Povežite se sa nama

OKO NAS

,,Zvono” po međunarodnim standardima

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Dok su vrtići u većini crnogorskih gradova pretrpani, a država nove obećava ali nikako da sagradi – u Nikšiću je otvorena prva Montesori predškolska ustanova. Njen osnivač je Fondacija Ćano Koprivica, kojoj je ovo samo jedan u nizu filantropskih poduhvata. U njoj će se raditi po specijalizovanom Montesori programu, koji postoji već decenijama širom svijeta, pa roditelji rado upisuju djecu u sve ustanove koje nose naziv osnivačice Marije Montesori.

Sklopivši ugovor sa Montesori društvom Srbije, koje je član Internacionalne Montesori asocijacije, Fondacija je sertifikovala dva Montesori vaspitača, koji će raditi sa djecom. Ni sa prostorom neće kuburiti. Djeca će imati na raspolaganju dvije stotine kvadrata prostora.

,,Fondacija je stvorila adekvatan kadar i ambijent za rad Montesori školice Zvono po standardima Internacionalne Montesori asocijacije, a ujedno poštujući zahtjeve Obaveznog plana i programa koje propisuje Zavod za školstvo u Crnoj Gori, a sve sa ciljem obezbjeđivanja kvalitetnog predškolskog obrazovanja djece”, kazala je na svečanom otvaranju školice Svetlana Vuković.

Ona je podsjetila da su strateški ciljevi Fondacije Ćano Koprivica promovisanje filantropije, podsticanje drugih da se bave humanom djelatnošću i kreiranje razvojno-edukativnih programa, kao što je i ovaj Montesori koji će uticati na razvoj obrazovanja, kulture, umjetnosti, ekologije i zaštite životne sredine.

,,Prioritet Fondacije je obrazovanje, a odlučili smo se za Montesori, jer to je, iako vremenski prilično stara, napredna metoda i mnogo dobra za djecu, jer forsira sve njihove talente. Očekujemo da se ovaj projekat razvija, da Zvono bude Montesorijev centar za Crnu Goru, da se ovdje obučavaju vaspitači i vraćaju u svoje gradove, popularišu ovaj način rada s djecom”, kazao je Nikola Koprivica, osnivač Fondacije Ćano Koprivica.

Koprivica je najavio i nekoliko novih projekata. Jedan će se odnositi na ljekovito bilje, a u sklopu njega biće formirana i botanička bašta.

Fondacija Ćano Koprivica poklonila je Nikšiću, prije dvije godine, zgradu muzičke škole.

Ono po čemu je specifična Montesori koncepcija predškolskog vaspitanja i obrazovanja jeste omogućavanje uslova za razvoj svih potencijala djece, njihovo odrastanje i zadovoljavanje potreba što predškolskom djetetu pruža mogućnost da slijedi lični razvoj, da razvija sposobnosti i uspostavlja interakcije sa sredinom.

Marija Montesori se ubraja među najznačajnije reformske pedagoge.

Prva Dječija kuća Marije Montesori počela je da radi 1907. godine kao Casa dei Bambini, u Rimu. Za svega četiri godine proširila se Zapadnom Evropom, i poslije kratkog vremena pojavila se i u Sjedinjenim Američkim Državama. Montesori vrtića ima na svim kontinentima. Ono što ga odvaja od ostalih sistema vaspitanja, ovaj je, baš kao i njegova utemeljivačica, bio progonjen u vrijeme fašističke vlasti u Italiji. Istovremeno – bio je rado prihvaćen u zemljama u kojima se cijenilo humanističko shvatanje, demokratija, gdje se dijete nalazi u centru interesovanja odraslih koji su svjesni da je mir dragocjenost koju treba čuvati.

Danas je Montesori program svjetski priznata pedagoška koncepcija u obrazovanju, koja od 80-ih godina prošlog vijeka doživljava svoju renesansu. Zasniva se na filozofiji razvoja djeteta prema kojoj dijete stiče operativna znanja u područjima života u kojima će učestvovati kao odrasla osoba.

Montesori pedagogija predstavlja cjelovit i originalan vaspitno-obrazovni sistem, koji naglašava individualni tempo razvoja i ima jedinstven pristup u tehnici učenja. Ono što je posebna novina u odnosu na ustaljeni školski sistem – naglasak nije na podučavanju djeteta, nego se osigurava podsticajna sredina koja povećava dječiju prirodnu radoznalost i omogućava da kroz igru djeca spontano uče otkrivanje.

Pedagogija Marije Montesori temelji se na naučnom posmatranju spontanog učenja djece, na podsticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na poštovanju djetetove ličnosti.

Ko je Marija Montesori

Marija Montesori rođena je 1870. u Kjaravaleu, u Italiji, preminula je 1952. u Nordviku, u Holandiji. Bila je ljekarka, pedagog, filozof i filantrop. Najpoznatija je po svom obrazovnom sistemu Montesori, koji obuhvata djecu od rođenja do adolescencije. Njene obrazovne metode su i danas u primjeni u velikom broju državnih i privatnih škola širom svijeta.

Nakon puno peripetija Mariji je odobren upis na medicinski fakultet na kojem su, do tada, studirali samo muškarci. Tako je ušla u istoriju i kao prva žena u Italiji koja je završila medicinski fakultet I to na Univerzitetu La Sapienca u Rimu.

Odmah nakon što je kao vrlo dobar student diplomirala, u julu 1896. godine, Montesori se zaposlila u bolnici San Đovani u sklopu univerziteta. Iste godine je predstavljala Italiju na Međunarodnom kongresu za prava žena, na kojem je u svom govoru zastupala društvene reforme po kojima žene treba da imaju ista prava kao i muškarci.

Postavši član univerzitetske psihijatrijske klinike, Marija je ubrzo počela da se zanima za obrazovanje osoba sa smetnjama u razvoju. Kada je jedan od vaspitača dječijeg odjeljenja sa gađenjem komentarisao da djeca kupe mrve sa poda i jedu ih, Montesori je shvatila da ta djeca, koja nisu imala nikakav namještaj u skromnim prostorijama u kojima su obitavala, vape za čulnom motivacijom i aktivnošću ruku, što je takođe pogoršavalo njihovo stanje. Tada je i počelo njeno veće interesovanje za pedagogiju.

Njen rad sa djecom koja su imala probleme u razvoju počeo je da pridobija više pažnje u naučnim krugovima. Njen prvi značajan uspjeh predstavljali su osmoro njenih učenika koji su se prijavili za državni ispit čitanja i pisanja. Ta djeca, koje je tadašnje društvo nazivalo ,,nazadnom”, ne samo da su položila, nego su njihove ocjene bile iznad prosjeka, što je kasnije nazvano „prvim čudom Montesori”. Potom je osnovala i Dječije kuće shvativši da djeca koja provode vrijeme u okruženju koje je osmišljeno da podržava njihov prirodni razvoj imaju moć da sama sebe obrazuju. Kasnije je taj proces nazivala samoobrazovanjem. Tvrdila je: „Nisam ja izmislila metodu obrazovanja, ja sam samo dala nekoj maloj djeci šansu da žive.”

Marijana BOJANIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALOLJETNICI U SVIJETU ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Od bušenja guma do krvavih ruku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mladi ljudi sve češće postaju akteri kriminalnih obračuna. Kao žrtve i zločinci. Prema zvaničnim podacima, sve je veći broj mlađih i starijih maloljetnika koji su registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa

 

„Maloljetnik osumnjičen za ubistvo“, „Uhapšen maloljetnik, osumnjičen za tešku krađu“, „Kod maloljetnika je pronađen eksploziv velike razorne moći“, „Uhapšen maloljetnik sa 2,3 kilograma marihuane“

Ovo su samo neki od naslova koji su se, u skorije vrijeme,  mogli vidjeti u crnogorskim medijima. I niko od nadležnih se nije zapitao, makar ne javno,  kakvu budućnost imaju ova djeca, ali i kakva je budućnost društva u kome su  mladima idoli postala lica s potjernica. Dok su na najvećoj cijeni oni koji su u svijet kriminala zakoračili očevim stopama.

Zato i ne čudi što, prema zvaničnim podacima, nije mali broj ni starijih maloljetnika koji su već registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa, koje na svojim rukama imaju desetine zločina.

„Njihova obuka za vršenje najtežih zločina počinje još u ranom djetinjstvu. Imamo primjer da je jedan dječak već sa 14 godina obučavan da koristi vatreno oružje, a samo par godina kasnije već je bio spreman da puca u živu metu“, kaže sagovornik Monitora iz bezbjednosnih krugova, dodajući da broj takvih slučajeva nije zanemarljiv. On, ipak, iz svoje prakse izdvaja primjer dječaka koji su se dohvatili oružja kako bi, vršeći zločine, skupili novac za liječenje člana svoje porodice.

U razgovoru za Monitor sociolog Ana Ivanović pojašnjava da maloljetnička delinkvencija  podrazumijeva karakteristično prestupničko ponašanje, prije svega nedruštveno i protivdruštveno ponašanje, osoba u razvojnom periodu, koje su odraz njenog poremećenog biološkog, psihološkog i socijalnog razvoja.

„Kada analiziramo ponašanje maloljetnog delinkventa, onda uzimamo u obzir niz faktora koji utiču na njegovo djelovanje i akcije. Prije svega, moraju se uzeti u obzir faktori koji su vezani za samu ličnost, prije svega osionost, egocentričnost, osjećaj da vrijedi više od vršnjaka i osoba iz okruženja, inferiornost, nestabilnost, nizak nivo tolerancije na frustracije, nepostojanje želje da bude odgovoran za bilo kakvo djelovanje ili ponašanje“, navodi Ivanovićeva, „s druge strane, veoma je važan uticaj porodice, jer je ona najvažniji agens u procesu socijalizacije. Ne postoji nijedno mjesto gdje dijete dobija toliko ljubavi, pažnje i gdje se odjeća zaštićeno i sigurno, kao u porodici“.

Ivanovićeva dodaje da će, ako u porodici ima problema, dijete tražiti grupu ili okruženje koje će ga bolje razumjeti, a samim tim to mogu biti vršnjaci iz sličnih porodica. Dodaje da su rizični faktori mnogobrojni i da se mogu posmatrati i u širem društvenom kontekstu. Tu prepoznajemo i djecu iz naše priče.

„Ovakve devijacije mogu biti i posljedica stanja u društvu, manjak aktivnosti, slabo ili potpuno neiskorišteno slobodno vrijeme, uticaj sredstava masovne komunikacije. Na kriminogene radnje i ponašanje, maloljetne delinkvente često podstiču i stariji kriminalci. Mladi vrlo često postavljaju pitanje, da li vrijedi živjeti i djelovati u skladu s normama i zakonom? Uočavaju da se primjenom bezakonja brzo dolazi do materijalnog bogatstva, ugleda i statusa. Vjeruju da se pravda sprovodi veoma sporo, i da su možda upravo oni ti koje neće sustići ista. Posmatraju svoje članove porodice koji se muče, žive u skladu sa zakonom, životare, zadužuju se, imaju skroman standard i život… u takvom društvu ne vide podsticaj i šansu za sebe. Šansa je sa druge strane zakona, alternativa je u destrukciji“, kaže ona.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET ZIMSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Neizvjesnost i nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološka situacija ograničava očekivanja turističkih poslenika na sjeveru. Ipak, za turističku zimu pripremaju se, kako tvrde, kao i svake godine. Prethodna zima bez snijega i slaba posjeta minulih mjeseci, zatvorili su neke objekte i njihovo ponovno  otvaranje je neizvjesno. Ostali su fokusirani na domaće goste i online promociju

 

Oni koji žive od turizma u Žabljaku i Kolašinu, poslije ogromnih gubitaka tokom minule turističke sezone, ne znaju šta mogu očekivati od zime.  Pripremaju se, ipak, kao da je sve normalno.

„Kako i tokom ljetnje sezone, fokusirani smo na domaće goste. Prema najavama, sve ovo sa korona virusom će potrajati. Turistička privreda je u neizvjesnosti. Svi sajmovi su otkazani. Orijentisani smo na online i marketinške kampanje preko raznih platformi“, kaže direktorica Turističke organizacije na (TO)  Žabljaku Vanja Krgović Šarović.

Ona objašnjava da sada „malo šta zavisi od TO i da je urađeno sve što se moglo“. Zaduženi za turističku promociju na Žabljaku uspjeli su da organizuju i nekoliko studijskih posjeta novinara sa emitivnih tržišta.

I vlasnik hotela Soa u Žabljaku Matija Mićović podsjeća da se u tom objektu tokom ljetnje sezone ove godine, struktura gostiju promijenila. Većina su bili domaći.  Oko 95 odsto turista u „normalnim“  uslovima činili su strani turisti. „Uz određena prilagođavanja i dobru pripremu, ukoliko bude snijega, mislim da treba biti optimista. U ovom poslu drugačije ne može. Očekivanja treba prilagoditi aktuelnoj situaciji. Ni rekordnoj posjeti, ni onoj na nivou nekih prethodnih godina,  ne možemo se nadati, ali ne treba  posustajati“ – kaže  sagovornik Monitora.

Cijela godina je, napominje direktor kolašinske TO  Aleksandar Vlahović, bila izuzetno teška za turističke privrednike u tom gradu. Zima je bila neuspješna, a tokom ljeta promet desetkovan zbog epidemiološke situacije.

Na primjer, u junu, julu i avgustu 2019. godine u Kolašinu je zabilježeno 18.500 dolazaka turista, koji su ostvarili nešto više od 35.000 noćenja. U istom periodu ove godine broj dolazaka je svega 3.200, sa oko 8.500  noćenja.

„Nakon neuspješne zimske turističke sezone, prvenstveno zbog nezapamćenog nedostatka snijega, uslijedila je epidemija korona virusa. To je  desetkovalo turistički promet i učinilo da se otkažu skoro sve rezervacije,  koje su obećavale rekordnu ljetnju sezonu. Svakako se razmišlja o pripremi zimske turističke sezone,  ali u ovom trenutku je vrlo teško preduzeti određene aktivnosti zbog ukupne situacija sa korona virusom“  objašnjava Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ONLINE KUPOVINA TOKOM COVID-19 PANDEMIJE: Odomaćivanje svjetskog trenda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta jedna je od rijetkih privrednih grana koja je u usponu tokom krize izazvane virusom COVID 19

 

Dok većina privrednih grana bilježi strmoglavi pad tokom pandemije virusa COVID19, online kupovina doživljava ekspanziju. Restorani, barovi, bioskopi, prodavnice, teretane i tržni centri u mnogim državama, kao i u Crnoj Gori, ne rade. Život se preselio online.

Sve to uslovilo je i globalnu ekonomsku recesiju. ,,Ona prijeti da ostavi dublje tragove od Velike depresije. Male ekonomije, poput Crne Gore, vjerovatno će se suočiti sa negativnim kaskadnim efektima, koji mogu da ponište mukotrpno ostvareni napredak u razvoju i sputaju dalji progres”, ocjenjuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori u svom izvještaju pod nazivom Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore.

No, ta kriza ne osjeća se snažno u oblasti eCommerce transakcija, odnosno transakcija elektronske trgovine. Na kraju 2019. godine u odnosu na 2018. godinu njihov porast je iznosio preko 32 odsto, podaci su Vlade Crne Gore, koji se mogu pronaći u dokumentu o trećem paketu socio-ekonomskih mjera iz jula ove godine. ,,Procjenjuje se da u Crnoj Gori imamo 35 odsto aktivnih online kupaca, a usljed situacije sa pandemijom taj procenat se značajno uvećava”, piše u istom dokumentu.

Kupovina online, naročito odjeće, knjiga i električnih uređaja, bila je u porastu i prije pojave COVID-a 19, ali je on prouzrokovao da sve više ljudi na isti način počinje da nabavlja i druge namirnice, poput mesa, voća i povrća. Tako su sada među popularnijim aplikacijama za naručivanje mojSupermarket, Donesi.com, seljak.me, Bonella Kitchen i Green Bazaar, kao i sjever.me, web platforma preko koje se mogu naručiti domaći poljoprivredni proizvodi.

Zastupljenost i korišćenje interneta, prema podacima iz istraživanja Monstata iz 2019. godine o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, kontinuirano rastu. Tako je, recimo, procenat ispitanika koji nikada nisu naručivali robu ili usluge preko interneta u 2018. bio 73 odsto, dok je prošle godine iznosio 69 odsto. Najčešće se naručuju odjeća i sportski proizvodi. Slijede igračke i namještaj, pa farmaceutski proizvodi, filmovi i muzika, kao i video igrice, računarski softveri i njihovi dodaci.

Iz UNDP-a upozoravaju da većina preduzeća u Crnoj Gori nije ulagala u novu opremu, softverska ili digitalna rješenja, da bi se uspješno nosila s izazovima koje je donijela pandemija. ,,Od ukupnog broja preduzeća, 92 odsto njih se rijetko odlučivalo na nova ulaganja, a najveći broj njih nije povećao korišćenje interneta za obavljanje svojih poslovnih funkcija. Dvije petine preduzeća koristi internet platforme i društvene mreže za poslovnu administraciju, dok ih blizu jedne trećine koristi za marketing. Većina, odnosno 73 odsto, ih ne upotrebljava za prodaju”, navodi se u izvještaju UNDP-a. Takvo stanje među preduzećima u Crnoj Gori, kako napominju, ukazuje na nespremnost da se istraže nove platforme, ali i na potrebu da se ubrza izrada i usvajanje Strategije digitalne transformacije.

AliExpress, Alibaba, eBay, Amazon, Asos, kao i Etsy, omiljene su platforme za poručivanje. Iznos šipinga (poštarine) varira od jedne do druge, kao i od toga da li se, prilikom porudžbe, koristi brza pošta ili regularna. Nedavna odluka AliExpressa da desetostruko poveća cijenu poštarine za pojedine države Balkana izazvala je polemiku među njegovim redovnim kupcima. Jedan od razloga za nju je ekonomska kriza koja je značajno uticala na režim avio-saobraćaja, putem kog se obično prevozi roba. Drugi su, navodno, masovne krađe pošiljki malih vrijednosti, zbog čega su kineski prodavci ustanovili da im se više ne isplati da jeftino šalju robu ka Balkanu.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo