Povežite se sa nama

OKO NAS

Zona sumraka

Objavljeno prije

na

Računicu je lako izvesti: da su se samo poštovali potpisani privatizacioni ugovori o obnovi pet hotela na ulcinjskoj rivijeri, u tom gradu bi sada bilo oko tri hiljade kreveta u objektima najviše kategorije i barem hiljadu Ulcinjana bi imali stalno zapošljenje. Nažalost, ništa od onog što je najavljeno i potpisano nije ispoštovano, pa je danas ovaj grad na izdisaju. Činjenica da će se u 2012. godini projektovani opštinski budžet od 7,3 miliona eura realizovati tek oko 50 odsto, dovoljno govori o opštoj privrednoj klimi u Ulcinju.

Iz ulcinjskih nevladinih organizacija prema Podgorici svih proteklih godina išla je jednostavna poruka: naćerajte vaše strateške partnere da poštuju potpisano i sve će biti u najboljem redu! Samo ako ti ugovori budu ispoštovani, može početi procvat ulcinjskog turizma. Sa tri hiljade kvalitetnih kreveta, Ulcinj bi se mogao naći u katalozima svih važnijih evropskih turoperatora.

To se, prije svega, odnosilo na obnovu hotela Galeb, koji je nakon izgradnje 1982. godine bio najbolji hotel na Crnogorskom primorju. Prije šest godina hotel je kupila podgorička kompanija Rokšped, a nedugo potom ga srušila. Po odredbama kupoprodajnog ugovora, do kraja 2008. godine u hotel se moralo investirati više od 15 miliona eura. Ali, crnogorska Vlada imala je razumijevanje za kašnjenje investitora. Tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić rekao je da je prostorno-planska dokumentacija u Ulcinju bila limitirana i da zbog toga navedena kompanija nije bila u mogućnosti da na vrijeme realizuje ugovorom preuzetu obavezu.

Tek na poslaničko pitanje Genci Nimanbegua iz Nove demokratske snage FORCA, ministar je upoznao javnost da je u junu 2008. godine došlo do izmjene prvobitnog ugovora, koji umjesto rekonstrukcije starog podrazumijeva izgradnju novog hotela sa pet zvjezdica, te odbio da obznani aneks ugovora. Konstatovao je takođe da se ,,apsolutno poštuju sve odredbe iz tog ugovora”, dodajući da je ,,zbog toga Vlada pokrenula izradu prostornog plana opštine Ulcinj kako bi bili stvoreni uslovi za izgradnju novog Galeba”. Isto je tvrdio njegov nasljednik Predrag Sekulić, optužujući lokalnu vlast u Ulcinju da kasni s davanjem saglasnosti za obnovu Galeba i ,,investiciju od 50 miliona eura”. Takvu odluku Skupština opštine Ulcinj će, kako se očekuje, donijeti na sjednici koja je najavljena za narednu sedmicu. Mogao bi to biti novi početak za ruinirani ulcinjski turizam. Dok se to zaista ne desi, ostaće ogromna rupa u prostoru i otvorena rana u dušama hiljada Ulcinjana.

Tone razbacanog šuta na mjestu nekadašnjeg hotela Jadran mogle bi dobronamjernima značiti da će konačno početi radovi na obnovi i tog nekadašnjeg simbola Ulcinja. Jer, nakon što je u zemljotresu od 15. aprila 1979. godine pretrpio teška razaranja, čeka se da na rtu Suka (Ratislava), tačno iznad Pristana, nikne luksuzni objekat. Najave o početku gradnje u pravilnim vremenskim intervalima već 13 godina daje zakupac tog prostora, njemačko-crnogorska firma Montenegrostar. Sada se nezvanično navodi da će to biti početkom naredne godine. Evo prave prilike da se vidi odlučnost premijera i njegovog novog ministra turizma Branimira Gvozdenovića, jer se, izgleda, oko budućeg hotela već sve zna: imaće pet zvjezdica, 114 soba i pet rezidencijalnih vila, s ukupno 150 kreveta, kongresne sale, bazene, kino, fitnes centar i zapošljavaće 180 radnika, od kojih će „90 odsto biti iz Ulcinja”, a koštaće oko 50 miliona eura. Koristiće prirodne resurse za grijanje i hlađenje na principu razmjene temperature s morskom vodom, dok će struju proizvoditi foto naponske ćelije. Ostaje, dakle, samo da dosadašnji zakupac nađe pare ili da se ugovor poništi. Na potezu su predsjednik Vlade i lokalna vlast. Dosta je onih koji bi gradili hotel na lokaciji koja je, prema riječima doskorašnjeg ministra turizma, neponovljiva na Jadranu!

U Ulcinju podsjećaju da već 25 godina praktično ništa nije uloženo ni u hotel Albatros, koji je istina kupljen na berzi, i koji takođe ima prekrasnu lokaciju.

Sličan se scenario odvijao na početku Velike plaže, gdje se nekada nalazilo pet hotela u sastavu hotelskog preduzeća Ulcinjska rivijera (Otrant, Olimpik, Lido, Lido bungalovi i Belvi). Taj je gigant početkom 2004. godine gurnut u stečaj zbog duga Elektrodistribuciji od 231 hiljadu eura kako bi se prigrabila njegova imovina vrijedna više od 40 miliona eura, a grad bacio na koljena. I u tome se uspjelo. Firma koja je sagradila moderni Ulcinj, uz Solanu koja je predata tajkunu Veselinu Baroviću za manje od milion eura, preživljavala je u posljednjih osam godina pravu golgotu. Sada u ostacima ostataka te firme radi manje od 200 radnika ili šest puta manje nego prije dvije i po decenije! Da se ne govori o tome da je sezonskih radnika bilo još oko 800 i da su mnogi od njih radili od maja do oktobra. Ulcinj je tada ostvarivao oko dvije petine turističkog prometa Crne Gore, a danas zvanično pet puta manje! To je najbolji dokaz uspješnosti procesa privatizacije, koji je cio jedan grad doveo u stečaj. A đe bi mu tek bio kraj da su uspjele i sve druge najavljene preprodaje i dugoročni zakupi? Ostala bi samo spržena zemlja i kompjuterske animacije.

Ovako su, vanrednim naporima civilnog sektora, medija i pojedinih političkih struktura, bar djelimično očuvani najvrijedniji resursi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo