Povežite se sa nama

OKO NAS

Zona sumraka

Objavljeno prije

na

Računicu je lako izvesti: da su se samo poštovali potpisani privatizacioni ugovori o obnovi pet hotela na ulcinjskoj rivijeri, u tom gradu bi sada bilo oko tri hiljade kreveta u objektima najviše kategorije i barem hiljadu Ulcinjana bi imali stalno zapošljenje. Nažalost, ništa od onog što je najavljeno i potpisano nije ispoštovano, pa je danas ovaj grad na izdisaju. Činjenica da će se u 2012. godini projektovani opštinski budžet od 7,3 miliona eura realizovati tek oko 50 odsto, dovoljno govori o opštoj privrednoj klimi u Ulcinju.

Iz ulcinjskih nevladinih organizacija prema Podgorici svih proteklih godina išla je jednostavna poruka: naćerajte vaše strateške partnere da poštuju potpisano i sve će biti u najboljem redu! Samo ako ti ugovori budu ispoštovani, može početi procvat ulcinjskog turizma. Sa tri hiljade kvalitetnih kreveta, Ulcinj bi se mogao naći u katalozima svih važnijih evropskih turoperatora.

To se, prije svega, odnosilo na obnovu hotela Galeb, koji je nakon izgradnje 1982. godine bio najbolji hotel na Crnogorskom primorju. Prije šest godina hotel je kupila podgorička kompanija Rokšped, a nedugo potom ga srušila. Po odredbama kupoprodajnog ugovora, do kraja 2008. godine u hotel se moralo investirati više od 15 miliona eura. Ali, crnogorska Vlada imala je razumijevanje za kašnjenje investitora. Tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić rekao je da je prostorno-planska dokumentacija u Ulcinju bila limitirana i da zbog toga navedena kompanija nije bila u mogućnosti da na vrijeme realizuje ugovorom preuzetu obavezu.

Tek na poslaničko pitanje Genci Nimanbegua iz Nove demokratske snage FORCA, ministar je upoznao javnost da je u junu 2008. godine došlo do izmjene prvobitnog ugovora, koji umjesto rekonstrukcije starog podrazumijeva izgradnju novog hotela sa pet zvjezdica, te odbio da obznani aneks ugovora. Konstatovao je takođe da se ,,apsolutno poštuju sve odredbe iz tog ugovora”, dodajući da je ,,zbog toga Vlada pokrenula izradu prostornog plana opštine Ulcinj kako bi bili stvoreni uslovi za izgradnju novog Galeba”. Isto je tvrdio njegov nasljednik Predrag Sekulić, optužujući lokalnu vlast u Ulcinju da kasni s davanjem saglasnosti za obnovu Galeba i ,,investiciju od 50 miliona eura”. Takvu odluku Skupština opštine Ulcinj će, kako se očekuje, donijeti na sjednici koja je najavljena za narednu sedmicu. Mogao bi to biti novi početak za ruinirani ulcinjski turizam. Dok se to zaista ne desi, ostaće ogromna rupa u prostoru i otvorena rana u dušama hiljada Ulcinjana.

Tone razbacanog šuta na mjestu nekadašnjeg hotela Jadran mogle bi dobronamjernima značiti da će konačno početi radovi na obnovi i tog nekadašnjeg simbola Ulcinja. Jer, nakon što je u zemljotresu od 15. aprila 1979. godine pretrpio teška razaranja, čeka se da na rtu Suka (Ratislava), tačno iznad Pristana, nikne luksuzni objekat. Najave o početku gradnje u pravilnim vremenskim intervalima već 13 godina daje zakupac tog prostora, njemačko-crnogorska firma Montenegrostar. Sada se nezvanično navodi da će to biti početkom naredne godine. Evo prave prilike da se vidi odlučnost premijera i njegovog novog ministra turizma Branimira Gvozdenovića, jer se, izgleda, oko budućeg hotela već sve zna: imaće pet zvjezdica, 114 soba i pet rezidencijalnih vila, s ukupno 150 kreveta, kongresne sale, bazene, kino, fitnes centar i zapošljavaće 180 radnika, od kojih će „90 odsto biti iz Ulcinja”, a koštaće oko 50 miliona eura. Koristiće prirodne resurse za grijanje i hlađenje na principu razmjene temperature s morskom vodom, dok će struju proizvoditi foto naponske ćelije. Ostaje, dakle, samo da dosadašnji zakupac nađe pare ili da se ugovor poništi. Na potezu su predsjednik Vlade i lokalna vlast. Dosta je onih koji bi gradili hotel na lokaciji koja je, prema riječima doskorašnjeg ministra turizma, neponovljiva na Jadranu!

U Ulcinju podsjećaju da već 25 godina praktično ništa nije uloženo ni u hotel Albatros, koji je istina kupljen na berzi, i koji takođe ima prekrasnu lokaciju.

Sličan se scenario odvijao na početku Velike plaže, gdje se nekada nalazilo pet hotela u sastavu hotelskog preduzeća Ulcinjska rivijera (Otrant, Olimpik, Lido, Lido bungalovi i Belvi). Taj je gigant početkom 2004. godine gurnut u stečaj zbog duga Elektrodistribuciji od 231 hiljadu eura kako bi se prigrabila njegova imovina vrijedna više od 40 miliona eura, a grad bacio na koljena. I u tome se uspjelo. Firma koja je sagradila moderni Ulcinj, uz Solanu koja je predata tajkunu Veselinu Baroviću za manje od milion eura, preživljavala je u posljednjih osam godina pravu golgotu. Sada u ostacima ostataka te firme radi manje od 200 radnika ili šest puta manje nego prije dvije i po decenije! Da se ne govori o tome da je sezonskih radnika bilo još oko 800 i da su mnogi od njih radili od maja do oktobra. Ulcinj je tada ostvarivao oko dvije petine turističkog prometa Crne Gore, a danas zvanično pet puta manje! To je najbolji dokaz uspješnosti procesa privatizacije, koji je cio jedan grad doveo u stečaj. A đe bi mu tek bio kraj da su uspjele i sve druge najavljene preprodaje i dugoročni zakupi? Ostala bi samo spržena zemlja i kompjuterske animacije.

Ovako su, vanrednim naporima civilnog sektora, medija i pojedinih političkih struktura, bar djelimično očuvani najvrijedniji resursi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo