Povežite se sa nama

FOKUS

Sedam evropskih zapovijesti

Objavljeno prije

na

Deveti novembar 2010. je veliki dan za Crnu Goru. Naša zemlja je dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije (avis) o kandidaturi, i taj će datum označiti prekretnicu u novijoj crnogorskoj istoriji. On istovremeno označava kraj evropeizma kao fraze i „evropski vrhunac” političke garniture u Crnoj Gori koja nekontrolisano vlada pune dvije decenije. Duže i od diktatora u Bjelorusiji, Aleksandra Lukašenka.

PERSPEKTIVA: „EK smatra da pristupni pregovori sa Crnom Gorom treba da budu otvoreni onda kada ta zemlja postigne neophodan stepen u ispunjavanju kriterijuma za članstvo, posebno Kopenhaških kriterijuma koji se tiču stabilnosti institucija koje garantuju vladavinu prava”, kazao je komesar Štefan File.

„Prihvatanje crnogorske kandidature za članstvo u Evropskoj Uniji, iako se o tome ranije govorilo, bilo je iznenađenje”, kaže za Monitor poznati austrijski novinar Norbert Mapes-Nidik. On je uvjeren da je ta odluka motivisana željom Brisela da zemljama na jugoistoku dokaže da imaju evropsku perspektivu.

„Naravno da Crna Gora još ne ispunjava uslove da postane kandidat, ali je odabrana kako bi se državama na Zapadnom Balkanu uputila poruka da će one jednog dana, ipak, biti članice Unije,” rekao je Monitoru jedan strani diplomata. Da je ova ocjena osnovana vidi se i po tome što Crna Gora nije dobila datum početka pristupnih pregovora.

Crnogorski premijer Milo Đukanović ranije je izjavio da bi kandidaturu beza datuma za pregovore smatrao neuspjehom. Sada on i ministrica za evropske integracije Gordan Đurović tvrde da će datum za početak pristupnih pregovora biti određen tokom naredne godine. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije EU u Podgorici Leopold Maurer kažu da bi EK u oktobru 2011. godine mogla preporučiti određivanje datuma. Ali, i da sve zavisi od nas i ispunjavanja uslova.

Podgorica je na potezu. Brisel će prvenstveno ocjenjivati postignuti napredak Crne Gore koji mora biti vidljiv u sedam ključnih oblasti koje je markirala EK. One su prevashodno političko-pravne prirode i zaista djeluju strogo. Crnogorske vlasti moraju iskazati konkretne rezultate – od odlučne borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca preko poštovanja slobode medija, vladavine prava, depolitizacije pravosuđa i administracije, zaštite prava manjina i životne sredine…

Za sve je to, kako tvrde u mišljenju EK, do sada nedostajala politička volja. Jednostavno kazano, Brisel smatra da Đukanović i njegovi nijesu sproveli učinkovite reforme, konsolidovali demokratiju i vladavinu prava.

KORUPCIJA: „EK je potvrdila da crnogorske institucije ne ulažu ozbiljne napore da sprovode zakon, posebno prema šefovima kriminalnih grupa i korumpiranim funkcionerima”, kaže izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović. Brisel je, kaže Ćalović, razotkrio pokušaje Vlade da manipulacijama sakrije nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije i kriminala.

Naivni su bili pokušaji crnogorskih vlasti da formiranjem raznih komisija i uprava ili procesuiranjem sitnih prestupnika pokažu da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala. EU traži borbu protiv korupcije na visokom nivou.

Nakon lošeg iskustva sa Grčkom, Bugarskom i Rumunijom, EU ne želi da u svom članstvu ima problematične države. Više neće biti popusta, o čemu svjedoči primjer Hrvatske, koja je gotovo pet godina čekala da otvori poglavlje o pravosuđu, a zatvara ga tek kada je poslala jasnu poruku da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih.

PREMIJER: Tih sedam eurozapovijesti su zapravo test kojim Unija provjerava spremnost crnogorskih partijskih i društvenih elita da prihvate evropska načela ograničenja političke vlasti. Bez toga Crna Gora će ostati zarobljenik nesmjenjive vlasti i njoj bliskih kriminalnih krugova.

Đukanović je najbližim saradnicima još prije godinu dana saopštio da odlazi sa državne funkcije kada Crna Gora postane kandidat za člana EU. U tom smislu, dugo su u vrhu DPS-a dogovarani uslovi povlačenja. Sada su, međutim, njegove izjave kontroverzne. Sudeći po onome što je kazao za Radio Crne Gore čak i on kao da počinje da primjećuje da bi njegovo povlačenje bilo blagotvorno za demokratizaciju zemlje.

Malo ranije junačio se da – ostaje. Monitorovi izvori tvrde da mu se ne ide s vlasti. Traži podršku od nekih država i moćnih međunarodnih krugova kojima je prethodnih godina omogućio da, po povlašćenim uslovima, investiraju u Crnoj Gori. Đukanović bi se mogao naći u sendviču, pritisnut između evropskih zahtjeva da ode, i potražnje domaće familije da ostane i štiti poslove.

„Njegovo povlačenje sa političke scene je jedan od uslova za nastavak puta ka pristupu EU”, tvrdi lider Pokreta za promjene i predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Nebojša Medojević.

KLIMA: Crna Gora mora iskoristiti povoljnu klimu koja vlada u EU prema njoj kako datum početka pristupnih pregovora ne bi bio duži od godinu dana.

Goran Danilović, iz NOVE je uvjeren da crnogorske institucije u postojećem sistemu vlasti nemaju kapacitete da ispune ove vrlo složene domaće zadatke. „Ne mogu da vjerujem da ćemo uraditi za godinu ono što nijesmo uradili ni za tri”, naglašava on.

No, visoki funkcioner SDP-a Raško Konjević smatra da u državnoj upravi ipak postoje nužni kadrovski potencijali za sprovođenje evropskih normi.

Iduća će godina biti izuzetno stresna za Vladu, državnu administraciju i društvo u cjelini. Pokazaće se veoma brzo da i u tri od pet ministarstava koja imaju ključnu ulogu u procesu pregovaranja (finansije, ekonomija, pravda, poljoprivreda i vanjski poslovi), mora doći do velikih promjena.

Kad se iz domaćeg ugla pogledaju sedam uslova EK, jasno se vidi da su to u, stvari, glavni razlozi zbog kojih je ova vlast još odavno trebalo da bude smijenjena. Ni korupcija, ni organizovani kriminal, ni nesloboda medija, ni opšta pravna nesigurnost, ni parapartijska državna administracija i sudstvo, tužilaštvo, ništa od toga nije posljedica greški vlasti, već dosljedan rezultat njihove volje da uspostave nedodirljiv sistem monopola. To je iza fasade evropske retorike ogoljena istina vladajućeg poretka u Crnoj Gori. Insistiranje na sprovođenju evropskih principa građane dovodi pred izbor: Đukanović ili Evropa.

Ne treba padati u nekritički optimizam. Crnogorska vlast, kad se nađe pod pritiskom, funkcioniše po principu minimalnih ustupaka. Probaće, po oprobanom receptu, da selektivno sprovodi zahtjeve EK kako bi dobili na vremenu, i osvojili još koju izbornu pobjedu, ili učvrstili postđukanovićevski sistem namjesništva. Njima se ne žuri u EU.

Iz Brisela je, dakle, stigla ohrabrujuća vijest. Samo, crnogorski građani ne treba da očekuju da će neko umjesto njih osvojiti njihovu slobodu.

Sloboda medija

Sloboda medija jedan je od sedam uslova koji je Evropska komisija stavila pred Crnu Goru da bi počela pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Tom će se problemu, poručio je Leopold Maurer, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, posvetiti posebna pažnja u narednom periodu, a tom je uslovu posvećen poseban dio i u Analitičkom izvještaju EK, gdje je napravljen presjek stanja u zemlji. EK u tom izvještaju ocjenjuje da je bilo ozbiljnog nasilja nad novinarima ,,koji nijesu dovoljno istraženi i ispraćeni”, da se istraživački novinari suočavaju sa zastrašivanjem, te da se tužbe za klevetu i visoke novčane kazne ,,još koriste da bi se mediji pritiskali”. Ukoliko sudovi usvoje sve tužbe, nedjeljnik Monitor i dnevnici Vijesti i Dan platili bi oko 13 miliona eura kazni za klevete i duševne bolove. Ne računajući već isplaćene kazne, Monitor se, na primjer, za duševne bolove trenutno tuži za oko 300 hiljada eura, dnevnik Vijesti oko 12 miliona, a Dan između 200 i 300 hiljada eura. Većinu tužbi protiv tih medija podnijeli su ljudi bliski premijeru Milu Đukanoviću, koji je započeo proces tužbom protiv Vijesti i tražio odštetu od milion eura. Visoki iznos koji je Đukanović dobio postao je reper mnogim sudijama prilikom odmjeravanja astronomskih kazni po kasnijim tužbama protiv medija. Cilj kazni je jasan – dovesti do bankrota nezavisne medije, koji se pokušavaju dodatno finansijski iscrpiti povlačenjem oglašivača i stečajem velikih distributera. Predstavnici nezavisnih medija su evropske zvaničnike u direktnim susretima i komunikaciji sa Briselom u posljednjoj godini izvještavali o prilikama u medijima. Osim pritiska na nezavisne medije vlast je izmijenila medijske zakone tako da su manje u skladu sa evropskim nego ranije, a novim zakonskim rješenjima javni servis stavljen je pod direktnu kontrolu vlasti. „Nije iznenađenje to što EK apostrofira slobodu medija. Bez slobodnog protoka informacija i debate u medijima o svim relevantnim pitanjima, džaba je i ako sve ostale institucije dobro funkcionišu”, kaže Dragoljub Duško Vuković, novinar i analitičar medija. ,,Sve ostalo ne može dobro funkcionisati bez slobode medija koji kontrolišu one koji imaju moć . Novinari i uopšte ljudi iz medija moraju da obrate pažnju i na stav koji se tiče samoregulacije, jer je i to naša veoma slaba tačka”.

DR FILIP KOVAČEVIĆ
Ovaj režim to ne može

Za ovaj režim postavljeni uslovi za početak pregovora su neostvarljivi. Uzmimo na primjer uslov koji se tiče ,,depolitizacije javne administracije”. Pa upravo to, politizovana javna administracija, je gibraltarska stijena ovog režima. Upravo na zapošljavanju politički podobnih kadrova i uvezivanju njihovih porodica u mrežu je ovaj režim dobijao na izborima i ostajao na vlasti. Zar se može očekivati da će oni sami sebi odsjeći granu na kojoj su izgradili izbornu mašineriju za fingiranje demokratije? Takođe, političko-tajkunsko-kriminalna sprega je nešto što definiše današnju Crnu Goru. Sa takvom hipotekom nema ulaska u Evropsku uniju. Dok ne dođe do smjene vlasti, dok se ne otvore knjige i pokrenu hapšenja lopova i prevaranata, dok se ne lustriraju odgovorni za ratove i šikaniranja, priča o političkom približavanju EU će ostati samo providni marketing. Fasada koju sada uporno malterišu DPS i SDP ne može da sakrije ono u što su pretvorili Crnu Goru. Crnu Goru u EU može da uvede samo drugačija – odgovorna i socijalno prosvjećena elita.

SVJETSKI MEDIJI O KANDIDATURI
Šargarepa, štap i zamor od proširenja

Godišnji izvještaji Evropske unije o napretku, koje je usvojila Evropska komisija, pružaju depresivnu sliku. ,,Izvještaj EU o proširenju je svima dao niske ocjene,” naslov je članka sa internet stranice Radija Slobodna Evropa (RFE). Medij koji finansira Kongres SAD-a, primjećuje kako od devet zemalja, o kojima je EK sačinila godišnji izvještaj o napretku samo Hrvatska ima realne šanse da se u doglednoj budućnosti priključi najvećoj regionalnoj integraciji u svijetu. Svi susjedi Hrvatske ,,ne ispunjavaju glavne testove i uslove EU, kao što to ne čini ni Turska”, naveo je RFE. Na prvi pogled, poslije Hrvatske je najbolje prošla Crna Gora za koju je EK, preporučila status kandidata za Uniju. Ciriški Noje cirher cajtung, u članku pod naslovom Briselska šargarepa za Crnu Goru ocjenjuje: “Crna Gora ostvarila još jedan korak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji”. Međutim, kako navode mediji, EK je odložila početak razgovora jer je brinu prilike u Crnoj Gori sa organizovanim kriminalom i korupcijom, i volja da poboljša izborni zakon, ojača sudstvo, a manjinama pruži veća prava. Rojters navodi da je EK zabrinuta što je u Crnoj Gori, rasprostranjen problem gušenja slobode medija. U izvještajima svjetskih medija, poput njujorškog Vol strit džornala ističe se nužnost borbe sa korupcijom, za koju ocjenjuju da dominira u svim oblastima crnogorskog društva. ,,Korupcija preovlađuje u mnogim oblastima i ostaje i dalje posebno ozbiljan problem, kaže se u izvještaju Komisije,” navela je i cijenjena briselska internet stranica EurAktiv. Na portalu stoji: ,,U Crnoj Gori, gradnja, inspekcija, nadzor, urbano i prostorno planiranje, uključujući katastar, predstavljaju visoko rizične oblasti podložne korupciji. Oblasti u kojima takođe postoji visoki rizik od korupcije su poreska administracija i carina, pravosudni sistem, policija i lokalna samouprava, dok su javne nabavke, zdravstvo, školstvo i privatizacija oblasti koje takođe izazivaju zabrinutost”. EurAktiv, prenosi da EK označava organizovani kriminal kao veliki problem. ,,Pranje novca i krijumčarenje narkotika su označeni kao glavne oblasti koje izazivaju zabrinutost,” precizira portal. ,,Proaktivni kapaciteti istrage su i dalje neodgovarajući. Procjena prijetnji i prikupljanje i obrada istraga o kriminalu nisu zadovoljavajući,” prenosi EurAktiv iz izvještaja EK o Crnoj Gori. Tek bi povlačenjem Mila Đukanovića, navodi britanski centar za istraživanje Ekonomist Intelidženst Junit, Crna Gora mogla početi pristupne pregovore sa EU. Na opštem planu opet, poljska Gazeta Viboršča kao i većina drugih medija ocjenjuje da se ,,EU zamorila od proširenja,” i objašnjava da je apatija u 500-tomilionskoj zajednici podgrijana ekonomskom krizom i opterećena ogromnim prilivom rumunskih i bugarskih migranata koji je uslijedio pošto su se te dvije zemalja 2007. priključile Uniji. ,,Francuzi, Njemci i Austrijanci nerado pristaju na brzo odobrenje novih kandidatura. Kao posljedica toga, jedan broj vlada na Balkanu, obeshrabrenih smanjenim šansama za pristupanje u sljedećih 10 godina, vjerovatno će zanemariti borbu protiv korupcije i povreda prava na slobodu govora,” ocijenio je dnevnik sa sjedištem u Varšavi.

Mustafa CANKA
Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo