Povežite se sa nama

DRUŠTVO

COVID-19 I ODLAGANJE INFEKTIVNOG OTPADA I ZAŠTITNE OPREME: NEOPHODAN POSEBAN OPREZ: Pažljivo sa rukavicama i maskama

Objavljeno prije

6 godina

na

U kući posljednje se skidaju rukavice, a u bolnicama redosljed je obrnut. Poslednja je maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme – kažu iz Instituta za javno zdravlje. SAD se drže dosadašnjih preporuka, a EU priprema novi protokol, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore

 

Kada odlože maske i rukavice, po povratku kući, građani ih nikako ne smiju ostaviti nadohvat ruke – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ).

“Bitno je da se ništa od iskorišćene opreme ne ostavlja na površinama, posebno ne na kuhinjskim elementima i stolovima, već kako se koji komad zaštitne opreme skine – odmah se baca. U kućnim uslovima posljednje se skidaju rukavice i ruke nakon toga odmah operu. U zdravstvenim ustanovama redosljed je drugačiji. Poslednja je uvijek maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme” – preporučili su iz Instituta, odgovarajući na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Otpad nastao tokom njege sumnjivih i potvrđenih slučajeva COVID-19 infekcije, prema ocjenama IJZ, treba inicijalno odlagati kao infektivni, pri čemu nijesu potrebne dodatne kontrolne mjere.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su kazali za CIN-CG da su sve koji su uključeni u ovaj proces upozorili da moraju posvetiti dodatnu pažnju pravilnom odlaganju infektivnog medicinskog otpada.

Šefica Operativnog dijela Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vesna Miranović naglasila je da je odlaganje otpada od osoba u karantinu ”izuzetno zahtjevan projekat u koji je uključeno na dnevnoj osnovi više stotina ljudi”.

“Otpad se stavlja u jednu kesu u prostoriji u kojoj boravi osoba koja se nalazi u karantinu. Potom se odlaže u drugu kesu koja se zatvara, stavlja na zbirno mjesto sav zajednički otpad, a onda kompanije dolaze, prikupljaju ga na adekvatan način i odvoze na mjesto gdje se trajno uništava. O svakom segmentu smo vodili računa,” kazala je Miranović na konferenciji za novinare.

Pomoćnik direktora IJZCG Senad Begić, na istoj konferenciji, dodao je da za sada ne postoji naučni dokaz o tome da komunalni otpad od osobe pozitivne na virus predstavlja opasnost za okolinu, ali da su ipak, povećali predostrožnost.

Na sajtu IZJCG nalaze se i preporuke za upravljanje otpadom sumnjivih slučajeva COVID-19: neophodno je paziti da se prilikom skidanja rukavica ne kontaminiraju ruke, što znači da se ne smije dodirnuti spoljašnja strana rukavica, koju uvijek treba “posmatrati kao kontaminiranu”. Dugotrajno pranje ruku je obavezno.

U prvom kvartalu ove godine, kako su rekli iz kompanije Ekomedika, “usljed zimskih sezonskih bolesti” preuzimali su od medicinskih ustanova uobičajenih tridesetak tona infektivnog otpada mjesečno.

Infektivni otpad, čini oko 80 odsto ukupnog medicinskog otpada. On sadrži i mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja kod ljudi. Čine ga, između ostalog, i materijali i pribori koji su bili u kontaktu s infektivnim bolesnikom.

“Očekujemo blago povećanje količina usljed aktuelne situacije u narednom periodu,” kazala je za CIN-CG Stojanka Šolaja – predstavnica ovog preduzeća, specijalizovanog za obradu medicinskog otpada.

Iako se materijali koji su bili u kontaktu sa oboljelima od korone ili medicinskim radnicima koji su radili sa ovim pacijentima, što se tiče selekcije, bezbjednog pakovanja i transporta tretira “na isti način kao i sav infektivan otpad”, ona ističe da su ipak oprezniji.

“Preduzeli smo dodatne mjere opreza i dezinfekcije ambalaže spakovanog infektivnog otpada pri preuzimanju, kao i dodatnog pakovanja. Preporuka Instituta za javno zdravlje jeste dezinfekcija i pojačano nošenje zaštitne opreme, kao jedan od vidova prevencije. Pratimo sve preporuke IJZ i drugih referentnih institucija,” istakla je Šolaja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG o tome da li su, s obzirom da su u toj zdravstvenoj ustanovi i preminule prve žrtve od posljedica zaraze korona virusom, korišteni medicinski materijal i oprema odloženi na standardni način, ili postoje posebne procedure.

Objasnili su, međutim, da upravljanje medicinskim otpadom počinje pri samom pružanju zdravstvene zaštite pravilnim razvrstavanjem na “ekonomičan način koji minimizira rizik po zdravlje i životnu sredinu” i da to u adekvatnoj ambalaži radi obučeno osoblje.

“Otpad se razvrstava u ambalažnim jedinicama prilagođenim njegovim svojstvima, količini, načinu privremenog odlaganja, transporta do konačnog tretmana. Držači kesa, odnosno, kante za sakupljanje otpada postavljene su na svim mjestima gdje, istovremeno, imamo stvaranje medicinskog i komunalnog otpada. Svi upotrijebljeni oštri predmeti, uključujući i igle, sakupljaju se u posebno namijenjenim ambalažama za jednokratnu upotrebu od tvrde plastike. Ambalaže se pune do dvije trećine ukupne zapremine, a obilježene su naljepnicama na kojima je obavezan datum i mjesto nastanka otpada (odjeljenja, ambulanta, sala…) i potpis odgovornog lica koje ga predaje,” pojasnili su za CIN-CG.

Kese sa otpadom se, dodaju, posebnim kolicima odvoze do mjesta prerade – postrojenja za obradu medicinskog otpada koje se nalazi u krugu KCCG, ili do mjesta odlaganja komunalnog otpada.

“Ovaj prevoz obavljaju zaposleni na održavanju čistoće. Kolica se peru svakodnevno nakon odvoženja otpada,” stoji u odgovoru Kliničkog centra za CIN-CG.

Iz Uprave za inspekcijske poslove potvrdili su za CIN-CG da je ekološka inspekcija od januara kontrolisala i “pojedine subjekte koji u obavljanju djelatnosti stvaraju medicinski otpad”.

“Od početka 2020. godine donijeto je više rješenja u cilju otklanjanja nepravilnosti, a koja su se prevashodno odnosila na dostavljanje podataka o stvorenim količinama medicinskog otpada u toku 2019. godine Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine,” odgovorili su iz UIP-a.

Iz službe za odnose sa javnošću UIP-a su istakli kako su, zbog širenja virusa korona, upozorili sve, “od proizvođača, sakupljača, obrađivača i drugih da moraju posvetiti dodatnu pažnju adekvatnom razdvajanju, pakovanju i zbrinjavanju ove vrste otpada”.

Za eventualno nepoštovanje ovih obaveza Zakonom o upravljanju otpadom propisane su prekršajne kazne za pravna lica i do 40.000 eura, a za odgovorna lica do 4.000 eura,” pojasnili su iz UIP-a.

Iako iz komunlnih službi kažu da, za sada, ne primjećuju značajnije količine maski i rukavica u kontejnerima, ipak su preduzeli preventivne mjere zaštite, imajući na umu da virus na nekim površinama opstaje nekoliko dana.

Iz podgoričke “Čistoće” su za CIN-CG su potvrdili da preuzimju otpad i od oboljelih.

“Zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća, sa adekvatnom zaštitnom opremom, a u skladu sa unaprijed utvrđenom procedurom, vrše preuzimanje otpada direktno ispred stambenih jedinica lica kod kojih je potvrđeno da su oboljeli od COVID-19. Prethodno, dezinfekciju otpada, koji je pravilno spakovan u više kesa, obavljaju nadležni iz Instituta za javno zdravlje. Ovako preuzet otpad odvozi se namjenskim vozilom u firmu koja je autorizovana za pravilan tretman medicinskog otpada,” objasnili su iz Čistoće.

Iz ulcinjske “Komunalne djelatnosti” kazali su da se pridržavaju instrukcija koje su dobili od Instituta za javno zdravlje.

“Radnici svakog dana dobijaju nove maske i rukavice za rad na terenu. Mjesta kod kontejnera su pokrivena ili dezinfikovana gašenim krečom, a kamioni se peru i dezinfikuju hlorom,” rekli su iz ovog preduzeća na čijem je čelu Skender Kalezići.

I rukovodstvo  nikšićkog “Komunalnog” je potvrdio da su svi radnici čistoće iz preventivnih razloga u obavezi da koriste zaštitne maske preko lica i rukavice, ali da obavljaju svoj radni zadatak tako što “kontejner sa komunalnim otpadom kače na kamion, a uz pomoć hidraulike ga prazne, tako da nemaju kontakt sa otpadom koji se nalazi u kontejnerima”.

Iz tivatskog “Komunalnog” pojasnili su da su radnicima na terenu podijelili “maske koje su sašile lokalne krojačice” i da svaki od njih “kao zaštitnu opremu zadužuje debele gumene rukavice koje se na kraju svake smjene dezinfikuju asepsolom”. Kontejnere i mjesta gdje se nalaze, kao i vozila za sakupljanje otpada i ulice dezinfikuju hlorom.

Posebne procedure uvedene su i u velikim prodajnim lancima. Na kraju smjene radnice u supermarketima “Voli” odlažu zaštitne maske i rukavice u posebno namijenjenu kesu koja se hermetički zatvara. Sa ostalim otpadom, preuzima je služba Javnog komunalnog preduzeća – objasnila je za CIN-CG predstavnica za odnose sa javnošću ove kompanije Olivera Šuškavčević.

Ona je naglasila da kompanija u želji da zaštiti potrošače u svim marketima, magacinima, i kompletnom logističkom sistemu sprovodi pojačane higijenske i sanitarne mjere u skladu sa preporukama nadležnih institucija.

“U marketima su postavljene i providne pleksiglas pregrade koje će smanjiti svakodnevni kontakt zaposlenih i potrošača na kasama. Naši radnici su opremljeni rukavicama i maskama, a u svim prodajnim objektima je na vidnom mjestu postavljen dispanzer sa tečnošću za dezinfekciju ruku” – rekla je Šuškavčević za CIN-CG.

I iz “Franca” marketa su kazali za CIN-CG da se trude da na najbolji način zaštite zaposlene i kupce.

“Od prvog dana, od kada se koriste maske i rukavice, svim zaposlenim je objašnjeno kako da ih pravilno koriste. Higijena u svim objektima je na najvećem mogućem nivou kako ne bi došlo do zaraze zaposlenih na radnom mjestu,” kazali su iz njihove marketing službe.

Zaštitnu opremu imaju i zaposleni u marketima, pekarama i apotekama.

Mjere koje se preduzimaju u Crnoj Gori ne razlikuju se od onih u okruženju i ostatku svijeta.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) tamošnjeg Ministarstva zdravlja, saopštio je da medicinski otpad koji potiče iz zdravstvenih ustanova u kojima se liječe pacijenti sa COVID-19 nije drugačiji od ostalog infektivnog otpada. CDC je dostavio i uputstva svojim medicinskim radnicima, slična onim koje ima i crnogorski Institut za javno zdravlje, gdje se korak po korak objašnjava kako ne dotaći spoljnu stranu rukavice, ili prednju stranu maske.

Iako u postupanju s infektivnim otpadom nijesu još propisane posebne mjere u zemljama Evropske unije, iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), potvrđeno je za CIN-CG da se na tome radi.

“Vezano za drugačija pravila vezana za odlaganje medicinskog otpada koji je povezan sa oboljelima, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19 ili medicinskih radnika koji rade na tim slučajevima, trenutno se  na razini EU izrađuje protokol za prikupljanje i zbrinjavanje otpada iz kućanstava u kojima su članovi oboljeli, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19. Republika Hrvatska sudjeluje u njegovoj izradi, te će ga po završetku i primijeniti. “Trenutno za otpad iz kućanstava nema posebnih nacionalnih protokola,” kazala je za CIN-CG šefica službe za otpad i sektorske pritiske u MZOE-u Đurđica Požgaj.

Što se tiče zdravstvenih ustanova, sagovornica CIN-CG dodaje da u Hrvatskoj postupaju u skladu sa pravilnikom, prema kojem se infektivni otpad mora sakupljati odvojeno, ne smije se odlagati već sterilisati i obraditi u odgovarajućim uređajima “postupkom spaljivanja ili energetske upotrebe”.

Dragan Mladenović iz Agencije za zaštitu životne sredine Srbije kazao da je za CIN-CG da je u toj državi, na primjer, generisano 3,7 hiljada tona medicinskog otpada u 2018. godini, od čega je 3,4 hiljade tona opasni infektivni otpad.

“Sav otpad koji nastaje od pacijenata koji su zaraženi korona virusom je opasan infektivni medicinski otpad i kao takav se mora sterilisati prije odlaganja na deponije,” naglasio je Mladenović.

 

Ekomedika: Troškovi rastu

“Svakako da su troškovi veći usljed pojačanih mjera bezbjednosti i povećane potrošnje sredstava zaštite, dezinfekcijskih sredstava, višestrukih obilazaka, izmjena radnog vremena i dežurstava, a realno je očekivati i veću potrošnju određenih potrošnih materijala. U postojećoj situaciji  moraju se preduzeti propisane mjere da se što bolje izborimo sa novonastalom situacijom,” kazao je za CIN-CG Rade Đikanović, rukovodilac Centra za obradu u “Ekomedici”.

On je objasnio da je proizvođač medicinskog otpada dužan da ga na mjestu nastanka pravilno rasporedi, odloži u odgovarajuću ambalažu, zapakuje, obilježi naljepnicom i nakon toga smjesti u prostor za privremeno skladištenje. Preuzimanje i transport prati odgovarajući formular koji sadrži podatke o proizvođaču, vrsti i količini i ostale tehničke detalje.

“Ekomedika”, koja ovaj posao radi od 2011. godine raspolaže sa pet teretnih i dva manja vozila. Sva su, ističu, opremljena tako da garantuju bezbjedan utovar i istovar, siguran prevoz. Ugrađene su i sklopke za prekid napajanja u slučaju opasnosti i obezbijeđena dezinfekcija. Pri prevozu infektivnog otpada se, napominje Đikanović, preduzimaju dodatne preventivne i zaštitne mjere. To znači i dezinfekciju ambalaže pripremljenog otpada na mjestu preuzimanja i dodatnog pakovanja.

Đikanović objašnjava i da se obrada infektivnog i oštrog medicinskog otpada obavlja sterilizacijom, postupkom kojim se uništavaju svi mikroorganizmi i baterijske spore. U tom procesu nema sagorijevanja, ne radi se pod povećanim pritiskom, nema upotrebe hemijskih supstanci, mikrotalasnih zračenja i slično.

“Težina otpada se smanjuje oko 30 odsto, gabarit oko 50 odsto. Tehnologija je “ecofriendly”. Proces je automatizovan i jedan ciklus obrade oko 100 kilograma otpada traje 30 minuta”, rekao je Đikanović.

Dobijeni otpad, ističe on, ima karakteristike miješanog komunalnog otpada, neprepoznatljivog je oblika, uklonjena su mu opasna svojstva i kao takav se odlaže.

 

Kad stigne vakcina biće više posla

Količina medicinskog otpada povećala se i u Bosni i Hercegovini, ističe Alen Nogić iz preduzeća “Aida commerce”.

“Postoji određeni deficit kod sekundarne medicine (stomatolozi, estetska, hiriurgija, vještačka oplodnja itd.) što je sasvim normalno zbog toga što ona radi smanjenim kapacitetom, ili nikako. Sama primarna medicina bilježi porast količine otpada zbog novonastale situacije, mada se radi i o povećanoj svijesti onih koji obavljaju selektovanje na mjestu nastanka,” kazao je on za CIN-CG.

U procesu obrade medicinskog otpada, kako ističe, ništa se ne prepušta slučaju.

“Sam proces zbrinjavanja se obavlja pri temperaturi od maksimalnih 166 stepeni Celzijusa, tako da ne postoji slučaj rezistencije, odnosno otpornosti virusa” kazao je on.

Porast infektivnog medicinskog otpada očekuju i u zagrebačkom “Recolu”, kompaniji koji se 25 godina bavi njegovim zbrinjavanjem i ima više stotina klijenata širom Hrvatske.

“Kao i svugdje, u Hrvatskoj nedostaje medicinske opreme, tako da naši ljekari moraju biti racionalni, što smanjuje količinu samog otpada. Činjenica da će se morati vakcinisati veliki broj ljudi, kada ona dođe. Tada se može očekivati blagi porast infektivnog otpada,” kazao je za CIN-CG predstavnik ovog preduzeća Bojan Breberina.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

SLUČAJ RTV PODGORICA: Afere vidljivije od programa

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Oktobra, 2025

Objavio:

Nadležni organi su detektovali mnoge nepravilnosti u radu RTV Podgorica, dok njen direktor Vladimir Otašević ne pomaže svojim javnim istupima. Na ruku mu ne ide ni sve manja gledanost lokalnog javnog servisa, koji građani Podgorice plaćaju preko dva miliona eura godišnje

 

 

Radio-televizija Podgorica, nekadašna Gradska televizija, i njen generalni direktor Vladimir Otašević, sve su češće predmet medijskih priča.  Nadležni organi su detektovali mnoge nepravilnosti u radu televizije, dok Otašević ne pomaže svojim javnim istupima. Na ruku mu ne ide ni sve manja gledanost lokalnog javnog servisa, koji građani Podgorice plaćaju preko dva miliona eura godišnje.

Državna revizorska institucija (DRI) dala je uslovno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Gradske TV za 2024. godinu. Pored brojnih nepravilnosti, konstatovano je i da je Gradska TV angažovala lica po osnovu ugovora o djelu za obavljanje redovnih aktivnosti, dok za radna mjesta koja su popunjavana preuzimanjem od drugog poslodavca nije vršio javno oglašavanje, što nije u skladu sa Zakonom o radu.

„Revizijom je utvrđeno da Poreskoj upravi nije dostavljen finansijski izvještaj usvojen od strane Savjeta društva. Društvo nije vršilo rezervisanje za naknade i druge beneficije zaposlenih, kao ni rezervisanje za sudske postupke koji su u toku, što nije u skladu sa zahtjevima MRS 19 – primanja zaposlenih. Društvo nije vodilo odvojeno računovodstvo za pružanje javnih usluga od obavljenih komercijalnih audio-vizuelnih usluga, što nije u skladu sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama“, saopšteno je iz Državne revizorske institucije.

Nakon revizorskog izvještaja, objavljenog u junu, Inspekcija rada je nedavno utvrdila da su urednici u RTV Podgorica Milan Sekulović i Nemanja Lacman nezakonito zapošljeni i poništen im je ugovor o radu. Riječ je o dva ključna Otaševićeva čovjeka i prepoznatljiva lica rebrendirane televizije. Sekulović je ugovorom preuzet iz dnevne novine Dan, dok je Lacman na isti način doveden iz TV Adria, dva privatna medija. Prema nalazu inspekcije, nije dozvoljeno preuzimanje iz privatnih sektora na taj način, već samo putem Javnog oglasa.

Lacman i Sekulović su u zajedničkom saopštenju pojasnili da je odgovornost za propuste na sistemu, a ne na njima, kako su pojedini političari, mediji i korisnici društvenih mreža pokušali da im imputiraju, naveli su.  Pojasnili su da je proceduralni propust napravila pravna služba, ne novinari koji su svoj posao obavljali časno. „Iako je to svima poznato, teret odgovornosti prebačen je na nas, što smatramo nepravednim i neprofesionalnim“, saopštili su.

Otaševićevu  pažnju su ovim povodom više zaokupili opozicioni poltičari i mediji koji su prenijeli vijest, dok je krivicu svalio na tamo neku RTV Podgorica. Sebe i svoju odgovornost minimalizovao je opravdanjem da je „neko ko je 15 godina radio u privatnom sektoru i ko nije pravnik“.

„Do proceduralne greške je nažalost došlo jer u trenucima njihovog zapošljavanja RTV Podgorica nije imala oformljenu ni pravnu, a ni kadrovsku službu, koje su mogle da provjere detaljno regulativu i ukažu na sve potencijalne problematične situacije. Zašto četiri godine od osnivanja lokanog javnog emitera niko nije formirao te službe to je pitanje za bivši menadžment i bivšu upravu Glavnog grada Podgorice“, napisao je u svom reagovanju.

Nesmotrene izjave i reagovanja direktora RTV Podgorica nisu prvi put izazvali pažnju javnosti. Predstavnici Sindikata medija Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Otaševića naglasivši da tužbu podnose u lično ime. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su saopštili, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.

Portal Gradski.me je 18. juna 2025. godine objavio tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kračković i Camović-Veličković su u tužbi naveli da su u tim reagovanju iznijete brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije, uključujući navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima.

„Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima – neka se to dokaže, a ako ipak to nijesmo radili – da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja“, poručili su rukovodioci Sindikata medija.

„I umjesto da se po hitnom postupku rašćera taj koloplet koji donosi samo debakl, poraz i fijasko — gradska vlast tu televiziju naziva Sorbonom i sprema se da im za sledeću sezonu poveća budžet na 3. 300 000 eura, da ih nagradi za nesposobnost, javašluk, neodgovornost, da ih nagradi za 0.54 odsto gledanosti“, napisao je na svom profilu kolumnista  Duško Kovačević. „Njega neko drži unutra ka’ pecivo, zajedno sa još gorim uredništvom. DPS nije skup konkrektnih ljudi, nego model razmišljanja i djelanja koji još uvijek živi, nažalost“, nastavio je Kovačević o direktoru RTV Podgorica.

Otašević je ispod ovog komentara odgovorio da Kovačević laže i objelodanio njihovu privatnu prepisku koja nema mnogo veze sa temom posta o sunovratu televizije.

Ostaje, međutim, činjenica da RTV Podgorica, ili Gradska TV, nema vidljiv program, dok su afere, nepravilnosti, nezakonitosti i nesnalaženje ključnih ljudi jasno viljivi.

 

Otašević bio nezakoniti VD direktor

Imenovanje Vladimira Otaševića za vršioca dužnosti direktora RTV Podgorica krajem decembra 2023. bilo je nezakonito.

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku o imenovanju v. d. direktora po tužbi kandidatkinje Dubravke Perović. Međutim, odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim je traženo da se izvrši ponovni izbor v. d. u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, jer je u međuvremenu Otašević izabran za izvršnog direktora u punom mandatu.

Krajnji zaključak suda je da Savjet RTV Podgorica nije pravilno vrednovao prijavu Dubravke Perović i da odluka o imenovanju Otaševića za v. d. direktora, kao i postupak koji je tome prethodio, sadrže i procesne nepravilnosti i neutemeljenost u propisima, pa je iz tih razloga treba poništiti.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROCES LEGALIZACIJE BESPRAVNE GRADNJE: Probijeni rokovi

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Oktobra, 2025

Objavio:

I pored jasnih zakonskih smjernica za legalizaciju bespravnih objekata, u praksi su se odmah ispriječili problemi. Procedura legalizacije je usporena i dva mjeseca nakon stupanja na snagu zakona, jer katastar i opštinske službe, zbog nedostajanja satelitskog i aerofotogrametrijskog snimka,samo primaju,ali ne obrađuju zahtjeve

 

Nelegalno sagrađenim zgradama, hotelima, čitavim naseljima prošarana je Crna Gora od primorja do sjevera. Institucije još uvijek nemaju precizne podatke o broju divljih objekata koji su posljednjih 30 godina nicali bez ikakve kontrole.

U Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine dali su procjenu o oko 120.000 ovakvih objekata. Izračunali su da će se tokom procesa legalizacije oko 300 miliona eura sliti u opštinske i državni budžet.

Raniji pokušaj legalizacije iz 2018. nije dao očekivane domete, bolje rečeno propao je, pa se ove godine krenulo u novi. Glavni cilj novog zakona je da se zaustavi pošast nelegalne gradnje.

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu 14.avgusta. Pravilnici i obrasci koji treba da pomognu građanima u ovom procesu dostupni su na sajtovima legalizuj.me i gradjevinskadozvola.me. Po prvi put na zvaničnim portalima, pomoć je dostupna i preko četbota zasnovanog na vještačkoj inteligenciji. Građani pitanja mogu da postavljaju i odgovore dobiju od AI-asistentice koju su u ministarstvu nazvali Maša.

AI će vam objasniti da oni koji imaju nelegalno sagrađene objekte u kojima stanuju moći da naknadu za urbanu sanaciju plate u mjesečnim ratama na 30 godina.

Opšti uslovi za legalizaciju su da je bespravni objekat evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku, da je upisan u katastar nepokretnosti, da nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, da svojom površinom ili dijelom površine ne prelazi regulacionu liniju ili liniju vlasničke parcele; ako je objekat izgrađen na prostoru za koji ne postoji važeći planski dokument da su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je izgrađen bespravni objekat.

Lokalne samouprave će biti nadležne za legalizaciju objekata do 500 kvadrata neto površine. Objekte preko te površine, kao i one u zaštićenim zonama, turističkim naseljima sa četiri i pet zvjezdica i rizortima, legalizovaće nova Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, organ koji Vlada treba da osnuje u roku od 120 dana.

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata propisuje obavezu za upis objekta u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci, nakon čega vlasnici više neće moći upisati objekte u katastarsku evidenciju.

Legalizacija se odnosi na objekte vidljive na zvaničnom satelitskom snimku Crne Gore iz jula 2025. godine koji nisu izgrađeni u zabranjenim zonama i čiji su imovinsko-pravni odnosi riješeni. Građani čiji objekti nijesu upisani u katastar moraju pokrenuti upis najkasnije do 14. februara 2026. godine jer u suprotnom inspekcija može donijeti rješenje o uklanjanju objekta.

,,Shodno Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata, vlasnici bespravnih objekata čiji objekti nisu upisani u katastar nepokretnosti dužni su da, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrenu postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju (predaju zahtjev za upis nelegalnog objekta u list nepokretnosti). Taj rok ističe 14. 2.2026. godine. Objekti koji se ne upišu u katastar neće moći biti legalizovani i neće moći biti stavljeni u promet“, naveli su iz Ministarstva. „Takođe napominjemo da je zabranjen upis u katastar nepokretnosti bespravnog objekta koji nije evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku koji je napravljen u julu 2025. godine. Važenje ovog Zakona je limitirano na pet godina i svi vlasnici bespravno sagrađenih objekata imaju rok da u ovom periodu predaju i legalizuju bespravno sagrađene objekte”, saopštili su.

I pored jasnih zakonskih smjernica, u praksi su se odmah ispriječili problemi. Naime, procedura legalizacije je usporena i dva mjeseca nakon stupanja na snagu zakona jer katastar i opštinske službe, zbog nedostajanja satelitskog i aerofotogrametrijskog snimka,samo primaju,ali ne obrađuju zahtjeve.

Ministarstvo je, prema Zakonu, bilo dužno da učini dostupnim snimak u roku od 30 dana, što je isteklo 14. septembra. Ministarstvo očekuje da će snimak biti dostupan tek početkom novembra. U međuvremenu, većina opština još nije donijela odluke o troškovima legalizacije naknade za urbanu sanaciju, a rok za to je 14. novembar.

Ministarstvo je nakon sprovedenog tendera, 18. jula ove godine potpisalo ugovor sa jedinim ponuđačem firmom Vekom Geo iz Beograda za izradu satelitskog snimka. Iz Ministarstva očekuju da će snimak dobiti početkom novembra i da će  tada biti dostupan svima na Geoportalu, internet stranici ministarstva. Do tada katastar samo zaprima zahtjeve vlasnika bespravnih objekata sa elaboratima izvedenog stanja objekta, ali ih ne ovjerava, sve dok ne bude dostupan satelitski i aerofotogrametrijski snimak.

Kako je snimak s kraja jula ključan, jer je najavljeno da će objekti koji ne budu na njemu, koji su građeni nakon tog roka, biti srušeni desili su se pokušaji prevare. Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović nedavno je objasnio: ,,Neko ih je naučio ako stave, tj. ako razvuku kesu u obliku betonske ploče pa je fiksiraju sa nekoliko opeka da će to satelit da prepozna kao betonsku ploču. To je naravno glupost jer mi imamo 3D snimke koji snimaju iz kojih se vidi i visina i sve ostalo a drugo i da je betonska ploča ona se ne smatra građevinskim objektom sve dok nema zidove i gornju površinu bilo ploču bilo krov to nije objekat koji bi mogao da bude legalizovan. Ja sam išao na Žabljak samo ploča i četiri grede i onda neka vrsta nekog kosog krova i onda poslije to ispunjavaju. Ali to sve nažalost moraće da se sruši, bacili su ljudi pare”.

Ministar je kazao da su pokušaji prevare snimka najčešći na Žabljaku gdje je u posljednje vrijeme najzastupljenija i nelegalna gradnja: ,,Imali smo veliku akciju a imamo i dalje na Žabljaku. Imali smo oko 70-80 kontrola od čega je skoro 40 završeno sa zatvaranjem gradilišta i pečačenjem. Ako bude bilo kakvih promjena na tim gradilištima biće odmah preduzete mjere rušenja. Čekamo prvu nedjelju novembra da se postavi novi snimak na Geoportal i onda nakon toga ukoliko ti objekti ne budu na tom snimku biće svakako uklonjeni”.

I dok čekamo snimak, isplivavaju i novi problemi. Uprkos raspisana dva javna poziva Crna Gora nije dobila Strategiju za legalizaciju nelegalnih objekata sa akcionim planom za 2030. godinu. Iz ministarstva sada najavljuju da će biti prinuđeni da rade bez strategije. ,,Jednostavno nije bilo zainteresovanih, dugo smo čekali niko se nije javio. Sad smo ponovili još jednom. Procjenjujemo da je to pristojan iznos za jednu studiju skoro 50 000 eura je u pitanju. Međutim, kod nas ili nema stručnjaka ili nema zainteresovanih da se bave tim poslom”, izjavio je Radunović.

Vlasnici nelegalnih  objekata još očekuju kolika će biti cijena legalizacije. Za sada se zna da će plaćati naknadu za urbanu sanaciju, od koje 80 odsto ide opštini, a 20 odsto državnom budžetu. Iznos će zavisiti od zone, planskog dokumenta, namjene i opremljenosti zemljišta i obračunava se po kvadratu. Lokalne samouprave imaju tri mjeseca da odrede cijene.

Raniji podaci iz Ministarstva govore da je do juna ove godine na teritoriji Crne Gore broj podnijetih zahtjeva za legalizaciju iznosio 62.495, dok je broj legalizovanih objekata 3.589 od početka primjene legalizacije u Crnoj Gori (2018. godina). Na teritoriji glavnog grada do sada je podnijeto 14.185 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, dok je od tog broja legalizovano 670 objekata.

Puni zamah legalizacije se tek očekuje, a priliku da legalizuju  objekte dobiće i oni kojima je država prijetila rušenjem. Tako je zgrada Lamela C koja je isticana kao primjer divlje gradnje u Podgorici i koja ima rješenje za rušenje,  u međuvremenu skoro završena, a firma PS Gradnja je podnijela zahtjev za legalizaciju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SAVJET ZA PRIVATIZACIJU ZATRAŽIO MIŠLJENJE KOMPANIJE HORWATH I HORWATH: Vlada nije odbila ponudu MK grupe

Objavljeno prije

1 sedmica

na

17 Oktobra, 2025

Objavio:

Biće zanimljivo kakav će stav po ovom pitanju zauzeti zagrebačka konsultantska grupa Horwath i Horwath, čiji su vlasnici, Siniša Topalović i Matko Marohnić, pojedinačno bili angažovani u stručnom timu za izradu novog Prostornog plana Crne Gore za oblast turizma, u kome na lokaciji Slovenske plaže nema stanogradnje.

 

 

Slučaj ponude srbijanske MK Grupe o vlasničkoj podjeli hotelske kompanije HG Budvanska rivijera, rušenju turističkog rizorta Slovenska plaža i gradnji novog stambeno-turističkog naselja na toj lokaciji , dobio je svoj nastavak.

Krajem septembra MK Grupa kao manjinski akcionar uputila je  Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte Plan privatizacije najveće hotelske kuće u Crnoj Gori, kojim je predstavila svoju viziju razvoja HG Budvanska rivijera. Vlasnici poznate srbijanske kompanije predložili su dva modela podjele crnogorskih hotela.

Prvi, po kojem bi se formirala nova zajednička kompanija MK Grupe i Vlade prostom zamjenom akcija. Tako što bi MK Gupa dobila 60 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, kojoj bi pripalo oko 30 odsto vlasništva. Zauzvrat bi izašla iz vlasništva koje linearno ima u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u tu novu zajedničku kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu preduzeća HG Budvanska rivijera.

Drugi model predviđa koncept zajedničkog ulaganja Vlade i MK Grupe u izgradnju novog kompleksa na prostoru sadašnjeg turističkog rizorta Slovenska plaža.

Dakle, oba predloga MK Grupe za podjelu Budvanske rivijere, predviđaju rušenje Slovenke plaže i gradnju novih kapaciteta na oslobođenoj lokaciji površine 25 hektara.  Uz predlog stiglo je i idejno rješenje kontroverznog projekta novog stambeno-turističkog kompleksa Slovenska plaža.

Desetak dana nakon javne prezentacije plana privatizacije i skica idejnog rješenja planiranog naselja u centru Budve, na obali Slovenske plaže, tokom kojih su uslijedile burne reakcije građana Budve, pojedinih političara i građanskih aktivista, stigao je odgovor Vlade premijera Milojka Spajića.

Plan privatizacije MK Grupe Vlada nije u startu odbila kao neprihvatljiv, već je upućen na odlučivanje Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte. Na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, održanoj 9. oktobra odlučeno je „da se prije donošenja bilo kakve odluke predmetna inicijativa za usvajanje Plana privatizacije i restrukturiranja HG Budvanska rivijera AD – Budva – dostavi Savjetniku Horwath & Horwath consulting Zagreb d.o.o sa kojim ovo tijelo ima zaključen Ugovor o savjetovanju, kako bi se obezbijedila stručna analiza predložene Inicijative“.

„Savjetnik je zadužen da u roku od 30 dana dostavi pravnu, ekonomsko – finansijsku analizu dostavljenog projekta, koja će  između ostalog sadržati detaljnu razradu dva modela i to: predloženog modela restrukturiranja i modela zajedničkog ulaganja Vlade i investitora  i analizu  važećih pravnih propisa na osnovu kojih  bi Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, u skladu sa svojim nadležnostima, sproveo postupak“, navodi se u saopštenju Savjeta.

To znači da je Savjet, na čelu sa premijerom Spajićem, donio odluku da na ovaj ili onaj način sprovede postupak privatizacija Budvanske rivijere po zahtjevu MK Grupe.

Biće zanimljivo kakav će stav po ovom pitanju zauzeti zagrebačka konsultantska grupa Horwath i Horwath, čiji su vlasnici, Siniša Topalović i Matko Marohnić, pojedinačno bili angažovani u stručnom timu za izradu novog Prostornog plana Crne Gore za oblast turizma.

Prema smjernicama PPCG krovnog planskog dokumenta za uređenje prostora Crne Gore, lokacija Slovenske plaže opredijeljena je isključivo za turizam. Takođe i Plan obalnog područja, (PPPPNOB), lokalitet Slovenske plaže i ukupan prostor  između magistralnog puta i morske obale u Budvi, namjenski određuje kao područje za razvoj turizma u kome stambena gradnja nije dozvoljena.

Prema odrednicama navedenih planskih dokumenata propisan je odmak od obale najmanje 1.000 metara u kome nema stanogradnje..

Savjetnici Vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte analiziraće ideje MK Grupe i njihove projekte, prema kojima se na lokaciji Slovenske plaže, najatraktivnijoj parceli u Crnoj Gori, planira izgradnja objekata ukupne izgrađene površine koja premašuje 330.000 kvadrata. Kao pet sadašnjih Slovenskih plaža, jer naselje raspolaže sa 64.000 kvadrata.

Projekat je vrijedan oko 700 miliona eura. Većinu objekata čine stambene zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina. Buduće naselje, po riječima predstavnika Mk Grupe, imaće samo dva hotela.  Da li će kod Horwathovih savjetnika prevladati komercijalni interes prilikom razrade modela privatizacije ili će se držati smjernica iz planova u čijim izradama su učestvovali, znaće se za mjesec dana.

Crna Gora očigledno nema dovoljno pameti među unverzitetskom elitom, stručne ljude koji bi mogli da urade jednostavnu analizu isplativosti modela privatizacije jedne hotelske kuće, pa se moraju angažovati eksperti sa strane. Kompanija Horwath registrovana je za konsalting u turizmu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i poslovanju nekretninama. Sa svojih 15 zaposlenih radnika dugi niz godina angažovana je u raznim projektima, izradama spornih planskih dokumenata, državnih strateških studija i u institucijama Crne Gore.

Do sada se niko iz Vlade o privatizaciji Slovenske plaže nije oglasio. Čak ni ministarka turizma Simonida Kordić, čije mišljenje o planovima za rušenje Slovenske plaže i gradnje stanova za prodaju, javnost nije imala prilike da čuje.

Građanima Budve koji sa protesta poručuju – Nećete graditi na Slovenskoj plaži- , nije se obratio ni Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koji treba da pojasni kako će se poštovati ili pogaziti smjernice usvojenih državnih planova.

Turističko preduzeće Slovenska plaža u kojem država ima kontrolni paket akcija, smišljeno je urušavano otuđivanjem vrijedne imovine bez racionalnog povoda.

Svi eksterni profitabilni objekti koji su bili u vlasništvu TN Slovenska plaža, prodati su ranije istaknutim članovima Demokratske partije socijalista. Prodati su restorani i kafe terase koje se nalaze ispred turističkog naselja, na obali Slovenske plaže.

Na namještenim javnim tenderima prodat je lokal Plava školjka „na pjeni od mora“ jednom od poznatih DPS biznismena. Drugom, još poznatijem, prodata je mala kuća na obali, Vila Manojlović, koja je radila u sastavu Slovenske plaže, iako je kao legat jedne beogradske porodice poklonjena Opštini Budva, sa namjenom da postane odmaralište studenata Beogradskog Univerziteta. Legat je ubrzo preko Slovenske plaže prešao u privatne ruke. Prodata su i dva lokala na sredini šetališta, picerija i pivnica, koje su donosile prihode preduzeću. Novi vlasnici lokala na pijesku Slovenske, dali su im neobična imena, Lim i Nik, po mjestima odakle su doselili u Budvu.

I na kraju, ključ u bravu TN Slovenska plaža i hotela Aleksandar, po svemu sudeći, staviće beogradska investiciona kompanija preminulog biznismena Miodraga Kostića.

 

RUŠENJE SLOVENSKE PLAŽE MEĐUDRŽAVNI PROBLEM

Ukoliko se Vlada Crne Gore odluči da prihvati predlog manjinskog akcionara o rušenju Slovenske plaže, to bi moglo izazvati međudržavni problem između Crne Gore i Slovenije. Istaknuti arhitekti i umjetnici u Sloveniji pokrenuli su potpisivanje inicijative za očuvanje Slovenske plaže kao urbanističko-arhitektonske cjeline koju Slovenija doživljava kao svoje kulturno dobro.

To je u Jutarnjem programu TVCG najavio slovenački arhitekta Timotej Jevšenak. On je kazao da je Slovenska plaža autentična umjetnička arhitektonska cjelina, djelo arhitekte Janeza Kobea, te da je ona zajednička kulturna baština u evropskom okviru. „  Incijativa je trenutno u fazi prikupljanja potpisa stručnih i naučnih institucija Slovenije, koja će biti upućena Vladama i nadležnim institucijama Crne Gore i Slovenije. Pitanje očuvanja Slovenske plaže je i diplomatsko pitanje oko kulturne baštine i autorskih prava, kazao je Jevšenak.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo