznad magistrale načičkani objekti, a do njih vodi improvizovani strmi put.
,,To je nelegalni put. Kuće su napravljene na putu. Gradonačelnik Kankaraš je uspio da provuče tu gradnju. Na brdu je 46 parcela, preko 20.000 kvadrata državne imovine uzurpirano, sve je to opljačkano”, kaže Perak.
On kao glavnog krivca za to nepočinstvo imenuje bivšeg gradonačelnika Tivta Dragana Kankaraša. Objašnjava da je sve to bila državno vlasništvo kojim je upravljalo Komunalno preduzeće, dok je na njegovom čelu bio Kankaraš. I zbog neizvršavanja odluke Vrhovnog suda, legalizovanja kuće koja je nelegalno podignuta, brisanja puta, Perak je javno više puta prozivao Kankaraša.
Zbog neizvršavanja odluke Vrhovnog suda, Perak je slao pisma na mnoge adrese. Pisao je Filipu Vujanoviću i poslao mu preko 100 dokumenata, nije odgovorio, kao ni ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. Ministar pravde Duško Marković, kaže Perak, dao mu je šturi odgovor.
O ovom slučaju dva puta se raspravljalo i u Skupštini Crne Gore u okviru poslaničkog pitanja. Od tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića, traženo je objašnjenje zašto država nije ispoštovala i u djelo sprovela pravosnažnu presudu Vrhovnog suda Crne Gore. Ministar Sekulić je između ostalog odgovorio: „Ovaj je slučaj za rubriku Vjerovali ili ne”.
Ministar je tvrdio da je izvršenje presude Vrhovnog suda u nadležnosti opštinske Građevinske inspekcije, dok je Kankaraš to osporavao tvrdeći da su za to nadležni republički organi.
Pisao je Perak i premijeru Milu Đukanoviću i četiri puta se sastao sa njim. Opet ništa. ,,Pitam Mila Đukanovića, osvrćući se na pismo iz 1996. koje mi je lično uputio sa obećanjem da će presuda Vrhovnog suda biti izvršena u oktobru te godine, koliko ću još njegovih januara čekati. Kada ću da vidim obećani Bolji život i kada ću osjetiti Snagu države u mom slučaju”, kaže za Monitor Perak.
Navodi da je radio u Arsenalu, pri vojsci, i da je prošao golgotu zato što nije htio da učestvuje u pohodu na Dubrovnik. Smatra da u nepoštovanju njegovih osnovnih ljudskih prava udjela ima i inat, ali i nacionalizam: ,,Zato što sam Hrvat treba me išćerati sa moje prađedovine”.
Iako je jedan od osnivača Hrvatske građanske inicijative, ne krije razočarenje sadašnjim rukovodstvom. ,,Predsjednica HGI Marija Vučinović je sve znala, jer živi 100 metara od sporne lokacije, znao je sve i Mato Marović. Pitao sam ih kada su sve znali zašto su u Skupštini Opštine glasali za taj plan”, kaže Perak.
Prije 16 godina Perak je od Opštine dobio dozvolu da na svom placu otvori auto kamp. ,,Na svojoj zemlji planirao sam da otvorim kamp i da djeci obezbijedim egzistenciju, ali mi nijesu dali. Opština mi ovakvim činjenjem ne da da realizujem tu namjeru”, kaže Perak i ističe da je dugotrajna neizvjesnost i dvije decenije trajanja ovog spora umnogome doprinijelo smrti njegove žene a i njegovom invaliditetu.
Poručuje da mu je cilj da odgovorni sjednu na optuženičku klupu i budu procesuirani kao akteri organizovanog kriminala.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo