U maju 2025. Sudski savjet i Tužilački savjet usvojili su nova pravila koja uređuju sistem ocjenjivanja sudija i državnih tužilaca. Ranija pravila nijesu funkcionisala, a tokom ove godine vidjeće se prvi rezultati novih. Stručnjaci hvale poboljšanja i upozoravaju na brojne izazove, a sudije negoduju zbog još uvijek nejasnih i, kako tvrde, diskriminišućih pravila

Ocjenjivanje sudija i tužilaca godinama je bila formalnost u kojoj su nosioci pravosudnih funkcija uglavnom bodovani najvišim ocjenama. Iz Evropske komisije godinama se upozorava da taj posao treba da se obavlja na osnovu mjerljivih rezultata. U posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori (novembar 2025) zadržane su jasne preporuke za dalju reformu sistema ocjenjivanja sudija i tužilaca kako bi on bio efikasniji i zasnovan isključivo na zaslugama.

U maju 2025. Sudski savjet i Tužilački savjet usvojili su nova pravila koja uređuju sistem ocjenjivanja sudija/sutkinja i državnih tužilaca/tužiteljki. Novi sistemi ocjenjivanja predstavljeni su kao značajan iskorak u uspostavljanju transparentnog, pravičnog i meritornog procesa procjene rada nosilaca pravosudnih funkcija.

NOVI SISTEM JOŠ PO STAROM

Novi sistem ocjenjivanja još nije zaživio pa tako je tokom 2025. godine  ocijenjeno samo 20 sudija. Od tog broja 11 sudija u postupku napredovanja, sedam sudija je ocijenjeno u redovnom postupku ocjenjivanja i dvoje sudija kao kandidati za izbor za predsjednika suda, podaci su koje je Monitor dobio iz Sudskog savjeta. Nastavljena je praksa iz ranijih godina, pa tako negativnih ocjena nije bilo – za 12 sudija utvrđena je ocjena rada odličan, dok je sedam  sudija ocijenjeno sa dobar, a jedan sudija ocjenom zadovoljava. Tokom 2025. godine nije bilo postupaka ocjenjivanja rada sudija Vrhovnog suda.

Iz Sudskog savjeta, na čijem čelu je Radoje Korać, objašnjavaju da se ocjenjivanje sudija sprovodi radi procjene njihove stručnosti, kvaliteta rada, etičnosti i potrebe za stručnim usavršavanjem, kao i u svrhu napredovanja.

Za razliku od sudstva, u tužilaštvu tokom prošle godine nije bilo ocjenjivanja. Iz Tužilačkog savjeta, kojim predsjedava vrhovni državni tužilac Milorad Marković, za Monitor kažu da je to tako iz objektivnih razloga: ,,Izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu izmijenjeni su kriterijumi i potkriterijumi za ocjenjivanje rada državnih tužilaca, što je zahtijevalo donošenje novih Pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, koja su stupila na snagu 27.5.2025. Mandat članovima Tužilačkog savjeta je istekao 5.8.2025, a novi članovi Savjeta iz reda uglednih pravnika su birani 19. novembra 2025, te samim tim nije bilo moguće ranije obrazovati Komisiju za ocjenjivanje  rada državnih tužilaca, niti donijeti Plan ocjenjivanja, pa se iz tog razloga zastalo sa ocjenjivanjem državnih tužilaca u 2025. godini”.

PROPALE STRATEGIJE

Proklamovane smjernice iz prijašnjih strategija reforme pravosuđa – da su izbor, napredovanje i utvrđivanje odgovornosti sudija i tužilaca jedna od osnovnih garancija nezavisnosti sudstva, doživjele su debakl, ocjenjivale su proteklih godina domaće nevladine organizacije i stručnjaci.

,,Prethodni sistem bio je obilježen prevelikom formalnošću, fokusom na statističke pokazatelje i gotovo potpunim izostankom suštinske ocjene kvaliteta rada. Kriterijumi su bili nejasni i često su omogućavali proizvoljna tumačenja, dok su obrazloženja ocjena bila štura ili stereotipna. Takav pristup nije podsticao profesionalni razvoj, niti je služio kao efikasan alat za jačanje odgovornosti”, kaže za Monitor pravnik Boris Marić.

O tome koliko je ocjenjivanje bilo neadekvatno govore podaci da je u periodu od 2016. do 2021. godine, od 116 tužilaca koji rade u Specijalnom, osnovnim i višim tužilaštvima, čak njih 115 ocijenjeno najvišom ocjenom -odličan, dok je samo jedan dobio ocjenu dobar. Slična praksa je nastavljena i 2022. godine, da bi se neke promjene, da baš svi tužioci ne dobijaju najviše ocjene, uočile posljednjih godina.

Pilot projekti ocjenjivanja u sudstvu propadali su. Tako se desilo da je polovina sudija nikšićkog Osnovnog suda, 2017. godine, dobila nezadovoljavajuće ocjene. Loše ocjene bile su posljedica činjenice da se sudije nijesu stručno usavršavale i da nijesu učestvovale u ,,raznim stručnim aktivnostima”. Dešavalo se da sudije koje imaju ocjenu odličan po svim ostalim kriterijumima, dobiju konačnu ocjenu dobar zbog neusavršavanja.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je u isto vrijeme bila i na čelu Komisije za ocjenjivanje sudija, u više navrata je najavljivala reforme i u ocjenjivanju.

PRIJAVA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Ni nakon odlaska i procesuiranja Medenice, stvari se nijesu bitno popravile. Tako je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), dok je na njenom čelu bila Jelena Perović, u martu 2022. godine  dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) mišljenje kojim su utvrdili da retroaktivna primjena izmjena i dopuna pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, koje je 6. avgusta 2021. godine usvojio Sudski savjet, predstavlja ugrožavanje javnog interesa i može da utiče na narušavanje integriteta tog tijela. ASK je tužilaštvu dostavila ovaj dokument na ocjenu da li je u konkretnom slučaju izvršeno krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti, imajući u vidu akte dostavljene ASK iz kojih se, kako navode, može utvrditi da su pojedinim sudijama mijenjane ocjene primjenom novih pravila, a ta promjena im je omogućila napredovanje u službi.

Iz Sudskog savjeta, na čijem je čelu tada bila Vesna Simović-Zvicer, su odgovorili da će svakako u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije obavijestiti Agenciju o zauzetom stavu povodom dostavljenog mišljenja, iako smatraju da postupak ocjene zakonitosti nekog akta, pa i pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova, nije u nadležnosti ASK.

Komisiju za ocjenjivanje tada su činili predsjednica Vesna Vučković, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović-Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Dio medija je tada tvrdio da je na osnovu ,,friziranih” ocjena Komisije za ocjenjivanje, Sudski savjet izabrao sutkinju izvjestioca Seku Piletić – poznatu po slučaju ukidanja presude za pokušaj terorizma 2016. godine – kao jednu od kandidatkinja za članicu Vrhovnog suda Crne Gore.

U martu 2022. godine Piletić je izabrana za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore, a ASK je, godinu dana kasnije, donijela mišljenje „da postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore suprotno važećim propisima, predstavlja ugorožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“. U julu 2025. godine Seka Piletić se penzionisala.

U međuvremenu, SDT je protiv nekadašnje direktorke ASK-a Perović pokrenuo krivične postupke u kojima se tereti za više krivičnih djela, među kojima su zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave.

DISCIPLINSKI POSTUPCI

Pored samo formalnog ocjenjivanja sudija i tužilaca, ni disciplinski postupci nijesu bili svrsishodni u prethodnom periodu. Rijetki disciplinski postupci koji su se vodili u pravosuđu uglavnom su završavani sa simboličnim kaznama – smanjenjem plate od 20 do najviše 40 odsto na par mjeseci.

Tako je zabilježen slučaj specijalnog tužioca Saše Čađenovića koji je 2012. godine disciplinski kažnjen, sa umanjenjem od 15 odsto od plate u tri mjeseca, kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici. On je tada samovoljno oduzeo predmet dodijeljen drugom tužiocu – ,,a zatim je bez znanja tužioca i obrađivača predmeta spriječio ekspedovanje odluke koju je obrađivač donio i sa kojom odlukom se prethodno državni tužilac saglasio, neovlašćeno izradio drugu odluku, potpisao se kao obrađivač i predao tužiocu na kontrolu”.

Specijalno državno tužilaštvo je protiv Čađenovića 2022. podiglo optužnicu zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja. Optužen je da je  sredinom 2020. postao pripadnik kriminalne organizacije ,,kavački klan”, sa zadatkom da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće postupke protiv organizatora i članova te kriminalne organizacije. Čađenović je onemogućavao otkrivanje izvršioca najtežih krivičnih djela, određivanje pritvora istima, iz spisa uklanjao izvještaje koje je EUROPOL dostavljao, ali i krivične prijave koje je policija podnosila protiv njih, piše, između ostalog, u optužnici.

Od početka rada Tužilačkog savjeta ni jedan tužilac nije razriješen. Odluka Tužilačkog savjeta iz 2013, o razrješenju tužiteljke Romine Vlahović zbog nesavjesnog i nestručnog rada, je poništena.

Da preduprijede vođenje disciplinskog postupka pojedini tužioci i sudije su davali ostavke, prije pokretanja postupka za razrješenje.

Jedan od rijetkih postupaka u kome je utvrđena disciplinska odgovornost sudije po bilo kom osnovu, posljednjih godina, je slučaj sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše, koja je kažnjena 30 odsto od plate tri mjeseca i zabranom napredovanja od dvije godine, zbog njenih izjava da vjeruje da je presuda Apelacionog suda u predmetu ,,državni udar”, kojom je ukinuta njena osuđujuća presuda, kupljena.

Indikativan je i disciplinski postupak koji je počeo 2014. godine, dolaskom Blaža Jovanića na čelo Privrednog suda. On je protiv sutkinje Nataše Bošković pokrenuo disciplinski postupak tvrdeći da ona neuredno vrši sudijsku funkciju, te da ne zakazuje ročišta i na drugi način odugovlači postupke.

Bošković je odgovorila tvrdnjom da je postupak protiv nje pokrenut po nalogu Vesne Medenice, a izvršilac je bio Jovanić. U eri kada je Medeničina vlast u sudstvu bila neprikosnovena, Boškovićeva je saopštavala da Disciplinska komisija radi nezakonito i tražila izuzeće predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića. U Savjetu su u tom trenutku bili još tadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ministar pravde Duško Marković, sudije Radoje Orović, Milić Međedović, Željka Jovović, Dobrica Šljivančanin, Loro Markić, Vesna Simović-Zvicer.

Ustavni sud je uvažio žalbu sutkinje Bošković, a disciplinski postupak protiv nje obustavljen je nakon deceniju, u maju 2025. godine. A u međuvremenu, pokrenuto je više krivičnih postupaka protiv Vesne Medenice i bivšeg predsjednik Privrednog suda Blaža Jovanića.

JASNIJI I STROŽI INDIKATORI

Iz Sudskog savjeta objašnjavaju za Monitor da su glavne novine ocjenjivanja u odnosu na ranija, različiti kriterijumi i potkriterijumi koji se primjenjuju u ocjenjivanju djelotvornosti rada sudija, kvantiteta i kvaliteta rada, kvaliteta obrazloženja odluka i sl. Rad sudija se sada ocjenjuje svakih pet godina, u odnosu na  prije kada je to rađeno na tri godine.

Novim Pravilima za ocjenjivanje jasnije i strože su postavljeni indikatori za ocjenjivanje kriterijuma i potkriterijuma rada, navode iz Tužilačkog savjeta. Objašnjavaju da potkriterijum kvalitet i kvantitet rada ima ukupno 10 indikatora koji se boduju posebno i na kraju se u skladu sa članom 12 Pravila utvrđuje konačna ocjena ovog potkriterijuma.

,,Sistem ocjenjivanja je, takođe, unaprijeđen  kroz  uspostavljanje novog algoritma u informacionom sistemu Sekretarijata Tužilačkog savjeta, koji omogućava da se iz svake godine u kojoj se vrši ocjenjivanja rada državnog tužioca, metodom slučajnog uzorka, izaberu predmeti koji predstavljaju izvor ocjenjivanja”, objašnjavaju iz Tužilačkog savjeta.

Marić kaže da nova pravila predstavljaju korak naprijed u odnosu na raniji sistem, prije svega zato što su formalno preciznija i pokušavaju uvesti jasnije kriterijume i mjerila za ocjenjivanje rada nosilaca pravosudnih funkcija. Kao pozitivno ocjenjuje i što se, barem na normativnom nivou, više insistira na ujednačenosti prakse i transparentnosti postupka ocjenjivanja. Ipak, njihov stvarni domet zavisiće od načina primjene u praksi i spremnosti savjeta da ih sprovode dosljedno i bez selektivnosti, ističe Marić.

On ukazuje na to da  i dalje postoje ozbiljni izazovi: ,,Posebno zabrinjava to što su neki kriterijumi i dalje široko postavljeni i ostavljaju prostor za subjektivnost. Takođe, nije dovoljno jasno definisano kako se vrednuju etika, integritet i profesionalni standardi u praksi, niti postoji jasan mehanizam za ujednačavanje ocjenjivanja među različitim komisijama ili savjetima”.

U Akciji za ljudska prava (HRA) koja godinama prati ovu problematiku, ocjenjuju da nova pravila predstavljaju iskorak ali da i dalje postoje određene manjkavosti.

,,Iako je sada propisano ocjenjivanje sudija Vrhovnog suda, isto i dalje nije predviđeno za državne tužioce u Vrhovnom državnom tužilaštvu. Ne postoji opravdan razlog da ti državni tužioci budu izuzeti od ocjenjivanja, jer je praćenje njihovog rada jednako važno, što je ujedno i preporuka Venecijanske komisije”, kaže za Monitor Amra Bajrović, pravna savjetnica HRA.

Ona dodaje i da, iako se rad državnih tužilaca sada ocjenjuje i u odnosu na odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, takav kriterijum nije predviđen za sudije.

,,Dodatno, smatramo da bi kod ocjene kvaliteta rada državnog tužioca trebalo uzeti u obzir i broj usvojenih ili odbijenih predloga za određivanje i produženje pritvora, broj usvojenih pritužbi na odluke o odbacivanju krivične prijave, kao i pravosnažne presude redovnih sudova.
I dalje ukazujemo na potrebu da se u svakom predmetu u kojem dođe do zastarijevanja krivičnog gonjenja ispitaju razlozi za to, da se komisijski utvrdi eventualna odgovornost nadležnog sudije ili državnog tužioca i da, ukoliko se odgovornost utvrdi, to ima neposredan uticaj na ocjenjivanje njihovog rada”, ističe Bajrović.

Marić smatra da će ključno biti da li će novi sistem dovesti do realnog razlikovanja kvalitetnog i nekvalitetnog rada i jačanja povjerenja javnosti u pravosuđe: ,,To će se posebno vidjeti kroz praćenje održivosti presuda i optužnica, te posljedice ako ovi pravni akti budu neodrživi u procentu od 30 odsto i više”.

,,Značajno će biti pratiti rad stručnih komisija u savjetima koje će sprovoditi postupak ocjenjivanja, uz konstataciju da, iako imamo napravljen iskorak, nije se imalo dovoljno profesionalne hrabrosti da se ovom postupku od strane savjeta doda i provjera integriteta sudija i tužilaca, da se ti kriterijumi razrade i da jasan doprinos nečemu što je u javnosti poznato kao veting”, zaključuje Marić.

Planom ocjenjivanja sudija za ovu godinu, Sudski savjet je predvidio da se ocjene sve sudije koje nemaju utvrđenu ocjenu u prethodnom periodu. Pored njih ocijeniće se i sudije koje su prvi put birane, nakon tri godine od stupanja na dužnost, zatim sudije koje nemaju ocjenu a prijavljuju se za napredovanje, kao i sudije koje se prijave za Upravni i Privredni sud. Ponovo će se ocjenjivati i sudije koje su dobile ocjenu – ne zadovoljava.

Kako nije bilo ocjenjivanja tokom prošle godine, iz Tužilačkog savjeta su početak postupka ocjenjivanja državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava po novim Pravilima najavili za februar ove godine.

NEDOUMICE OKO NOVIH PRAVILA

Da ocjenjivanje po novim pravilima još uvijek nije počelo, kazala je za Monitor Tanja Vidić, v.d. predsjednica Osnovnog suda na Cetinju

Ona navodi da su novim pravilima promijenjeni kriterijumi koji se odnose na potkriterijum kvalitet rada, te smatra da će novine u pravilima umnogome doprijnijeti boljim ocjenama jer navedeni potkriterijum direktno zavisi od broja predmeta u sudu.

,,Mada, ovaj potkriterijum nije mjerilo kvaliteta rada u sudovima koji imaju veliki broj predmeta, kako u radu tako i predmeta u kojima je izjavljena žalba. Na primjer, ukoliko je u 200 predmeta izjavljena žalba, a ukinuto 15 predmeta to je 7,5 odsto, dok je u manjim sudovima manji broj predmeta u kojima je izjavljena žalba, jer nemaju veliki priliv predmeta – pa tako na 100 predmeta ukinuto je 15, što je 15 odsto. Dakle, jasno je da je samo u pitanju statistika, a ne nikako pravo mjerilo kvaliteta rada sudije”, objašnjava Vidić.

Ona dodaje i da ocjenjivanje nije uređeno samo Pravilima za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, već je uređeno i Zakonom o sudijama i sudskom savjetu. Te da su ostale neke nejasnoće koje mogu dovesti do toga da ,,sudija koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava se stavlja u neravnopravan položaj jer je blokiran da napreduje narednih pet godina, koliko je rok za novo redovno ocjenjivanje, dok sudija čiji je rad ocijenjen ocjenom nezadovoljava može napredovati već nakon godinu dana”.

BUNA U SPECIJALNOM ODJELJENJU

Početkom marta dio medija je objavio da su se sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici obratile Sudskom savjetu i tražili da se izuzmu iz sistema ocjenjivanja.

Prenijete su i kritike predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić na sjednici Sudskog savjeta: ,,Prošle godine u februaru smo izabrali osam sudija u Specijalnom odjeljenju, a od njih osam imamo za godinu presuđeno možda dva predmeta”, kazala je predsjednica Vrhovnog suda.

Pavličić je najavila da će se sudije Vrhovnog suda, kada krenu u kontrolu rada Specijalnog odjeljenja ,,potpuno pridržavati tih smjernica”: ,,Pa neka se gospoda bune, kad ih počnemo ocjenjivati”, naglasila je ona.

Iz Višeg suda su reagovali, sudije Specijalnog odjeljenja su pojasnile da su u više navrata apelovale da se prilikom ocjenjivanja uzmu u obzir specifičnosti, ne samo ovog, već i drugih referata, a sve u cilju objektivnog ocjenjivanja svih sudija. Pozvali su se na dostavljene predloge sudija Višeg suda, ali i pojedinačne predloge i primjedbe koje su prilikom donošenja ranijih Pravila za ocjenjivanje u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i eksperata Savjeta Evrope istakle sudije ovog suda, a koje nijesu uvažene.

U ranijim primjedbama koje je Sudskom savjetu dostavilo 11 sudija/sutkinja Krivičnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, navodi se da pravila ocjenjivanja nijesu u skladu sa EU standardima, te da će ako počne da se primjenjuje ovaj način ocjenjivanja to dovesti do ozbiljnih problema u praksi. Objasnili su da strahuju da će najkvalitetnije sudije biti ocjenjivane lošije zbog metodologije ocjenjivanja.

U primjedbama koje je Ministarstvu pravde nedavno uputio sudija Višeg suda Goran Šćepanović objašnjava se da su predmeti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, raznih zločina i drugih najtežih krivičnih djela objektivno najsloženiji. ,,Jedan takav predmet po složenosti, obimu i trajanju odgovara desetinama ‘redovnih’ predmeta. Ipak, po važećim kriterijumima, sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji završi pet takvih predmeta ocjenjuje se isto kao sudija koji završi pet jednostavnih predmeta (npr. Sitne krađe, lake tjelesne povrede…)”, navodi Šćepanović.

On je upozorio da to može dovesti do demotivacije rada ovih sudija, rizika od ,,nezadovoljavajuće” ocjene, čak i kada sudija radi izuzetno kvalitetno, nejednakosti u tretmanu sudija, a i biti podsticaj za izbjegavanje složenih predmeta – sudija koji želi dobru ocjenu ima interes da radi što jednostavnije predmete sa niskim rizikom ukidanja. Šćepanović je predložio da se na sudije/sutkinje Specijalnog odjeljenja prilikom ocjenjivanja primjenjuju posebni kriterijumi koji uvažavaju objektivnu složenost predmeta iz nadležnosti tog odjeljenja.

,,Sudije moraju biti jednake pred zakonom i sistemom ocjenjivanja. Isti kriterijum za sudiju koji radi sitne prekršaje i sudiju koji vodi višegodišnje postupke protiv organizovanih kriminalnih grupa  – nijesu jednaki kriterijumi”, zaključio je Šćepanović.

U primjedbama koje su došle od sudija iz Krivičnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici navodi se da se u Hrvatskoj za sudije koje postupaju u predmetima organizovanog kriminala i ratnih zločina u pogledu kvantiteta nije numerički izražena norma, niti se kvalitet računa na način koji je propisan za ostale sudije, što je slučaj sa zakonom i pravilima kod nas, već se sudije ocjenjuju posebnim potkriterijumima: ,,Ovdje se posebna pažnja pridaje svakom konkretnom predmetu koji sudija ima u radu u smislu složenosti, obima, broja okrivljenjih itd, što smatramo potpuno opravdanim”.

Sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici su u reagovanju napisale da će tek predložiti izmjenu postojećih Pravila u skladu sa evropskim standardima koja se već mijenjaju jer su evidentno loša i u suprotnosti sa preporukama Venecijanske komisije, a po uzoru na sistem ocjenjivanja koji se primjenjuje u Hrvatskoj. ,,Ovo  jer smo mišljenja da postojeća Pravila diskriminišu određenu kategoriju sudija i predstavljaju direktan udar na njihovu nezavisnost, zbog čega su, po našem saznanju i predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom”, navele su u reagovanju sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda.

USLOV ZA ZATVARANJE POGLAVLJA 23

Neposredno prije negodovanja sudija iz Specijalnog odjeljenja, iz Sudskog savjeta su saopštili da su donijeli Odluku o izmjeni pravila o ocjenjivanju sudija shodno preporukama Venecijanske komisije.

Glavni kriterijumi koje Venecijanska komisija naglašava za ocjenjivanje sudija i tužilaca uključuju stručnukompetentnost, integritet i etiku, efikasnost i kvantitet rada, ocjenu kvaliteta rada, te kontinuirano usavršavanje. Insistira se i na uklanjanju političkog uticaja, prije svega na tome da ministar pravde ne učestvuje u radu Sudskog savjeta kako bi se izbjegao politički pritisak.

U cilju ispunjavanja ovog kriterijuma Vlada je, sredinom februara, utvrdila Predlog za promjenu Ustava Crne Gore kojima se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta. Izmjenama je predviđeno da ministar pravde više ne bude član tog tijela, da većinu u Sudskom savjetu čine sudije koje biraju sve sudije, te da članovi koji nijesu sudije budu birani na osnovu profesionalnih referenci i integriteta, prema objektivnim i mjerljivim kriterijumima. Predložene promjene u Tužilačkom savjetu predviđaju da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju kvalifikovanom većinom.

Sve ovo je na tragu preporuka EK koja insistira na većoj transparentnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta, posebno u objavljivanju detaljno obrazloženih odluka o napredovanju, imenovanjima i disciplinskim postupcima. Naglašena je i potreba da se izbjegne formalizam u ocjenjivanju i da proces zaista odražava profesionalni integritet i efikasnost, a ne samo statističke podatke o broju riješenih predmeta. Iz EK su ukazali i na to da je bilans rezultata u pogledu utvrđivanja odgovornosti sudija i tužilaca i dalje ograničen, te da sistem mora biti stroži prema povredama etičkih kodeksa i profesionalnih obaveza.

Najavljene promjene su uslovljene potrebom za zatvaranjem Poglavlja 23 u pregovorima sa EU, sa ciljem da se crnogorsko pravosuđe približi nivou odgovornosti i profesionalizma kao u državama članicama.

(Članak je nastao u okviru projekta „Otvorena suđenja – monitoring slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala“, koji zajednički sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Sindikat medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Tvrdnje iznesene u članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove donatora)

Predrag NIKOLIĆ