Od Skoplja do Tirane, od Niša do Beograda, od Podgorice do Sarajeva, Balkan ne proizvodi krize – on ih uzgaja: kanabis kao državni biznis, murale kao politički program, ratne zločince kao kulturno nasljeđe i korupciju kao razvojnu strategiju

KANABIS: Sjeverna Makedonija je posljednjih dana postala epicentar narko-afere, koja je rezultirala rekordnim policijskim ulovom. Policija je na lokacijama u Skoplju i Strumici zaplijenila preko 40 tona kanabisa i poluproizvoda, nakon što je u Srbiji, kod Kruševca, otkriveno pet tona povezano s makedonskim “medicinskim” biznisima. Legalizacija uzgoja za medicinske svrhe iz 2017. pretvorena je u paravan za šverc: kompanije poput Alfafarm Grupe kršile su kvote, pravilnike i zakone, uz sumnjivu pasivnost državnih komisija. Ministar Izet Medžiti 2023. olabavio je kontrole, omogućivši viškove za crno tržište Evrope. Premijer Hristijan Mickoski obećava istrage, ali javnost čeka: je li ovo samo vrh ledenog brijega korupcije, gdje država gaji sopstveni kriminal? Prema upućenim makedonskim novinarima, kakav je Aleksandar Mitovski – jeste. Sve je stalo, samo trava raste.

KREČENJE: Učitelj Dejan Petrović iz niške škole “Učitelj Tasa” uzeo je stvari u svoje ruke i bijelom bojom prekrečio mural u školskom dvorištu “Kad se vojska na Kosovo vrati”. Dobro poznati nacionalistički hit koji se širi Srbijom kao da je državni projekat, učitelj je prekrečio o vlastitom trošku, objašnjavajući da slogan “poziva na rat i vraća nas u devedesete”. I dok si rekao “Kosovo” – stigla je anonimna prijava, pa onda i kazna komunalne policije od 25 eura za učitelja zbog “krečenja bez dozvole”. Još brža je bila reakcija lokalnih predstavnika Srpske napredne stranke, koji su se redom utrkivali da optuže učitelja Petrovića za autošovinizam, mržnju prema vojsci i Kosovu, i tome slično. Učitelj, koji je i aktivist Zeleno-lijevog fronta, rekao je da je akciju uradio van nastave, u korist djece, a ne partije. Vrijedni novinari podsjećaju da se sporni slogan prvi put pojavio u knjizi “Kosovo je glava Lazareva” mitropolita Spske pravoslavne crkve Amfilohija Radovića, a u međuvremenu se uselio u brojne nacionalističke nabrajalice, kao i na mnogobrojnim zgodnim lokacijama na autoputevima, fasadama, i to bez dozvola. Međutim, njihovo uklanjanje povlači za sobom kaznu od komunalne milicije i osudu establišmenta, jer slučaj krečenja u Nišu nije prvi.

REVIZIONIZAM: Osim murala koji pozivaju na povratak vojske na Kosovo, širom Srbije se u javnom prostoru mogu vidjeti murali koji slave osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Jedan od najpoznatijih naslikan je u Njegoševoj ulici u Beogradu krajem jula 2021., mjesec dana nakon što je bivši komandant Vojske Republike Srpske u Hagu osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini. Svi pokušaji građana i aktivista da ga uklone ostali su bez uspjeha, jer su ga nepoznati autori, za koje se sumnja da su dio ekstremno nacionalističkih navijačkih skupina, ekspresno vraćali u prvobitno stanje za svega nekoliko sati. Nakon što su ga aktivisti prekrečili u maju 2023., više nije prepravljan, ali je zato naslikan drugi, u beogradskom naselju Kotež, i to u ulici koja nosi ime istaknutog srpskog ljekara i komunističkog revolucionara Dragiše Mišovića. To može čuditi samo neupućene, pošto se historijski revizionizam i veličanje zločinaca u Srbiji sistematski podstiče. Naprimjer, prošle sedmice se  Beogradu grupa poklonika ratnog zločinca i kvislinga Milana Nedića okupila da mu oda poštu i zapali svijeće na uglu ulica Simine i Kneginje Ljubice, gdje se nekada nalazio zatvor OZNA-e, i gdje je Nedić stradao od zločinačke ruke – samoubistvom.

KORUPCIJA: Indeks percepcije korupcije za 2025. Transparency International donosi sumornu sliku: globalni prosjek pao na rekordno nizak –  42 boda, a Zapadni Balkan i dalje tone duboko ispod tog prosjeka. Srbija je prvi put u posljednjih deset godina lošija od BiH – sa 33 boda i 116. mjestom, nakon pada od dva boda i dramatičnog klizanja u rangiranju. Tajni ugovori sa stranim investitorima, rušenje zaštićenih spomenika za luksuzne hotele, pritisak na tužioce i slabljenje istraga o organizovanom kriminalu – sve to je navedeno kao razlog. BiH sa 34 boda i 109. mjestom stagnira godinama: politički uticaj na sudove, sukob interesa bez sankcija, izborne prevare i sužene slobode u RS-u čine ozbiljan napredak prema EU nemogućim. “S ovakvom razinom korupcije ne može se u EU“, upozoravaju iz Transparency BiH. Sjeverna Makedonija sa 40 bodova zauzima 84. mjesto, dok je Albanija sa 39 bodova na 91. mjestu, što znači da su sve tri zemlje stagnirale ili pale u odnosu na prethodne godine, sa slabim pravosuđem, netransparentnim javnim nabavkama i političkim uticajem na institucije. Crna Gora ima 46 bodova i zauzima 65. mjesto u svijetu, što je najbolji balkanski rezultat, ali još uvijek ispod evropskog prosjeka i pokazatalj da nije ostvaren nikakav naredak u odnosu na godinu ranije. Može Evropa pucati koliko hoće, mi i dalje držimo čas. Iz korupcije.

KOKTELI: Tirana je i proteklog vikenda podsjećala na ratnu zonu. Hiljade pristalica opozicije – predvođene Salijem Berishom i Demokratskom strankom – okupile su se ispred zgrade premijera i parlamenta tražeći ostavku Edija Rame zbog korupcijskih skandala i općeg gušenja sloboda. Demonstracije su brzo eskalirale: Molotovljevi kokteli, kamenice, rakete i dimne bombe letjeli su prema vladinim zgradama, plamen je zahvatao stepenice i automobile, dok je policija uzvratila suzavcem, vodenim topovima i hapšenjima. Šesnaest policajaca  povrijeđeno, 13 uhapšenih, desetine demonstranata sa opeklinama i povredama završilo u bolnici. Ovo je treći takav protest posljednjih mjeseci. Rama drži vlast od 2013., dok ga opozicija optužuje za korupciju, kriminal i autoritarizam, a vlast odgovara silom i optužbama za “terorizam”. Dok se Tirana guši u dimu i suzavcu, pitanje je – šta susjedi Albanije čekaju? Da se uguše u smradu korupcije?

Eldin HADŽOVIĆ

Preokret ECAP-a vraća Srpsku listu u igru, ponovljeni izbori u RS-u nude šansu opoziciji protiv Dodikovog nasljeđa, dok Thompsonov koncert na dočeku rukometaša i isključenja u SPC-u podsjećaju da se prošlost nikad ne predaje lako. U sveopštoj krizi identiteta, samo je jedno sigurno – ovdje se ništa ne završava, samo se komplikuje

LISTA: Panel za izborne žalbe i prigovore Kosova (ECAP) je 3. februara poništio odluku Centralne izborne komisije Kosova (CIK) koja je ranije odbila da objavi rezultate Srpske liste na parlamentarnim izborima održanim 28. decembra 2025. godine. Srpska lista, koju podržava Beograd, osvojila je devet od deset rezervisanih poslaničkih mjesta namijenjenih  srpskoj zajednici, ali CIK je odbio potvrditi te rezultate, pozivajući se na proceduralne razloge, što je praćeno negativnim reakcijama EU i SAD-a, ali i nekih kosovskih nevladinih organizacija. Kritičari odluke CIK-a mahom su se složili da nema pravnog osnova da se najjača Srpska partija na Kosovu izolira, bez obzira na evidentan upliv zvaničnog Beograda. Njihov zajednički stav je da se izborna volja građana ne može tek tako pogaziti, ma kakva ona bila. Odluka ECAP-a, kojom je naloženo objavljivanje rezultata, predstavlja značajan preokret i jača poziciju srpske zajednice u kosovskom parlamentu, ali isto tako nema sumnje da će ovakav razvoj situacije dodatno zakomplicirati odnose između Beograda i Prištine.

SAMOOPREDJELJENJE: Pokret Samoopredjeljenje nastavlja insistirati da je Srpska lista “produžena ruka Beograda”, a kao jedan od razloga zbog kojih ne želi suradnju s njom navodi i to što se nikada nije distancirala od svog bivšeg potpredsjednika Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj u septembru 2023. godine. Istovremeno, Samoopredjeljenje je otvoreno za suradnju sa Nenadom Rašićem i insistira da mjesta u Vladi ili Skupštini Kosova, koja prema Ustavu pripadaju srpskoj zajednici, budu dodijeljena upravo Rašićevoj stranci. Međutim, Ustavni sud Kosova je prošle sedmice ustanovio da potpredsjednika Skupštine iz redova srpske zajednice može imenovati samo najveća parlamentarna stranka te zajednice, što je u ovom slučaju Srpska lista. Sviđalo se to premijeru Kosova Albinu Kurtiju, ili ne.

NEOUSTAŠTVO: Svečani doček hrvatske rukometne reprezentacije nakon osvajanja bronzane medalje na Europskom prvenstvu održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali je potpuno zasjenjen kontroverzom oko nastupa Marka Perkovića Thompsona. Rukometaši, stožer i Hrvatski rukometni savez insistirali su da im Thompson otpjeva njihovu neslužbenu himnu “Ako ne znaš šta je bilo”, čak su ga zvali video-pozivom iz svlačionice odmah nakon utakmice. Grad Zagreb pod vođstvom Tomislava Tomaševića iz Možemo odbio je zahtjev, pozivajući se na odluku Gradske skupštine iz novembra 2025. kojom su zabranjeni ustaški simboli i pozdrav “Za dom spremni” na svim gradskim površinama. Thompsonove pjesme poput “Bojne Čavoglave” često uključuju taj pozdrav, zbog čega mu je već godinama zabranjen nastup u Zagrebu. Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić bila je najotvorenija, rekavši da je “dosta više ovog primitivnog neoustaštva”, a oštro je reagirao i aktualni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Doček je najprije otkazan, no Vlada Andreja Plenkovića preuzela je organizaciju, i Thompson je ipak nastupio pred desecima hiljada navijača i zajedno s rukometašima otpjevao himnu. Narod voli – narod pati.

IZOPŠTENJE: Crkveni sud Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, pod vođstvom patrijarha Porfirija, donio je odluku o trajnom isključenju dvojice teologa iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) – Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića – zbog javne kritike crkvenog vrha i njegove podrške vlasti Srpske napredne stranke. Milićević, bivši sveštenik, lišen je i svešteničkog čina, dok je Pantelić, urednik portala Teologija.net, ranije dobio prijetnje isključenjem. Odluka je donesena nakon saslušanja u ljeto 2025. godine, a SPC nije javno obrazložila razloge uprkos upita medija. Teolozi optužuju proces za političku motivaciju: podržavali su studentske proteste protiv vlade, koji traju više od godine dana zbog sistemskih problema i tragedije na novosadskoj željezničkoj stanici, u kojoj je stradalo 16 osoba. Patrijarh Porfirije, u skladu sa zvaničnom politikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te proteste naziva “obojenim revolucijama”, nastavljajući održavanje bliskih veza s Rusijom. Logika je jasna – ne grize se ruka koja te hrani.

IZBORI: U nedjelju, 8. februara 2026. godine, održat će se ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica (među kojima su Zvornik, Doboj, Laktaši, Prijedor, Banjaluka i drugi). Pravo glasa ima oko 85.070 birača, a glasanje traje od 7 do 19 sati. Rezultati će biti poznati najkasnije do 15. februara. Ovi izbori su posljedica poništenja rezultata prvobitnih prijevremenih izbora održanih 23. novembra 2025. godine. Tada je kandidat SNSD-a i vladajuće koalicije Siniša Karan tijesno pobijedio opozicionog kandidata Branka Blanušu iz SDS-a. Opozicija je optužila SNSD za izborne nepravilnosti i manipulacije, posebno u većim gradovima poput Doboja, Zvornika i Laktaša. S obzirom na sve prethodne izbore, reklo bi se da je u Republici Srpskoj – stanje redovno.

ŠANSA: Nakon žalbi i provjera, Centralna izborna komisija BiH je 24. decembra 2025. poništila rezultate izbora na spornim mjestima zbog brojnih nepravilnosti (više spornih glasova nego razlike među kandidatima), što je preokrenulo ukupnu sliku, nakon koje se ispostavilo da je prednost imao Blanuša. Ponovljeni izbori odlučuju ko će zauzeti Palatu Republike nakon prestanka mandata Milorada Dodika, koji je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Nakon što je administracija američkog redsjednika Donalda Trampa odlučila skinuti Dodika i njegove suradnike sa svoje crne liste, uopće ne bi iznenadio krajnje pozitivan ishod izbora za njegovog kandidata Karana, osim ako se opozicija u tom bosanskohercegovačkom entitetu napokon ne konsolidira i ne stavi već jednom tačku na višedecenijsku vladavinu najžilavijeg autokrate u ovom dijelu svijeta. Šansa je tu.

Eldin HADŽOVIĆ

Političke elite demonstriraju moć nad sistemima koje su same ispraznile od sadržaja. Društva, institucije i priroda u međuvremenu plaćaju cijenu

RIBANJE: Nakon povratka sa jalove ekskurzije u Davosu, koju je, prema vlastitoj najavi, planirao provesti “ispod kamena”, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se samopozvao na sjednicu Vlade Srbije, na kojoj je bez ustručavanja ministrima i premijeru Đuri Macutu sasuo u brk sve ono što svjetskim liderima u Davosu nije mogao. Sjednica, koja je prenošena uživo, pružila je gledateljima rijetko zadovoljstvo da vide Vučića dok govori istinu – to jest, optužuje ministre i direktore javnih preduzeća zbog nesposobnosti, inertnosti, privilegija, egzotičnih putovanja, te uživanja u “kancelarijama, sekretaricama i kombinacijama”. I dok se nije detaljno upuštao u objašnjenja kako se to, na primjer, uživa u sekretaricama, ili o kakvim se tačno kombinacijama radi, Vučić jest s pravom naribao Vladu i mlitavog premijera Macuta, kojemu nije preostajalo ništa drugo nego da se složi s predsjednikom, koji se i sam priprema da predsjedničku fotelju zamijeni premijerskom, najavljujući vlastiti ostanak na vlasti do 2035. godine. Još jedino nije naribao glavnog i odgovornog za postavljanje te iste vlade, budući da bi u tom slučaju i sam morao natrag pod isti onaj kamen, ili iza rešetaka.

ESKALACIJA: U sjeni vijesti da se i Albanija pridružila privatnoj prćiji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, poznatoj pod imenom Odbor za mir, u Tirani su eskalirali antivladini protesti, rezultirajući nasiljem na ulicama. Protesti sami po sebi nemaju veze sa vanjskopolitičkim stremljenjima vlade socijaldemokrate Edija Rame, već su kulminacija višemjesečne krize, u kojoj opozicija optužuje vlast za korupciju i izborne prevare. Policija je prošlog vikenda upotrijebila suzavac i gumene metke protiv hiljada okupljenih, koji su gađali molotovljevim koktelima i kamenjem, ranivši nekoliko policajaca. Opozicioni lider Sali Berisha je iz kućnog pritvora pozvao na nastavak borbe protiv “diktature”, iako je i sam uzrok ozbiljnih podjela u albanskom društvu, u proteklih 30 i kusur godina.

EROZIJA: Albanija se već odavno suočava sa ozbiljnom erozijom povjerenja u Raminu vlast, ponajprije zbog nekolicine visokoprofilnih slučajeva korupcije, koji su rezultirali hapšenjem i istragama protiv brojnih ministara i visokih zvaničnika. Tužioci su podigli krivične optužnice protiv potpredsjednice vlade i ministarke infrastrukture Belinde Baluku, jedne od najbližih saradnica Edija Rame i ključne figure u velikim infrastrukturnim i energetskim projektima. Ovaj slučaj je izazvao otvoreni institucionalni sukob između vlade i pravosuđa, nakon što je Rama osporio odluku suda o njenoj suspenziji sa funkcije pred Ustavnim sudom. Istovremeno, otkrivena je organizovana kriminalna grupa unutar Nacionalne agencije za informaciono društvo, ključne institucije odgovorne za državne digitalne sisteme i podatke od značaja za nacionalnu sigurnost, pri čemu su uhapšeni direktor agencije, njegov zamjenik, i još nekoliko zvaničnika, uključujući civilnog koordinatora Ergusa Agasija, kojeg tužioci opisuju kao osobu koja je vodila paralelnu kriminalnu strukturu ugrađenu unutar same agencije. Za sada, nijedna strana u sukobu ne izgleda spremna da se povuče. Što je još gore – nijedna ne obećava sjajnu perspektivu.

MANIPULACIJA: Na Kosovu je uhapšeno 109 osoba osumnjičenih za manipulaciju glasovima na ponovljenim parlamentarnim izborima u decembru 2025. nakon istrage koja je dovela do ponovnog brojanja glasova. Izbori su bili raspisani zbog desetomjesečne pat pozicije u formiranju vlade nakon prethodnih izbora u februaru 2025, kada Vetevendosje Albina Kurtija nije uspio osigurati većinu. Operacija je provedena u Prizrenu, gdje su osumnjičeni navodno lažirali rezultate, što je izazvalo optužbe za izbornu prevaru. Istraga traje, a hapšenja su dio napora da se očuva integritet izbora, usred političke krize. Procjenjuje se da će politička nestabilnost potrajati sedmicama, ugrožavajući EU fondove i normalizaciju odnosa sa Srbijom. Ako se ta procjena ne ispostavi kao tačna za potonje, naći će se nešto drugo.

BLOKADE: Vozači kamiona iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije blokirali su više od 20 EU graničnih prelaza 26. januara 2026, protestujući protiv strogih Schengen viza ograničenja, pojačanih EU Entry/Exit sistemom iz 2025. Protesti su započeli 26. januara 2026. kao odgovor na pooštrena EU pravila o boravku u Schengen zoni, koja ograničavaju vozače na 90 dana u 180, dovodeći do deportacija i gubitaka za balkanske transportne kompanije koje opskrbljuju Italiju i druge zemlje. Dobra vijest je da je EU priznala problem i najavila pregled ograničenja. Loša vijest je da vozači najavljuju još blokada, tražeći specijalne vize ili izuzetke. Kažu da sit gladnom ne vjeruje, ali je očigledno da ta izreka, kao i batina, ima dva kraja.

KATASTROFA: Nova sveobuhvatna procjena hidromorfoloških uslova širom Balkana otkriva dramatično i ubrzano pogoršanje stanja poznatih netaknutih vodotokova. Izvještaj “Hidromorfološko stanje balkanskih rijeka 2025”, autora dr Ulricha Schwarza iz Fluvius Vienna, pripremljen u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i RiverWatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu, pokazuje da je udio prirodnog riječnog toka opao sa 30% u 2012. godini na svega 23% u 2025. godini. To znači da se dužina netaknutih vodenih tokova smanjila za skoro dvije i po hiljade kilometara. Glavni uzroci su, navodi se u izvještaju, razvoj hidroenergije, regulacija rijeka, vađenje vode, eksploatacija sedimenta i infrastruktura. To pogoršava stanje većih rijeka poput Drine, Neretve i Vardara, ugrožavajući biodiverzitet i otpornost na klimatske promjene. Ako se nastavi ovaj trend, neće nas oprati ni Vardar, ni Neretva. Bukvalno.

Eldin HADŽOVIĆ