Crveni omoti

Statistika neriješenih sudskih predmeta starijih od tri godine, interno nazvanih crveni omoti,sumorna je priča o propadanju crnogorskog pravosuđa. Do devedesetih godina, broj tih predmeta  računao se prstima jedne ruke. Devedesetih je počeo da raste, nakon nezavisnosti su to postali dvocifreni brojevi, a danas su  hiljade. Za čije rješevanje vrh pravosuđa  ima –   Nacrt

Promaklo je u moru medijskih priča koje se smjenjuju, zaglušujući jedna drugu. Ili se možda učinilo manje važnim. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić pozvala je ove sedmice predsjednike sudova da ulože dodatne personalne i organizacione napore, kako bi se do kraja ove godine smanjio broj neriješenih starih predmeta za 50 procenata.

Na sastanku Valentine Pavličić sa predsjednicima sudova, predočena je i birana  statistika, prema kojoj su sudovi na kraju prvog kvartala ove godine imali u radu ukupno 104.937 predmeta, od čega su u tom periodu primili 24.005, a iz 2024. godine prenijeli 80.932 predmeta.  Javnosti je poslata umirujuća  poruka da je to “zadovoljavajući rezultat, imajući u vidu izazove sa kojima se sudovi suočavaju”.  Da se ne brinemo, vrh pravosuđa je dodatno izračunao da su sudovi ostvarili stopu efikasnosti od 94 odsto. Skoro da se poraduješ.

Sudski izvještaji kriju sumorniju priču. Podaci iz Izvještaja Sudskog savjeta za prošlu godinu, koji je publikovan u martu ove godine, pokazuju  da je pred vrhom pravosuđa ozbiljan zadatak, koji zahtjeva možda ipak malo više  od dodatnih personalnih i organizacionih napora.

Generalno gledano pred crnogorskim sudovima postoji trend rasta neriješenih predmeta  duže od deceniju, ali je nakon 2020.  godine došlo  do naglog skoka. Njihov broj je  sa 37.963 u 2021. porastao  na čak 74.679 u prošloj godini.  “To predstavlja rast od gotovo 100 odsto  u samo nekoliko godina”, konstatuje se u Izvještaju.

Posebna priča su neriješeni predmeti stariji od tri godine, koji se još nazivaju i crveni omoti.  Istorija rasta tih predmeta, sumorna je priča o propadanju crnogorskog pravosuđa, u malom.

Tako se do devedesetih, broj crvenih omota mogao računati na prstima jedne ruke. Tokom 1962.  crnogorski sudovi imali su na primjer – jedan takav predmet. Isto je  i 1977,  a taj se trend, sa malim odstupanjima,  nastavlja do devedesetih godina, kada počinje njihov rast. Nakon izglasavanja državnosti 2006. godine, počinju dvocifreni brojevi.  U 2013- toj  Crvenih omota je već –   98. Naredne  godine –  137. Danas su to hiljade. U 2021. godini, prema statistici prikazanoj u Izvještaju Sudskog savjeta, crvenih omota je – 2437.

“Podaci jasno pokazuju da se pravosudni sistem suočava s ozbiljnim izazovima, a bez pravovremenih mjera postoji realna opasnost da se broj neriješenih predmeta nastavi povećavati, dodatno usporavajući sudske procese i smanjujući efikasnost rada sudova”, zaključuje se u Izvještaju.

Vrh pravosuđa za rješavanje tog problema, i sveukupnog rasta broja neriješenih predmeta,  trenutno ima – Nacrt.  Valentina Pavličić  je na ovonedjeljnom sastanku sa rukovodiocima sudova predstavila  Nacrt Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta.

Možda  od toga  više zabrinjava odgovor rukovodilaca sudova.

“Naglašena je potreba za popunjavanjem sudijskih mjesta u svim sudovima, a naročito u osnovnim, imajući u vidu da nepovoljni kadrovski kapaciteti direktno utiču na mogućnost postizanja predviđenih strateških ciljeva. Predsjednici sudova su izrazili očekivanje da će zakonodavna vlast u najkraćem periodu pristupiti usvajanju Zakona o zaradama nosilaca pravosudne i ustavno-sudske funkcije”, navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.

Problem je buknuo  kad je izvršna vlast počela materijalno da potpomaže sudsku, umjesto da joj omogući autonomiju i slobodu.  Bivša predsjednica Vrhovnog suda  Vesna Medenica se 2017. godine , kada je krenuo nagli skok crvenih omota, zapitala: “Da li sudija sa 650 eura može da sačuva moralnost i autonomiju?”.

Znate nastavak priče.

Milena PEROVIĆ