Povežite se sa nama

DRUŠTVO

COVID-19 I ODLAGANJE INFEKTIVNOG OTPADA I ZAŠTITNE OPREME: NEOPHODAN POSEBAN OPREZ: Pažljivo sa rukavicama i maskama

Objavljeno prije

6 godina

na

U kući posljednje se skidaju rukavice, a u bolnicama redosljed je obrnut. Poslednja je maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme – kažu iz Instituta za javno zdravlje. SAD se drže dosadašnjih preporuka, a EU priprema novi protokol, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore

 

Kada odlože maske i rukavice, po povratku kući, građani ih nikako ne smiju ostaviti nadohvat ruke – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ).

“Bitno je da se ništa od iskorišćene opreme ne ostavlja na površinama, posebno ne na kuhinjskim elementima i stolovima, već kako se koji komad zaštitne opreme skine – odmah se baca. U kućnim uslovima posljednje se skidaju rukavice i ruke nakon toga odmah operu. U zdravstvenim ustanovama redosljed je drugačiji. Poslednja je uvijek maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme” – preporučili su iz Instituta, odgovarajući na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Otpad nastao tokom njege sumnjivih i potvrđenih slučajeva COVID-19 infekcije, prema ocjenama IJZ, treba inicijalno odlagati kao infektivni, pri čemu nijesu potrebne dodatne kontrolne mjere.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su kazali za CIN-CG da su sve koji su uključeni u ovaj proces upozorili da moraju posvetiti dodatnu pažnju pravilnom odlaganju infektivnog medicinskog otpada.

Šefica Operativnog dijela Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vesna Miranović naglasila je da je odlaganje otpada od osoba u karantinu ”izuzetno zahtjevan projekat u koji je uključeno na dnevnoj osnovi više stotina ljudi”.

“Otpad se stavlja u jednu kesu u prostoriji u kojoj boravi osoba koja se nalazi u karantinu. Potom se odlaže u drugu kesu koja se zatvara, stavlja na zbirno mjesto sav zajednički otpad, a onda kompanije dolaze, prikupljaju ga na adekvatan način i odvoze na mjesto gdje se trajno uništava. O svakom segmentu smo vodili računa,” kazala je Miranović na konferenciji za novinare.

Pomoćnik direktora IJZCG Senad Begić, na istoj konferenciji, dodao je da za sada ne postoji naučni dokaz o tome da komunalni otpad od osobe pozitivne na virus predstavlja opasnost za okolinu, ali da su ipak, povećali predostrožnost.

Na sajtu IZJCG nalaze se i preporuke za upravljanje otpadom sumnjivih slučajeva COVID-19: neophodno je paziti da se prilikom skidanja rukavica ne kontaminiraju ruke, što znači da se ne smije dodirnuti spoljašnja strana rukavica, koju uvijek treba “posmatrati kao kontaminiranu”. Dugotrajno pranje ruku je obavezno.

U prvom kvartalu ove godine, kako su rekli iz kompanije Ekomedika, “usljed zimskih sezonskih bolesti” preuzimali su od medicinskih ustanova uobičajenih tridesetak tona infektivnog otpada mjesečno.

Infektivni otpad, čini oko 80 odsto ukupnog medicinskog otpada. On sadrži i mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja kod ljudi. Čine ga, između ostalog, i materijali i pribori koji su bili u kontaktu s infektivnim bolesnikom.

“Očekujemo blago povećanje količina usljed aktuelne situacije u narednom periodu,” kazala je za CIN-CG Stojanka Šolaja – predstavnica ovog preduzeća, specijalizovanog za obradu medicinskog otpada.

Iako se materijali koji su bili u kontaktu sa oboljelima od korone ili medicinskim radnicima koji su radili sa ovim pacijentima, što se tiče selekcije, bezbjednog pakovanja i transporta tretira “na isti način kao i sav infektivan otpad”, ona ističe da su ipak oprezniji.

“Preduzeli smo dodatne mjere opreza i dezinfekcije ambalaže spakovanog infektivnog otpada pri preuzimanju, kao i dodatnog pakovanja. Preporuka Instituta za javno zdravlje jeste dezinfekcija i pojačano nošenje zaštitne opreme, kao jedan od vidova prevencije. Pratimo sve preporuke IJZ i drugih referentnih institucija,” istakla je Šolaja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG o tome da li su, s obzirom da su u toj zdravstvenoj ustanovi i preminule prve žrtve od posljedica zaraze korona virusom, korišteni medicinski materijal i oprema odloženi na standardni način, ili postoje posebne procedure.

Objasnili su, međutim, da upravljanje medicinskim otpadom počinje pri samom pružanju zdravstvene zaštite pravilnim razvrstavanjem na “ekonomičan način koji minimizira rizik po zdravlje i životnu sredinu” i da to u adekvatnoj ambalaži radi obučeno osoblje.

“Otpad se razvrstava u ambalažnim jedinicama prilagođenim njegovim svojstvima, količini, načinu privremenog odlaganja, transporta do konačnog tretmana. Držači kesa, odnosno, kante za sakupljanje otpada postavljene su na svim mjestima gdje, istovremeno, imamo stvaranje medicinskog i komunalnog otpada. Svi upotrijebljeni oštri predmeti, uključujući i igle, sakupljaju se u posebno namijenjenim ambalažama za jednokratnu upotrebu od tvrde plastike. Ambalaže se pune do dvije trećine ukupne zapremine, a obilježene su naljepnicama na kojima je obavezan datum i mjesto nastanka otpada (odjeljenja, ambulanta, sala…) i potpis odgovornog lica koje ga predaje,” pojasnili su za CIN-CG.

Kese sa otpadom se, dodaju, posebnim kolicima odvoze do mjesta prerade – postrojenja za obradu medicinskog otpada koje se nalazi u krugu KCCG, ili do mjesta odlaganja komunalnog otpada.

“Ovaj prevoz obavljaju zaposleni na održavanju čistoće. Kolica se peru svakodnevno nakon odvoženja otpada,” stoji u odgovoru Kliničkog centra za CIN-CG.

Iz Uprave za inspekcijske poslove potvrdili su za CIN-CG da je ekološka inspekcija od januara kontrolisala i “pojedine subjekte koji u obavljanju djelatnosti stvaraju medicinski otpad”.

“Od početka 2020. godine donijeto je više rješenja u cilju otklanjanja nepravilnosti, a koja su se prevashodno odnosila na dostavljanje podataka o stvorenim količinama medicinskog otpada u toku 2019. godine Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine,” odgovorili su iz UIP-a.

Iz službe za odnose sa javnošću UIP-a su istakli kako su, zbog širenja virusa korona, upozorili sve, “od proizvođača, sakupljača, obrađivača i drugih da moraju posvetiti dodatnu pažnju adekvatnom razdvajanju, pakovanju i zbrinjavanju ove vrste otpada”.

Za eventualno nepoštovanje ovih obaveza Zakonom o upravljanju otpadom propisane su prekršajne kazne za pravna lica i do 40.000 eura, a za odgovorna lica do 4.000 eura,” pojasnili su iz UIP-a.

Iako iz komunlnih službi kažu da, za sada, ne primjećuju značajnije količine maski i rukavica u kontejnerima, ipak su preduzeli preventivne mjere zaštite, imajući na umu da virus na nekim površinama opstaje nekoliko dana.

Iz podgoričke “Čistoće” su za CIN-CG su potvrdili da preuzimju otpad i od oboljelih.

“Zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća, sa adekvatnom zaštitnom opremom, a u skladu sa unaprijed utvrđenom procedurom, vrše preuzimanje otpada direktno ispred stambenih jedinica lica kod kojih je potvrđeno da su oboljeli od COVID-19. Prethodno, dezinfekciju otpada, koji je pravilno spakovan u više kesa, obavljaju nadležni iz Instituta za javno zdravlje. Ovako preuzet otpad odvozi se namjenskim vozilom u firmu koja je autorizovana za pravilan tretman medicinskog otpada,” objasnili su iz Čistoće.

Iz ulcinjske “Komunalne djelatnosti” kazali su da se pridržavaju instrukcija koje su dobili od Instituta za javno zdravlje.

“Radnici svakog dana dobijaju nove maske i rukavice za rad na terenu. Mjesta kod kontejnera su pokrivena ili dezinfikovana gašenim krečom, a kamioni se peru i dezinfikuju hlorom,” rekli su iz ovog preduzeća na čijem je čelu Skender Kalezići.

I rukovodstvo  nikšićkog “Komunalnog” je potvrdio da su svi radnici čistoće iz preventivnih razloga u obavezi da koriste zaštitne maske preko lica i rukavice, ali da obavljaju svoj radni zadatak tako što “kontejner sa komunalnim otpadom kače na kamion, a uz pomoć hidraulike ga prazne, tako da nemaju kontakt sa otpadom koji se nalazi u kontejnerima”.

Iz tivatskog “Komunalnog” pojasnili su da su radnicima na terenu podijelili “maske koje su sašile lokalne krojačice” i da svaki od njih “kao zaštitnu opremu zadužuje debele gumene rukavice koje se na kraju svake smjene dezinfikuju asepsolom”. Kontejnere i mjesta gdje se nalaze, kao i vozila za sakupljanje otpada i ulice dezinfikuju hlorom.

Posebne procedure uvedene su i u velikim prodajnim lancima. Na kraju smjene radnice u supermarketima “Voli” odlažu zaštitne maske i rukavice u posebno namijenjenu kesu koja se hermetički zatvara. Sa ostalim otpadom, preuzima je služba Javnog komunalnog preduzeća – objasnila je za CIN-CG predstavnica za odnose sa javnošću ove kompanije Olivera Šuškavčević.

Ona je naglasila da kompanija u želji da zaštiti potrošače u svim marketima, magacinima, i kompletnom logističkom sistemu sprovodi pojačane higijenske i sanitarne mjere u skladu sa preporukama nadležnih institucija.

“U marketima su postavljene i providne pleksiglas pregrade koje će smanjiti svakodnevni kontakt zaposlenih i potrošača na kasama. Naši radnici su opremljeni rukavicama i maskama, a u svim prodajnim objektima je na vidnom mjestu postavljen dispanzer sa tečnošću za dezinfekciju ruku” – rekla je Šuškavčević za CIN-CG.

I iz “Franca” marketa su kazali za CIN-CG da se trude da na najbolji način zaštite zaposlene i kupce.

“Od prvog dana, od kada se koriste maske i rukavice, svim zaposlenim je objašnjeno kako da ih pravilno koriste. Higijena u svim objektima je na najvećem mogućem nivou kako ne bi došlo do zaraze zaposlenih na radnom mjestu,” kazali su iz njihove marketing službe.

Zaštitnu opremu imaju i zaposleni u marketima, pekarama i apotekama.

Mjere koje se preduzimaju u Crnoj Gori ne razlikuju se od onih u okruženju i ostatku svijeta.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) tamošnjeg Ministarstva zdravlja, saopštio je da medicinski otpad koji potiče iz zdravstvenih ustanova u kojima se liječe pacijenti sa COVID-19 nije drugačiji od ostalog infektivnog otpada. CDC je dostavio i uputstva svojim medicinskim radnicima, slična onim koje ima i crnogorski Institut za javno zdravlje, gdje se korak po korak objašnjava kako ne dotaći spoljnu stranu rukavice, ili prednju stranu maske.

Iako u postupanju s infektivnim otpadom nijesu još propisane posebne mjere u zemljama Evropske unije, iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), potvrđeno je za CIN-CG da se na tome radi.

“Vezano za drugačija pravila vezana za odlaganje medicinskog otpada koji je povezan sa oboljelima, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19 ili medicinskih radnika koji rade na tim slučajevima, trenutno se  na razini EU izrađuje protokol za prikupljanje i zbrinjavanje otpada iz kućanstava u kojima su članovi oboljeli, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19. Republika Hrvatska sudjeluje u njegovoj izradi, te će ga po završetku i primijeniti. “Trenutno za otpad iz kućanstava nema posebnih nacionalnih protokola,” kazala je za CIN-CG šefica službe za otpad i sektorske pritiske u MZOE-u Đurđica Požgaj.

Što se tiče zdravstvenih ustanova, sagovornica CIN-CG dodaje da u Hrvatskoj postupaju u skladu sa pravilnikom, prema kojem se infektivni otpad mora sakupljati odvojeno, ne smije se odlagati već sterilisati i obraditi u odgovarajućim uređajima “postupkom spaljivanja ili energetske upotrebe”.

Dragan Mladenović iz Agencije za zaštitu životne sredine Srbije kazao da je za CIN-CG da je u toj državi, na primjer, generisano 3,7 hiljada tona medicinskog otpada u 2018. godini, od čega je 3,4 hiljade tona opasni infektivni otpad.

“Sav otpad koji nastaje od pacijenata koji su zaraženi korona virusom je opasan infektivni medicinski otpad i kao takav se mora sterilisati prije odlaganja na deponije,” naglasio je Mladenović.

 

Ekomedika: Troškovi rastu

“Svakako da su troškovi veći usljed pojačanih mjera bezbjednosti i povećane potrošnje sredstava zaštite, dezinfekcijskih sredstava, višestrukih obilazaka, izmjena radnog vremena i dežurstava, a realno je očekivati i veću potrošnju određenih potrošnih materijala. U postojećoj situaciji  moraju se preduzeti propisane mjere da se što bolje izborimo sa novonastalom situacijom,” kazao je za CIN-CG Rade Đikanović, rukovodilac Centra za obradu u “Ekomedici”.

On je objasnio da je proizvođač medicinskog otpada dužan da ga na mjestu nastanka pravilno rasporedi, odloži u odgovarajuću ambalažu, zapakuje, obilježi naljepnicom i nakon toga smjesti u prostor za privremeno skladištenje. Preuzimanje i transport prati odgovarajući formular koji sadrži podatke o proizvođaču, vrsti i količini i ostale tehničke detalje.

“Ekomedika”, koja ovaj posao radi od 2011. godine raspolaže sa pet teretnih i dva manja vozila. Sva su, ističu, opremljena tako da garantuju bezbjedan utovar i istovar, siguran prevoz. Ugrađene su i sklopke za prekid napajanja u slučaju opasnosti i obezbijeđena dezinfekcija. Pri prevozu infektivnog otpada se, napominje Đikanović, preduzimaju dodatne preventivne i zaštitne mjere. To znači i dezinfekciju ambalaže pripremljenog otpada na mjestu preuzimanja i dodatnog pakovanja.

Đikanović objašnjava i da se obrada infektivnog i oštrog medicinskog otpada obavlja sterilizacijom, postupkom kojim se uništavaju svi mikroorganizmi i baterijske spore. U tom procesu nema sagorijevanja, ne radi se pod povećanim pritiskom, nema upotrebe hemijskih supstanci, mikrotalasnih zračenja i slično.

“Težina otpada se smanjuje oko 30 odsto, gabarit oko 50 odsto. Tehnologija je “ecofriendly”. Proces je automatizovan i jedan ciklus obrade oko 100 kilograma otpada traje 30 minuta”, rekao je Đikanović.

Dobijeni otpad, ističe on, ima karakteristike miješanog komunalnog otpada, neprepoznatljivog je oblika, uklonjena su mu opasna svojstva i kao takav se odlaže.

 

Kad stigne vakcina biće više posla

Količina medicinskog otpada povećala se i u Bosni i Hercegovini, ističe Alen Nogić iz preduzeća “Aida commerce”.

“Postoji određeni deficit kod sekundarne medicine (stomatolozi, estetska, hiriurgija, vještačka oplodnja itd.) što je sasvim normalno zbog toga što ona radi smanjenim kapacitetom, ili nikako. Sama primarna medicina bilježi porast količine otpada zbog novonastale situacije, mada se radi i o povećanoj svijesti onih koji obavljaju selektovanje na mjestu nastanka,” kazao je on za CIN-CG.

U procesu obrade medicinskog otpada, kako ističe, ništa se ne prepušta slučaju.

“Sam proces zbrinjavanja se obavlja pri temperaturi od maksimalnih 166 stepeni Celzijusa, tako da ne postoji slučaj rezistencije, odnosno otpornosti virusa” kazao je on.

Porast infektivnog medicinskog otpada očekuju i u zagrebačkom “Recolu”, kompaniji koji se 25 godina bavi njegovim zbrinjavanjem i ima više stotina klijenata širom Hrvatske.

“Kao i svugdje, u Hrvatskoj nedostaje medicinske opreme, tako da naši ljekari moraju biti racionalni, što smanjuje količinu samog otpada. Činjenica da će se morati vakcinisati veliki broj ljudi, kada ona dođe. Tada se može očekivati blagi porast infektivnog otpada,” kazao je za CIN-CG predstavnik ovog preduzeća Bojan Breberina.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BUDVA: SRUŠENA KUĆA DOKTORA IVA ĐANIJA POPOVIĆA: Lokalni urbanista gradi soliter od osam spratova

Objavljeno prije

6 dana

na

20 Februara, 2026

Objavio:

Iza podrške projektu opštinskog urbaniste i povezanih lica, iza uništavanja preostalog prostora u Budvi zidanjem zgrada koje kao da sa neba padaju u bašte i vrtove, stoji Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma novog sastava

 

 

Naselje Gospoština u Budvi sa svojim malim porodičnim kućama i vrtovima na meti je budvanskog građevinskog lobija. Nekoliko uhodanih ekipa kupuje i ruši stare porodične kuće i vile da bi na tim atraktivnim lokacijama gradili višespratnice sa stanovima i apartmanima koji na tržištu dostižu vrtoglave cijene.

Ovo gradsko naselje ubrzano gubi karakteristike mirnog mjesta u kome su vile i letnjikovce posjedovali mnogi umjetnici,  ljekari,  generali… Male kuće ušuškane u mediteransko zelenilo zamjenjuju betonski blokovi, soliteri i zgradurine, kojima nije mjesto kosom i klizištima sklonom području.

Nedavno je srušena stara vila čuvenog doktora Iva Popovića, poznatijeg po nadimku Đani. Kuća je sagrađena šezdesetih godina prošlog vijeka, na placu koji je dobio na poklon od jedne  budvanske porodice.

Nalazila se u sred predivne bašte u kojoj su bile zasađene rijetke vrste egzotičnog drveća koje je doktor Đani donosio sa putovanja po svijetu. Prvo drvo banane, papaje, pampasa i mnogih drugih tropskih kultura stigle su u njegov vrt koji je predstavljao malu botaničku baštu Budve.

Doktor Popović akademik je crnogorske i srpske Akdemije nauka i umjetnosti. Osnivač je bolnice Dragiša Mišović u Beogradu i ulica na Dedinju nosi njegovo ime.

U  vili u Budvi okupljao je poznate ljekare i hirurge. U goste mu je dolazio i američki hirurg Majkl Debejki koji je proglašen za najboljeg hirurga 20. vijeka. Odsjedao je u hotelu Sveti Stefan a mještani Budve pamte da je uživao u vožnji drvenom barkom morem budvanskog zaliva.

Nedugo nakon smrti doktora Popovića, kuća u Gospoštini je prodata. Novi vlasnik Pero Vujović, građevinski inženjer iz Podgorice, odlučio se na rušenje i gradnju višespratnice sa osam nadzemnih etaža.

U neposrednom komšiluku doktora Đanija, radio je i stvarao poznati crnogorski vajar, Risto Stijović, u maloj kući-ateljeu, koju je projektovao srpski akademik, arhitekta Ivo Antić.  Za ovu vrijednu kultrunu zaostavštinu lokalna uprava nije pokazala interesovanje. Stijovićev atelje kupio je 2015. budvanski urbanista Mladen Ivanović  i odmah ga sravnio sa zemljom, sa namjerom da na tom mjestu gradi višespratnicu, do čega  ni nakon 10 godina nije došlo.

Ivanović je porušio i kuću i baštu Đanija Popovića, ali u svojstvu investitora. U tehničkom opisu idejnog rješenja novog apartmanskog objekta navodi se, da je „investitor objekta na UP 5.5 Mladen Ivanović.“ Radi se o zgradi ukupne bruto površine od 2.570 kvadrata.

Vlasnik nekretnine zaključio je ugovor o zajedničkoj izgradnji sa firmom KM Inženjering iz Budve koja je u vlasništvu Nenada Ivanovića, brata urbaniste Mladena.

U lokalnoj upravi ne vide ništa sporno da dugogodišnji službenik Sekretarijata za planiranje prostora i održivog razvoja, nadležan za zakonito srpovođenje planske dokumentacije, izdavanje UT uslova za gradnju objekata i izdavanje građevinskih dozvola, preuzme i poslove investitora. Da li je u pitanju sukob interesa u smislu  mogućeg uticaja na donosioce odluka i korupcije organa lokalne samouprave, pitanje je za nadležne.

Kao investitor objekta Ivanović ima direktan finansijski lični i porodični interes, ima i institucionalnu poziciju kojom može uticati na pojedine faze postupka da projekat dobije što povoljnije administartivne uslove.

Idejnim projektom apartmanskog objekta koji je izradio Studio AC – doo., arhitekte Jevgenija Pavlovića, predviđena je izgradnja zgrade spratnosti Po+P+7, iako je urbanističkim pokazateljima planskog dokumenta predviđena spratnost P+5 bez podrumskih etaža.

Kontroverzni plan DUP Budva centar-izmjene i dopune propisuje da je upisana spratnost neobavezujuća, može se graditi više ali i manje od zadate spratnosti, u zavisnosti od situacije na terenu.

Parceli na kojoj se  gradi ne može se kolima prići ni jedne strane, te ne ispunjava uslov za povećanje spratnosti nego za smanjenje u skladu sa smjernicama plana.

Tabelarni prikaz plana za predmetnu lokaciju predviđa 17 stanova u kojima će živjeti 61 stanovnik i obaveznih 26 parking mjesta i pored činjenice da zgrada i njeni budući stanari ne mogu imati ni jedno parking mjesto. U slučaju eventualnog zemljotresa, požara i drugih nepogoda zgradi ni blizu ne mogu prići vatrogasna ili vozila hitne pomoći.

Na idejno rješenje višespratnice koja liči na zgrade Beograda na vodi saglasnost je dao Glavni državni arhitekta, Siniša Minić u februaru 2022. i pored toga što objekat koji ima manje od 3.000 m2 nije u bio u njegovoj nadležnosti.

Investitori prethodno nisu uspjeli da pribave potrebnu saglasnost Glavnog gradskog arhitekte u Budvi, Vladana Stevovića. Obratiili su se glavnom državnom arhitekti  tako što su na dozvoljenu kvadraturu od 2.570 m2 volšebno dodali oko 600 kvadrata podruma, kojeg nema u planu i koji se i kada ga ima, ne računa kao pozitivna kvadratura, niti ulazi u ukupan BRGP kojim se utvrđuje nadležnost. Na taj način je prikazana kvadratura od 3.192 kvadrata potrebna za odlučivanje na višem nivou, kod arhitekte Minića, koji je prihvatio virtuelne kvadrate uz mnoge druge nesaglasnosti projekta sa  planom.

Krajem decembra prošle godine zaustavljena je gradnja solitera rješenjem urbanističko građevinske inspekcije, Direktorata za inspekcijski nadzor-Direkcije za urbanistički nadzor.Obrazloženo je da je glavni projekat izgrađen surotno UT uslovima, pored ostalog i u pogledu broja parking mjesta jer investitor nije obezbijedio 1.1 parking mjesto po stanu ili apartmanu.

Nakon žalbe koju je podnio MK Inženjering, rješenje urbanističko-građevinske inspekcije je poništeno od strane drugostepenog organa koje potpisuje načelnica Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma Dubravka Pešić, sa veoma zanimljivim obrazloženjem.

Navedeno je kao nesporno da parcela nema kolski pristup ali je citiran član 51 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je propisano da urbanistička parcela mora imati kolski pristup sa gradske saobraćajnice i da se izuzetno u starim gradskim jezgrima parceli  može obezbijediti samo pješački pristup.

Iznijet je stav da je parcela na kojoj se gradi zapravo staro gradsko jezgro Budve poput Starog grada, te da ne mora ispunjavati uslove u pogledu parking prostora. Pribavljeno je mišljenje Sekretarijata za komunalno stambene poslove, koje potpisuje sekretarka Desa Vlačić u kome doslovno piše: „Predmetna urbanistička parcela se nalazi u starom gradskom jezgru, na strmom terenu i do nje je DUP-om planiran isključivo pješački pristup“.

Dakle po mišljenju sekretarke Vlačic, dio Gospoštine je zapavo Stari grad Budva, pa se i soliter koji gradi urbanista Ivanović nalazi u Starom gradu.

Navode građevinske inspekcije da se urbanistička parcela ne nalazi u starom gradskom jezgru, načelnica Pešić u svom rješenju stavlja pod upitnik, „s obzirom da je nadležni sekretarijat opštine dao mišljenje da se nalazi“. Uvidom u planski dokument ona konstatuje da se parcela ipak ne nalazi u starom jezgru, ali da je tu negdje blizu…..“neposredno uz staro gradsko jezgro“. Što takođe nije tačno.

Neutemeljenu upornost u podršci investitoru koji projektom teško devastira prostor naselja pokazuje i pozivanje drugostepenog organa na ranije  odluke u sličnoj stvari ukazujući na višespratnicu ispred hotela Avala, bez kolskog pristupa,  izgrađenu uz koruptivne radnje zaposlenih u opštinskom urbanizmu, zbog kojih su podnijete mnoge krivične prijave oštećenih građana i pokrenuti sudski postupci protiv donosioca odluka tadašnje vlasti DPS.

U vezi sa tim kao prirotet u odlučivanju po žalbi KM Inženjeringa, načelnica Pešić ističe „opravdana očekivanja investitora“, po principu ako je jednome prošlo, zašto ne bi i meni.

Iza podrške projektu lokalnog urbaniste i povezanih lica, iza uništavanja preostalog prostora u Budvi , stoji Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma novog sastava, koje bi moralo zaustaviti betoniranje turističke prijestonice.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LEX SPECIALIS ZA PODRUČJE BOKE KOTORSKE: Moratorijum na gradnju objekata u zaštićenom području

Objavljeno prije

2 sedmice

na

14 Februara, 2026

Objavio:

Nakon objave Lex specialisa u Službenom listu, stupiće na snagu odredbe kojima se obustavlja izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola za gradnju objekata na zaštićenom području opština Kotor, Tivat i djelova opština Herceg Novi i Cetinje. Vladajuće garniture u opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile  protiv obustave gradnje

 

 

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora biće uveden moratorijum na gradnju objekata na lokacijama u zalivu Boke, u zoni koja je upisana na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESCO.

Na sjednici drugog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore održanoj 10. februara, završena je rasprava o predlogu Lex specialisa, posebnog zakona o zaštiti UNESCO područja Boke Kotorske, koji su podnijeli poslanici Anđela Vojinović i Vasilije Čarapić. Glasanje je predviđeno za 17. februar, kada se očekuje usvajanje zakona, odnosno novih smjernica u očuvanju kulturne baštine i univerzalnih vrijednosti Kotora.

Nakon objave Lex specialisa u Službenom listu, stupiće na snagu odredbe kojima se obustavlja izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola za gradnju objekata na cijelom zaštićenom području opština Kotor, Tivat i djelova opština Herceg Novi i Cetinje.

Članom 26d izmijenjenog Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora propisuje se prekid postupaka izdavanja UT uslova i građevinskih dozvola do donošenja Menadžment plana upravljanja i Studije zaštite kulturne baštine prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora i zaštićene okoline. Ova dva ključna dokumenta moraju biti usklađena sa planskim dokumentima koji se donose za područje kao i sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu.

Rok za donošenje novog Menažment plana i Studije zaštite ograničen je na 12 mjeseci od dana stupanja na snagu usvojenog zakona. Oba dokumenta donose se po prethodno pribavljenoj saglasnosti UNESCO.

Pored toga, planska dokumenta koja obuhvataju područje Kotora i zaštićene okoline moraju se uskladiti sa Menadžemnt planom i Studijom zaštite u roku od 18 mjeseci od dana donošenja plana, odnosno studije. To u praksi znači da od kraja februara ove godine pa do ispunjavanja zakonskih uslova oko izrade i usaglašavanja dokumenata i urbanističkih planova, što može potrajati duže od dvije godine, građani Boke neće moći graditi nove objekte osim u posebnim uslovima, koji su zakonom predviđeni.

Ukoliko u propisanom roku ne dođe do usklađivanja planova oni se mogu i dalje primjenjivati u dijelu za koji se utvrdi da ispunjavaju uslove, o čemu konačnu ocjenu i rješenja daje Uprava za zaštitu kulturnih dobara, koja je novim zakonskim propisima dobila značajnu ulogu u postupku pribavljanja dokumenata za gradnju.

„Do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite u zaštićenoj okolini područja Kotora urbanističko-tehnički uslovi i građevinske dozvole izdaju se samo u skladu sa rješenjima Uprave kojima se utvrđuje da su projektna dokumentacija, urbanistički parametri i namjena u skladu sa studijama zaštite koje su dio važećih planskih dokumenata kao i sa važećim mjerama i režimima zaštite kulturnih dobara, odnosno donesenom pojedinačnom procjenom uticaja na baštinu“, navodi se u tekstu zakona.

Od zabrane izdavanja odobrenja za gradnju izuzeti su slučajevi izgradnje objekata od opšteg interesa, infrastrukturni objeki, rekonstrukcije u postojećim gabaritima, adaptacije, sanacije i konzervatorske intervencije, u skladu sa propisima.

Zakonom se zaustavljaju i postupci legalizacije bespravno izgrađenih objekata na području Kotora i zaštitne zone do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite. Zabrana se odnosi i na izdavanje saglasnosti za postavljanje i građenje novih privremenih objekata.

Odluku o uvođenju moratorijuma na gradnju u području Kotora Vlada je donijela  u poslednji čas kako bi spriječila upis zaštićenog područja na listu ugrožene svjetske baštine.

Na poslednjoj skupštini UNESCO održanoj u Parizu u julu prošle godine usvojen je izvještaj za Kotor, po kojem je Crna Gora imala rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja prirodnog i kulturno-istorijskog regiona Kotora. Ukoliko se preporuke iz izvještaja ne bi sprovele, država je mogla doživjeti poraz, brisanje Kotora  sa liste Svjetske baštine i upis na listu Svjetske baštine bili bi u opasnosti.

U julskom izvještaju zajedničke misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO/ICOMOS tražena je hitna obustava svih građevinskih projekata unutar zaštićenog dobra i njegove bafer zone, uključujući i one za koje je na osnovu HIA studija dobijena saglasnost UNESCO,  kako bi se srpiječile negativne posledice kumulativnih uticaja novih projekata na izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) područja Kotora. Zatražena je revizija PUP-a Kotor i Menadžment plana, uvođenje strategije za smanjenje rizika i integrisanje OUV u planska dokumenta.

Krajem decembra prošle godine premijer Milojko Spajić posjetio je sjedište UNESCO u Parizu i razgovaro sa generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elundom Asomom. Iz šturog saopštenja na sajtu Vlade saznaje se da je premijer uvjerio sagovornike kako je država posvećena očuvanju statusa prirodne i kulturne baštine Kotora i spremna da ispuni sve preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine.

Visokim predstavnicima UNESCO prezentovan je tom prilikom nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti područja, na koji je delegacija Vlade dobila pozitivno mišljenje.Moratorijum na gradnju je realnost koja očekuje građane Boke.

Vladajuće garniture u svim opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile  protiv obustave gradnje. Predsjednici opština isticali su kako bi moratorijum na razvojne projekte bio za njih katastrofa, kako život u zaštićenom području Kotora, Tivta i Herceg Novog ne može da se stopira, do toga da im građani ne bi oprostili ukoliko bi se zaustavio razvoj gradova.

Bilo je i bizarnih predloga poput onog ministara prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, o mogućem raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Boke izjasnili da li žele i dalje da uživaju zašitu UNESCO ili ne.

Sudeći po pritiscima građevinskog lobija na atraktivne lokalitete Boke, nema sumnje da bi ministrov predlog prošao. O tome govore podaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, organa uprave nadležnog za izdavanje konzervatorskih uslova i davanje saglasnosti na projektnu dokumentaciju u okviru granica područja Kotora i zaštićene okoline. Broj zahjeva drastično je povećan od kako je iz UNESCO stigao nalog o obustavi gradnje u zaštićenom području.

„Poslednjih nekoliko mjeseci pristiže nam oko 50-60 zahtjeva dnevno. Godišnje imamo  oko 3.000 postupanja na izdavanju konzervatorskih uslova ili saglasnosti na projekte. Trenutno je oko 2.000 aktivnih, neobrađenih zahtjeva za izdavanje rješenja o saglasnosti. Prioritet dajemo projektima koji nisu sporni, koji su proceduru doveli do kraja, pred dobijanje građevinske dozvole“, kazala je direktorica Uprave, Petra Zdravković. Ona je potvrdila da u zahtjevima dominiraju projekti za izgradnju novih objekata, od stambenih do turističkih, luksuznih vila i višespratnica.

Upravi za zaštitu dato je neograničeno vrijeme za donošenje rješenja u postupcima davanja saglasnosti na projektnu dokumentaciju. Ukoliko stranci ne dostavi rješenje u propisanom ili produženom roku, neće se smatrati da je zahtjev stranke usvojen, navodi se u članu 6 zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZABUNA OKO NOVE UREDBE MINISTARSTVA JAVNE UPRAVE: Donijeli novu, a važi i stara

Objavljeno prije

3 sedmice

na

7 Februara, 2026

Objavio:

Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima je  stupila na snagu 1. januara 2026., ali je njena primjena unijela zabunu. U Uredbi nije precizirano koja će se uredba primjenjivati u prelaznom periodu  na oglase i konkurse koji su započeti u završnim mjesecima protekle godine

 

 

Da rekordno usvajanje zakona i pritiskanje tastera  bez udubljivanja u tekst propisa ima i svojih praktičnih mana pokazala je primjena Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima iz jula 2025. godine.

Uredba je zamjenila staru iz 2018. godine, s ciljem da se „uvedu dobre prakse Evropske unije i da sistem zapošljavanja učini pravednijim, profesionalnijim i transparentnijim“. Stupila je na snagu 1. januara. 2026. ali je njena primjena unijela zabunu. Naime, u Uredbi nije precizirano koja će se uredba primjenjivati u prelaznom periodu  na oglase i konkurse koji su započeti u završnim mjesecima protekle godine.

,,Ovakvo rješenje stvara pravnu nesigurnost u primjeni i dovodi stranke u zabludu. U članu prelaznih i završnih odredbi trebalo je jasno da se propiše da će se svi započeti postupci zaključno sa 31. decembrom 2025. okončati po uredbi iz 2018. Bila je dovoljna samo ta jedna rečenica kako bi se izbjegle nejasnoće i problemi u primjeni koji mogu nastupiti kada stupa na snagu nova Uredba. Trebalo je i predvidjeti da se na sve postupke pokrenute od 1. januara 2026. godine primjenjuje Uredba koja je stupila na snagu tog datuma”, kazao je za Monitor pravni ekspert koji je želio da ostane anoniman.

Umjesto toga postupa se i dalje po Uredbi iz 2018., koja je, novom Uredbom, stavljena van pravnog prometa.

Iz Uprava za ljudske resurse, na čijem čelu je Agron M. Camaj su za Monitor objasnili da  se u postupku oglašavanja slobodnih radnih mjesta putem internog i javnog oglasa, kao i javnog konkursa, postupa na osnovu odluke starješine državnog organa o pokretanju postupka za popunu slobodnih radnih mjesta.

,,Imajući u vidu da su predmet Vašeg pitanja postupci koji su započeti prije 1. januara 2026. godine, Uprava za ljudske resurse se obratila Ministarstvu javne uprave zahtjevom za davanje mišljenja i tumačenje zakonskih odredbi, te shodno Mišljenju Ministarstva javne uprave o primjeni Uredbe (Mišljenje br. 01-040/26-248/2, od 29.1.2026. godine), konstatuje se da se na sve započete postupke prije 1. januara 2026. godine primjenjuje Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore“, br. 50/18)”, kazali su nam iz Uprave za ljudske resurse.

Shodno dobijenom Mišljenju, od strane Ministarstva javne uprave, iz Uprave kažu da će sve interne i javne oglase i konkurse, kao i postupke selekcije i provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima, realizovati u skladu s utvrđenom dinamikom i planovima, a shodno raspoloživim kapacitetima Uprave.

U Ministarstvu javne uprave, na čijem čelu je Maraš Dukaj, poriču da je došlo do bilo kakve greške.

,,Moguće da je prelazna odredba Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima izazvala nedoumice zbog nedovoljnog poznavanja sistema, ali pravni sistem i tumačenje normi su jasni”, navode iz Ministarstva javne uprave.

Objašnjavaju da se u skladu sa opštim pravnim pravilom zabrane retroaktivne primjene propisa i principom pravne sigurnosti, ova Uredba  primjenjuje na postupke oglašavanja koji su započeti od 1. januara 2026. godine pa na dalje. Postupci koji su započeti prije početka njene primjene, znači prije 1. januara 2026. godine, kažu iz Ministarstva, okončaće se po propisu koji je važio u momentu njihovog pokretanja, odnosno po ,,staroj” uredbi.

U prilog ovakvoj primjeni takođe ide i određenje u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, koji je zapravo i osnov za donošenje ove uredbe – da će se postupci koji nisu okončani do dana stupanja na snagu novog propisa, okončati po propisu koji je važio u momentu pokretanja postupka.

,,Pravna situacija je jasna. Kod normiranja ove uredbe ne postoji greška, kao ni potreba povlačenja oglasa koji su započeti u 2025. godini, budući da će se oni okončati po uredbi koja je važila u vrijeme njihovog pokretanja, dok nova uredba važi samo za postupke koji su pokrenuti od 1. januara 2026. godine, kada je i propisano da će početi njena primjena”, navode iz Ministarstva javne uprave.

Napominju da su ,,u izradi ove Uredbe učestvovali stručnjaci iz oblasti zapošljavanja, kolege iz Uprave za ljudske resurse koji prije svega primjenjuju ovu uredbu, kolege iz evropske komisije, kao i nadležne institucije“.

„Dakle jedan inkluzivan proces, iz kog razloga smatramo da uredba, prije svega uvođenjem kompetencija, unapređuje sistem zapošljavanja i približava našu zemlju modernim praksama sa evropskog administrativnog prostora, te predstavlja pravedniju šansu za sve kandidate i veću odgovornost institucija i komisija”.

Do nepoznavanja je sistema, insistiraju u Ministarstvu. Moguće.

Skupštinski ekspres

Skupština Crne Gore je  2. februara, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona.

Među zakonima o kojima se na plenumu nije raspravljalo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… Sve ukupno, zajedno sa propratnim materijalima, usvojeni zakoni broje ukupno 4.457 stranica.

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) su poručili da se ovakvim načinom usvajanja dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini – da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali. Napominju i da je na sjednici ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji ,,nijesu samo tehnički, već sistemski”.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je sve na brzu ruku usvojene zakone u Skupštini Crne Gore na ponovno razmatranje. On je kazao da je to uradio kako bi ,,poslanici mogli da ih zaista i pročitaju”.

,,Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život”, napisao je Milatović na mreži X.

Reagujući na potez Milatovića, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je ocijenila da predsjednik ovim potezom preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo