Povežite se sa nama

Uncategorized

Projektne aktivnosti

Objavljeno prije

na

MONITOROV DODATAK – TEKSTOVI POLAZNIKA ŠKOLE NOVINARSTVA (preuzmi pdf)

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE

CRNA GORA I EVROPSKA UNIJA (preuzmi pdf)
CRNA GORA UOČI PARLAMENTARNIH IZBORA (preuzmi pdf)
UTICAJ EKONOMSKE KRIZE NA EVROPSKE INTEGRACIJE (preuzmi pdf)
AUTONOMIJA OBRAZOVANJA I EVROPSKE INTEGRACIJE (preuzmi pdf)
ULOGA PARLAMENTA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA (preuzmi pdf)
ULOGA MEDIJA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA (preuzmi pdf)

 

FRIEDRICH EBERT STIFTUNG

ODNOSI IZMEĐU CRNE GORE I SRBIJE (preuzmi pdf)

POD LUPOM

KAP KOJI SU POJELI D(R)UGOVI (preuzmi pdf)
NEPOTIZAM I KLIJENTELIZAM (preuzmi pdf)
CRNOGORSKA ELEKTROPRIVREDA IZMEĐU EFT I A2A
(preuzmi pdf)
MOĆ I NOVAC IZMEĐU PRAVA I PRAVDE (preuzmi pdf)
POMOĆ ZA POVLAŠĆENE (preuzmi pdf)

 

ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO I JAVNA DEBATA O REFORMAMA

JEDNAKIJI OD DRUGIH (preuzmi pdf)
ORGANIZOVANI HAOS
(preuzmi pdf)
BEZ JASNIH PRAVILA (preuzmi pdf)
BITKA ZA SERVIS (preuzmi pdf)
SKUPA SLOBODA (preuzmi pdf)

 

MEDIJI I SLOBODA IZRAŽAVANJA (preuzmi pdf)

ŠANSA ZA AUTENTIČNU ZASTUPLJENOST (preuzmi pdf)
JOŠ DALEKO OD RAVNOPRAVNOSTI (preuzmi pdf)
I DALJE NEVIDLJIVI (preuzmi pdf)
RASKORAK PRAKSE I ZAKONA (preuzmi pdf)

MANJINSKA PRAVA I NJIHOVA HARMONIZACIJA SA STANDARDIMA EU (preuzmi pdf)

JAZ IZMEĐU ZAKONA I PRAKSE (preuzmi pdf)
KOZMETIKA STATISTIKE (preuzmi pdf)
SPREMNIJI ALI BEZ REZULTATA (preuzmi pdf)
BEZ REZULTATA (preuzmi pdf)

VLADAVINA PRAVA, NEZAVISNO SUDSTVO I HARMONIZACIJA SA EU PRAKSOM (preuzmi pdf)

PUBLIKACIJA: MEDIJI, MANJINSKA PRAVA I VLADAVINAPRAVA (preuzmi pdf)

Investigative Journalists and Civil Society Combating Corruption and Organized Crime in EU Integration Process
Podržan od: British Embassy Podgorica

ZAŠTO JE UBIJEN DRAGAN DUDIĆ (preuzmi pdf)
PAKLENI TROUGAO DROGE, SMRTI I NASILJA (preuzmi pdf)
ŠTO SE NE ŠĆE U LANCE VAZATI (preuzmi pdf)
ZASTRAŠUJUĆE VEZE (preuzmi pdf)
SVE JE LAKO KAD SI ČLAN (preuzmi pdf)
ČUVARI MILOVE KLASE (preuzmi pdf)
ČIJA JE CRNA GORA SIGURNA KUĆA (preuzmi pdf)
PARA NA PARU IDE (preuzmi pdf)
CRNOGORSKI PASOŠI U OPASNIM RUKAMA (preuzmi pdf)
TAJNA NESTALIH MILIONA (preuzmi pdf)
VLAST ČUVA NARKO BOSOVE (preuzmi pdf)
SAKRITI ILI OTKRITI NARKO BOSOVE (preuzmi pdf)
CRNOGORSKI BOS I POLJA KOKAINA (preuzmi pdf)
MARLBORO DIMI U TARI (preuzmi pdf)
DO NEBA (preuzmi pdf)
U MREŽI (preuzmi pdf)

 

Montenegro and Whistle – Blowers
Podržan od: U. S. Embassy Podgorica

ĆUTANJE IMA ALTERNATIVU (preuzmi pdf)
DB ORGANIZOVALA DRŽAVNI ZLOČIN (preuzmi pdf)
ISTINA SE KUJE VRUĆA (preuzmi pdf)
ZDRAVLJE KAO DRŽAVNI NEPRIJATELJ (preuzmi pdf)
NA GRANICI (preuzmi pdf)
ISTINA I KAZNA (preuzmi pdf)
ZLOČIN I KAZNA (preuzmi pdf)
ISTINA BEZ ZAŠTITE (preuzmi pdf)

Education of Roma/Ashkali/Egyptian Origin population journalist
This project has been supported by ERSTE Foundation

KOVAČI SVOG IDENTITETA (preuzmi pdf)
PREPUŠTENI SEBI (preuzmi pdf)
PREPREKA ZA SNOVE (preuzmi pdf)
NA MARGINI (preuzmi pdf)
NI KROVA, NI PARA (preuzmi pdf)
PARE LETE U NEBO (preuzmi pdf)
DALEKO JE SLOBODA (preuzmi pdf)
POIGRAVANJA SA CIVILNIM DRUŠTVOM (preuzmi pdf)
SARAĐIVAĆEMO, ALI SA NAŠIM NVO (preuzmi pdf)
NEVIDLJIVI U UDŽBENICIMA, NEPOŽELJNI U DRUŠTVU (preuzmi pdf)

PUBLIKACIJA ŽIVOT NA MARGINI (

preuzmi pdf)
PUBLICATION LIFE ON MARGINE (preuzmi pdf)

Fellowship for Journalist of Roma/Ashkali/Egyptian Origin 2012-2013
This project has been supported by ERSTE Foundation

OPET NA POČETKU (preuzmi pdf)
KAD NADLEŽNI DISKRIMINIŠU
(preuzmi pdf)
NADA JAČA OD STIGME (preuzmi pdf)
DIPLOMA NE POMAŽE (preuzmi pdf)
VRIJEME ZA SNOVE (preuzmi pdf)
TRADICIJA KOJA ČEKA PROMJENU (preuzmi pdf)
BEZ PRAVA GLASA, BEZ ZAPOSLENJA (preuzmi pdf)
VRIJEDNI ZA PRIMJER (preuzmi pdf)
NA MARGINI POLITIKE (preuzmi pdf)
VIŠESTRUKA ŽRTVA (preuzmi pdf)

NADA JAČA OD STRAHA (preuzmi pdf)
HOPE STRONGER THAN FEAR (preuzmi pdf)

Medijski monitoring reforme javne uprave / Media Monitoring of the Public Administration reform in Montenegro
PUBLIKACIJA: DO DRUŠTVA JEDNAKIH ŠANSI (preuzmi pdf)
PUBLICATION: TOWARDS AN EQUAL OPPOSTURNITY SOCIETY (preuzmi pdf)

Evropske integracije i borba protiv korupcije / European integration and fight against corruption

PROCES EVROPSKIH INTERGACIJA I BORBA PROTIV KORUPCIJE NA VISOKOM NIVOU / publikacija (preuzmi pdf)

PUBLIKACIJA: NA POČETKU (preuzmi pdf)
PUBLICATION: STILL AT THE BEGINNING (preuzmi pdf)
……………………………………………………………………………………………….

 PROJEKAT: Fellowship for Journalist of Roma/Ashkali/Egyptian Origin 2014-2015
 This project has been supported by ERSTE Foundation

AKTIVIZMOM PROTIV DISKRIMINACIJE (preuzmi pdf)
I DALJE NA MARGINI
(preuzmi pdf)
GETO ILI INTEGRISANJE
(preuzmi pdf)

ĐURĐEVDAN – PRAZNIK ROMA (preuzmi pdf)
OBIČAJ KOJI ČEKA PROMJENU (preuzmi pdf)
BUKVAR ZA KUĆNU UPOTREBU (preuzmi pdf)
DRUGO JE ŽIVOT ( preuzmi pdf )
SAMO DEKLARATIVNO (preuzmi pdf)
PUT KOJIM SE RIJETKO IDE (preuzmi pdf)
STEREOTIPI IZNAD ZAKONA (preuzmi pdf)

…………………………………………………………………………………………………

 PROJEKAT: Politička diskriminacija – primjeri, osnovi, uzroci i posljedice 

NEMA HLJEBA BEZ PARTIJE (preuzmi pdf)
MILIONI ZA PREKOBROJNE (preuzmi pdf)
SVOJ SVOME (preuzmi pdf)
PORODIČNE MANUFAKTURE (preuzmi pdf)
OTVORENA DISKRIMINACIJA (preuzmi pdf)
PUBLIKACIJA: Politička diskriminacija, primjeri, osnovi, uzroci i posljedice (preuzmi pdf)

…………………………………………………………………………

 Novinarsko istraživanje i debate: Zastupljenost žena u parlamentarnim političkim partijama i rukovodećim tijelima 

MINIMALNE A PREKRŠENE (preuzmi pdf)
SAMO DEKLARATIVNO (preuzmi pdf)
KAD PROCENTI PADAJU (preuzmi pdf)
SVOJ SVOME (preuzmi pdf)
PUBLIKACIJA: POZICIJA ŽENA U POLITIČKIM PARTIJAMA (preuzmi pdf)

 

PROJEKAT: Fellowship for Journalist of Roma/Ashkali/Egyptian Origin 2015-2016
This project has been supported by ERSTE Foundation

U VRTLOGU NEMAŠTINE I PREDRASUDA (preuzmi pdf)

PROMJENE SU POČELE (preuzmi pdf)

PREPUŠTENI SAMI SEBI (preuzmi pdf)

KAKO SAVLADATI PREPREKE (preuzmi pdf)

NA PROSJAČENJE PRISILJAVAJU I RODITELJI (preuzmi pdf)

OSTAVLJENE I PREPUŠTENE SEBI (preuzmi pdf)

PROŠLA GODINA BEZ PONAVLJAČA (preuzmi pdf)

 

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

Fratar – gigant

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bosanski franjevac Marko Oršolić i iz bolesničke postelje šalje gigantske poruke,signale bosanskohercegovačkoga jedinstva u različitosti! Njegov angažman doista je angažman giganta medju vjerskim i političkim pigmejima .Za sve su”kriva”dva elementa:bosnoljublje i neviđeni kozmopolitizam

 

U Sarajevu živi bosanski franjevac Marko Oršolić. Podrijetlom iz najplodnijeg dijela Bosne i Hercegovine fra Marko Oršolić proveo je golemi dio života u Sarajevu”prisvojivši ” ovaj grad, identificirajući se sa ljudima, navikama i običajima “šeherskim”…Obrazovan na uzornim i prestižnim katoličkim učilištima fra Marko je stekao čak četiri”poslijediplomska”zvanja i postao jedan od najobrazovanijih katoličkih svečenika u Bosni i Hercegovini

Osnovavši medjunarodnu humanitarnu udrugu i multinacionalni centar IMIC fra Marko Oršolić dao je osobito za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu golemi doprinos rješavanju brojnih egzistencijalnih problema gradjana raznih vjera i nacionalnosti.

Njegov spisateljski rad, osobito u knjizi Zlodusima unatoč zapažen je kako u žanru angažirane publicistike jednako i na planu teologijskih i politoloških traganja u suvremenom svijetu.

Iako mu posljednjih decenija zdravstvene prilike ne dozvoljavaju da osobito aktivno djeluje fra Marko i iz postelje šalje gigantske poruke,signale bosanskohercegovačkoga jedinstva u različitosti! Njegov angažman doista je angažman giganta medju vjerskim i političkim pigmejima. Za sve su”kriva”dva elementa:bosnoljublje i neviđeni kozmopolitizam.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

Ekološka,  ali naški

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od kako je Crna Gora postala prva ekološka država na svijetu, sebi i prirodi koja nas okružuje napravili smo više nevolja nego što smo ih riješili, ili makar sanirali. Čini se kako je nadležnima najvažnije da izlobiraju đe treba, pa da ovdašnja nebriga o okruženju ostane naša stvar

 

Prođe još jedan državni praznik. Možda nijeste ni primijetili, pošto smo Dan ekološke države i 32. godišnjicu njenog proglašenja obilježili skromno, u krugu porodice. A, šta bi i slavili?

Ilegalna eksploatacija pijeska, ilegalna sječa šuma – čak i u granicama Nacionalnih parkova, ilegalne deponije smeća na svakom koraku, ilegalan lov i ribolov, zatrovane rijeke, odumiruća jezera, zagađen vazduh… I, uglavnom, frustrirajuća ravnodušnost sa kojom se sve to posmatra.

Uoči „praznika“ bili smo svjedoci neuobičajene polemike između čelnika Agencije za zaštitu životne sredine i resornog Ministarstva kulture i medija oko budućnosti Kotora i Nacionalnog parka Durmitor na Listi svjetske baštine UNESCO-a. Pozivajući se na nezvanične informacije, iz Agencije su upozorili da bi na predstojećem samitu UNESCO u Rijadu, Kotor mogao biti brisan sa Liste, a NP Durmitor svrstan među one kojima takva sudbina predstoji u skoroj budućnosti, ukoliko se stvari suštinski ne promijene (tzv. crvena lista).

Iako neprijatne, te najave nijesu baš iznenađenje. Ne treba UNESCO da nas obavijesti koliko smo spremni i sposobni da upropastimo, zagadimo i odložimo rješenje evidentiranih problema. Dok ne bude kasno. Ipak, nakon kritika i demantija iz Ministarstva i SO Kotor, direktor Agencije je revidirao  objašnjavajući kako je njegova izjava bila „nesmotrena“. I izvinio se zbog nepreciznosti.

Ako to znači da više nećemo uočavati posljedice rada ilegalnog kamenoloma iznad Risna (za još tri nova na istoj lokaciji čeka se saglasnost Agencije); da će divljom gradnjom budvanizovano podnožje Durmitora i okruženje Žabljaka, sve do obronaka kanjona Tare, iznenada postati ugodno našim čulima; dok će se krišom posječena stabla smrča i jela sa teritorije Nacionalnog parka preko noći obnoviti – onda je sve u najboljem redu.

Možemo onda da se okrenemo prečim brigama.

Podgorica još nema kolektor za preradu otpadnih (kanalizacionih) voda. Ako je vjerovati stanovnicima Botuna, koji tvrde da će životima sprječavati njegovu izgradnju u svom selu (SO Zeta), neće ga ni biti u dogledno vrijeme. Mada je svakome jasno da je kolektor neophodan, kako Podgorici tako i cijelom Primorju koje se, podsjetimo, vodom za piće snabdijeva sa izvorišta u Skadarskom jezeru. U koje Morača donosi sve to što nose ona i njene pritoke iz Podgorice, Danilovgrada, Tuzi i Zete. Novac za izgradnju odavno je obezbijeđen, uglavnom donacijama iz EU (riječ je o nekih 40 miliona). Nedostaje  volje i sposobnosti da se pronađe kompromis i završi započeti posao.

Nikšićka deponija i dalje gori. Nekada se to vidi i osjeća manje, nekada više, ali požar u dubini deponije tinja/plamti godinama. I truje. „Na pragu smo rješenja višedecenijskog problema – deponije Mislov do i usklađivanja procesa upravljanja otpadom sa evropskim standardima”, najavio je neki dan predsjednik Opštine Nikšić. Dobra je to vijest. Samo po malo bajata. Isto je, naime, obećano i prošlog septembra. I ko zna koliko puta prije. Pa ništa.

O Plavskom jezeru i Adi Bojani gotovo se  i ne govori. Osim kao o “resursima” koje treba “valorizovati”. Legalnom ili ilegalnom gradnjom. To da i jednom i drugom prijeti nestanak – znamo. Stručnjaci kažu da znaju kako se taj proces može spriječiti ili makar značajno usporiti. Ali, nema para. Baš kao ni volje da se utiče makar na to što ljudski faktor dominantno doprinosi prirodnim procesima koji prijete da nam u bliskoj budućnosti oduzmu te bisere. Na žalost potomstva koje, takođe, odlazi iz Crne Gore. Bez povratne karte.

Tužne priče pričaju i Tara, Bjelasica, Lovćen, Lim, pljevaljska kotlina, Zeta… Ima li iko da ih čuje? Ili je, ipak, najvažnije da izlobiramo tamo đe treba, pa da ovdašnja nebriga o okruženju ostane naša stvar. Dok ne bestragamo sve to što smo dobili na poklon od prirode i predaka.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

Knjige i vatra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možemo se složiti ili ne složiti  sa razlozima vodećih zapadnih zemalja koje niijesu glasale za rezoluciju  o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti. Njom se osuđuje nedavno spaljivanje Kurana u Stokholmu.  Iz različitih  perspektiva, problemi podsticanja vjerske netolerancije i mržnje ne izgledaju jednako opasno. Ali demokratske vlasti su dužne da svoje odluke pojasne građanima.  U Crnoj Gori to objašnjenje nijesmo dobili

 

Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHRC) usvojilo je, većinom glasova, prošle nedjelje u Ženevi, rezoluciju o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti. Njom se osuđuje nedavno spaljivanje Kurana u Stokholmu počinjeno “javno i s predumišljajem” uz odobrenje skupa od strane švedske policije.

Usvojenim tekstom su zemlje članice UN pozvane da “spriječe i procesuiraju djela i zagovaranje vjerske mržnje koja podstiču na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje”.

Crna Gora, koja je članica Vijeća UNHRC u mandatu 2022-2024, našla se među zemljama koje su glasale protiv usvajanja te Rezolucije. Baš kao i SAD, Velika Britanija, Kostarika i članice EU trenutno zastupljene u Vijeću. Za Rezolucije su glasale Kuba, Kina, Indija, Ukrajina, afričke i zemlje članice Organizacije islamske saradnje. Ukupno 28 od 47 članica Vijeća UNHRC, uz 12 protiv i sedam uzdržanih.

“Žao nam je što smo morali glasati protiv ovog neizbalansiranog teksta, ali on je u suprotnosti sa našim stavovima kada je riječ o slobodi izražavanja”, objasnila je svoju odluku američka ambasadorka pri UNHRC. “Ljudska prava štite ljude a ne religije, doktrine, uvjerenja ili njihove simbole”, pridodao je francuski ambasador, naglašavajući kako “ni na Ujedinjenim nacijama ni na državama nije da definišu šta je sveto”.

Možemo se složiti ili ne. Iz različitih perspektiva, problemi podsticanja vjerske netolerancije i mržnje očito ne izgledaju jednako opasno. Ali, nesporno je da su demokratske vlasti dužne da svoje odluke pojasne građanima. U Crnoj Gori to objašnjenje nijesmo dobili.

Mnogi su od Vlade i resornog Ministarstva vanjskih poslova zatražili odgovor kako se i zašto crnogorska delegacija, nakon svega što nam se dešavalo i dešava od 90-tih prošlog vijeka do danas, opredijelila da glasa protiv tog dokumenta.

Iz vlade su pitanja ignorisali.  Ostalo je samo da nagađamo  jesu li premijer Abazović,  koji vodi i resor vanjskih poslova, i njegovi saradnici nepokolebljivo privrženi pravu na slobodu iznošenja stavova, koliko god oni bili radilkalni i opasni, ili su samo iskoristili priliku da na pitanju javnog spaljivanja svetih knjiga, demonstriraju lojalnost “zapadnim saveznicima”. Kada to već, slijedeći lične interese, ne mogu uraditi na nekim drugim poljima (poštovanje zakona, moralna i politička odgovornost, transparentnost rada i donošenja odluka…).

Kad – kaza nam se samo. Među javnim kritičarima crnogorskog glasanja o Rezuluciji o vjerskoj mržnji našao se građanin Crne Gore koji nije zaštićen javnom funkcijom. Svoje stavove je ubrzo  morao pojašnjavati pred policijskim inspektorom. Nakon toga, policajac je  tužilaštvu predložio da tog građanina,  po službenoj dužnosti, goni  zbog podrivanja ustavnog sistema. Srećom, tužilaštvo je odbilo taj prijedlog.  Isljeđivani intelektualac je zamolio da ostane aniniman, kako ne bi dodatno uznemiravao porodicu.

Toliko o nepovrjedivosti prava na slobodu mišljenja i izražavanja u Crnoj Gori.

Iz Stokholma je stigla nova priča. Nakon protesta na kome su paljene stranice Kurana, švedskoj policiji obratio se građanin koji je prijavio naum da javno spali Bibliju i Toru. I on je dobio odobrenje nadležnih, ali je umjesto lomače za svete knjige okupljenim novinarima izjavio: “Sloboda izražavanja ima ograničenja koja se moraju uzeti u obzir. Ako ja zapalim Toru, drugi Bibliju, treći Kuran, ovdje će biti rata. Želio sam pokazati da to nije u redu.”

Ko, eventualno, nije razumio o čemu je govorio Ahmad Alush, neka baci pogled na stare pljevaljske zidine koje odnedavno “krasi” grafit: Kad se vojska na Kosovo vrati.  “Oni koji su stih iz Amfilohijeve pesme ispisali na zidu… postupili su u punom skladu sa raison d’être  ove pesme. Njena vokacija – kao i vokacija nacionalističke poezije u celini – jeste da zove u rat”, napisao je srpski etnolog, antropolog, aktivista za ljudska prava Ivan Čolović, prije pola godine, kada se isti stih počeo pojavljivati na beogradskim fasadama.

Pitanje je samo želimo li da pročitamo. Il’ da palimo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo