Povežite se sa nama

Izdvojeno

LOKALNI IZBORI U TUZIMA: Uvod u već viđeno

Objavljeno prije

na

Analitičari objašnjavaju kako su izbore u Tuzima odlučili: lokal patriotizam i nacionalizam, glasači iz dijaspore, naglašena funkcionerska kampanja, kupovina glasova, kvalitet ponuđenih kandidata vlasti i opozicije. Prema provjerenom modelu poznatom još iz DPS ere koji, pokazalo se, i dalje ,,radi”

 

O rezultatima prošlonedjeljnih izbora u Tuzima samo kratko, pošto je njihov ishod poznat i, uglavnom nesporan.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj i njegov Albanski forum ostaju na vlasti, jači po broju dobijenih glasova i odborničkih mandata. Potvrdila su se predviđanja Ferhata Dinoše koji je, nakon raskola u DUA, novoosnovanu Nacionalnu albansku uniju uveo u Đeljošajev savez prognozirajući sigurnu pobjedu.

,,Prvo, zato što je glasač shvatio da Malesija treba da bude onakva kakvu ju je Bog stvorio: albanska zemlja, s albanskom većinom, kojom upravljaju albanske partije”, pobrojao je Dinoša razloge svog optimizma. ,,Drugo, jer su albanske partije dokazale da znaju voditi i da žele razvijati svoju domovinu. Treće, jer je na vrhu liste albanskih partija sadašnji predsjednik Opštine, gospodin Nik Đeljošaj, koji se u sadašnjem mandatu isprofilisao kao vrsni menadžer, na čelu obrazovanih i stručnih timova lokalne samouprave”.

Ima tu još poneki razlog ali o njima nešto kasnije.

Koalicija okupljena oko DPS-a biće najjača opozicija sa trećinom osvojenih glasova. Njma je za brigu to što su na prošlim izborima partije članice predizbornog saveza –  DPS, BS, SD i DUA – pojedinačno imale oko hiljadu glasova i pet odborničkih mandata više, i ako je sada zabilježena veća izlasnost. A, tada jedinstvena DUA, je 2019. nastupala u koaliciji koju je predvodio Đeljošaj.

Dodatni problem ovoj koaliciji donosi raskol u Bošnjačkoj stranci koji se desio neposredno pred izbore, nakon što je kandidat za odbornika  sa zajedničke liste Adnan Pepić pozvao Tužane da glasaju za konkurentsku listu Albanskog foruma. Time je zaslužio isključenje iz stranke, ali i postizborni poziv Đeljošaja da se priključi vladajućoj većini u Tuzima. Nešto slično je uoči parlamanetarnih izbora 2016. uradio predsjednik Pozitivne Darko Pajović, pozivajući svoje glasače da glasaju listu DPS-a.Postao je ambasador u Pekingu.

Adnan Pepić objašnjava svoj postupak dok, kaže, čeka razgovore sa izbornim pobjednicima.  ,,Nik Đeljošaj je pokazao želju da Opština Tuzi u mjestima u kojima žive Bošnjaci nastavi sa investiranjem i ulaganjem, što je prvenstveni interes građana“, rekao je on za Dan.

Po jedan mandat osvojile su Demokrate i koalicja SDP- Pokret za Tuzi, dok su ispod cenzusa ostali SNP i Albanska koalicija parlamentarne Force i DP-a što je, možda, najveće iznenađenje nedjeljnih izbora.

Uz Pepića, Đeljošaj je u buduću vlast pozvao i Demokrate, koji su ga podržavale u prošlom mandate iako nijesu učestvovale u podjeli vlasti. Da je SDP dobila mandat zvao bi i njih, objasnio je stari-novi predsjednik Opštine Tuzi. Pošto je u ime njihove koalicije odbornički mandat pripao Pokretu za Tuzi, prepoznatom po kritičkom odnosu prema njegovoj vladavini u prethodnom mandatu, taj poziv je izostao. SDP-u ostaje da se ponosi osvojenim mandatom bez odborničkog mjesta. Što je napredak u odnosu na prethodne izbore.

Od samih rezultata, zanimljiviji je način na koji su oni ostvareni. Cinici bi rekli – tradicionalno. Uz pomenuti local-patriotizam/nacionalizam u kome je, čini se sa strane, prednjačio Dinoša i njegova NAU, valja pomenuti još nekoliko ,,detalja” na koje ukazuju analitičari iz Crne Gore i Albanije, u kojoj su izbori u Tuzima praćeni sa popriličnom pažnjom.

,,Izlaznost na izborima bila je rekordna, a znate li zbog čega”, upitao je čitaoca Bota sot Enver Bitići profesor Univerziteta u Draču. ,,Zato što je mobilisana albanska dijaspora iz Crne Gore koja živi u SAD-u. Više od 1.000 njih, koji čine 13 odsto ukupnog broja izašlih birača, došli su iz Amerike i glasali za Albanski forum. To je sjajan primjer”.

Neki analitičari su premijera Abazovića vidjeli kao važnu kariku kampanje Albanskog foruma. Najviše zbog toga što je, tri dana pred izbore, skupa sa Đeljošajem ,,otvorio” fabriku za preradu voća koja radi već nekoliko mjeseci. Tipičan primjer funkcionerske kampanje. Opet, ni kritičari ne zaboravljaju da su ta i nedavno otvorena fabrika čipsa u Tuzima jedine grin fild u Crnoj Gori od promjene vlasti na državnom nivou, ako ne i koju godinu ranije. Lokalne vlasti u Tuzima pomogle su vlasniku da proširi mrežu kooperanata i tako mnogima pomogli da obezbijede sigurniju egzistenciju. Tri godine radi sa investitorom na realizaciji tog projekta pohvalio se prvi čovjek Tuzi.  Važno je da   se ta priča ne završi kao neke koje je u svoje vrijeme promovisao DPS (prerada mlijeka, malina, aronije, puževi…).

Na sličnosti  Đukanovićevog i Đeljošajevog modela, u izjavi za Monitor ukazuje dugogodišnji novinar i aktivista Dževdet Pepić. ,,Javna je tajna da glasače u Tuzima nijesu samo ubjeđivali, nego i plaćali – da glasaju i da ne glasaju. I to, kako čujemo, uz iznose veće od onih koje su nekada nudili DPS aktivisti”, navodi Pepić očekujući da nadležne insititucije istraže te informacije. Nezvanično, Monitor je došao do podatka da je vrijednost glasa na nedjeljnim izborima navodno prešla 500 eura, a da su isplate finansirali tzv. kontraverzni biznismeni. Te informacije morali bi provjeriti nadležni.

Moglo bi se nastaviti sa nabrajanjem, ali je i navedeno dovoljno za sumnju da je, 30 mjeseci nakon smjene DPS vlasti na državnom nivou (u Tuzima su opozicija od 2019.), njihov model vođenja predizborne kampanje i obezbjeđivanja sigurnih glasova živ i funkcionalan. Od podsticanja raskola među političkim protivnicima, preko angažovanja dijaspore i kalkulacije o glasovima koje može (mora) donijeti jedan zapošljeni, do otvorene kupovine glasačkog prava. Samo su se promijenili glavni akteri.

Posljedice izgubljenog vremena i odlaganje dugo najavljivanih reformi izbornog procesa i prateće zakonske regulative,  mogle bi se još ekstremnije pokazati na predstojećim predsjedničkim i (mogućim) vanrednim parlamentarnim izborima.

Posebnu priču izbora u Tuzima predstavlja postizborno slavlje. Zastave tzv. velike Albanije i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nijesu zavrijedile pažnju ni lokalnih ni državnih zvaničnika. Otćutao ih je i premijer, ali i većina pozicionih i opozicionih partija koje, navodno, baštine principe građanskog društva. ,,Tako smo svi na gubitku, ne samo među građanski nastrojenim stanovnicima Tuzi, kojih nije malo, nego i u cijeloj Crnoj Gori”, kaže Dževdet Pepić. Saglasni.

Z. RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo