Povežite se sa nama

U SVJETU AI-A

Biblioteka koja jede knjige

Objavljeno prije

na

Jedna AI kompanija je kupovala gomile knjiga, kidala im hrbat, skenirala ih i  pretvarala u smeće. Skenirane podatke je koristila za obučavanje svog AI modela. Ovaj trend je izazvao zabrinutosti u vezi s autorskim pravima i budućnošću fizičkih knjiga, ali i brigu kako živjeti u svijetu u kome AI uči na rijetkim i nedostupnim knjigama i znanjima skupljenim u njima

 

 

Mediji su posljednjih dana prenosili vijest kako je jedna kompanija koja se bavi vještačkom inteligencijom „uništila“ milione knjiga u okviru „kontroverznog projekta“ namijenjenog obučavanju svojih modela. Kasnije se ispostavilo da se radi o kompaniji Anthropic koja stoji iza sve popularnije AI alatke Claude.

Oni koji se bave ovim poljem otkriće da je kompanija to radila još 2024. godine. Sve bi vjerovatno prošlo bez ikakve reakcije da prodavci antikvarnih knjiga u Velikoj Britaniji i širom Evrope nijesu počeli da dobijaju neobične zahtjeve anonimnih kupaca za hiljade malo poznatih naslova.

Jedan londonski prodavac rijetkih knjiga primio je dva „neuobičajeno velika“ upita za specijalizovane knjige sa anonimnih imejl adresa, bez „imena ili podataka o kompaniji“, navodi portal City A.M. Kako komunikacija sa „kupcem“ nije tekla kako treba, prodavac jee posumnjao da su narudžbine pravile kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom.

Prema nedavno objavljenim sudskim dokumentima, Anthropic je pokrenula interni program poznat kao Project Panama, u okviru kojeg je zaključeno da su knjige od suštinskog značaja za obučavanje naprednih AI modela. Navodno, knjige uče sisteme „kako da dobro pišu“, za razliku od korišćenja „nekvalitetnog internet jezika“. Kompanija je kupila milione polovnih knjiga, odsjekla im hrbat i u automatizovanom procesu skenirala svaku stranicu ponaosob. Nakon skeniranja, knjige su išle na reciklažu.

Interni planski dokumenti Anthropica takođe pokazuju da su čelnici kompanije željeli da program ostane tajna, piše portal Futurism. Prema nedavno objavljenim sudskim dokumentima, jedan od rukovodilaca rekao je: „Ne želimo da se sazna da radimo na ovom projektu“. Iz Anthropica su reagovali: „Claude se obučava na kombinaciji javno dostupnih podataka sa interneta, komercijalno nabavljenih skupova podataka i podataka koje sami generišemo. Nabavka knjiga široko je rasprostranjena praksa za obučavanje velikih jezičkih modela u čitavoj AI industriji. Nijedan od naših programa za nabavku podataka ne kupuje i ne uništava rijetke ili antikvarne knjige.“

Ovaj trend je izazvao nove zabrinutosti u vezi s autorskim pravima i budućnošću fizičkih knjiga. Nepostojanje obaveze objavljivanja podataka čini gotovo nemogućim da autori i izdavači utvrde da li su njihova djela uključena u skupove podataka korišćene za obučavanje AI modela. Pored toga, pravni status takvog korišćenja značajno se razlikuje od jedne jurisdikcije do druge.

AI sistemi su obučavani na knjigama zaštićenim autorskim pravima. Sada su ovi sistemi sposobni da proizvode nove knjige. To dovodi do pojave jeftinih naslova generisanih pomoću AI na digitalnim tržištima. Dosta je izdavača koji vrć zahtijevaju strožu regulativu.

Reuters je izvijestio da je sud koji je vodio taj slučaj zaključio da se obučavanje vještačke inteligencije na knjigama može smatrati dozvoljenom upotrebom (fair use) u okviru zakona o autorskim pravima, ali da je Anthropic prekršio autorska prava više autora i njihovih izdavača time što je u svojoj centralnoj biblioteci čuvao sedam miliona piratskih knjiga.

Navodno su i druge kompanije imale istu ili sličnu praksu. Dok su se kompanije kao što su OpenAI, Google i Meta takođe suočavale s pravnim problemima zbog korišćenja knjiga za obučavanje vještačke inteligencije, Anthropic je za sada jedina kompanija za koju je otkriveno da je fizički rastavljala i uništavala knjige kako bi njihov sadržaj koristila za obučavanje svojih modela.

Moguće je da je Anthropic u okviru svojih ranijih aktivnosti nabavljao rijetke, pa čak i knjige koje se više ne štampaju, ali možda nikada nećemo sa sigurnošću znati koje su knjige uništene, sve dok njihovi naslovi jednog dana ne postanu javno poznati. Treba se zamisliti kako će biti živjeti u svijetu u kome se AI uči na rijetkim i nedostupnim knjigama i znanjima skupljenim u njima.

D. LUČIĆ

Komentari

U SVJETU AI-A

Googleovo “sve ili ništa”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Google je najavio da će u školama SAD-a morati da biraju. Ili će prihvatiti funkcije AI koje ne žele ili će u potpunosti izgubiti pristup Google pretrazi. To je paket koji je kompanija ponudila. Ova odluka otvara i pitanje da li Google isprobava način vezivanja usluga koji bi kasnije mogao da primijeni na privatne i poslovne naloge

 

 

Google je upravo objavio odluku koja škole u SAD stavlja pred veliku dilemu. Ili će prihvatiti funkcije AI koje ne žele ili će u potpunosti izgubiti pristup Google pretrazi. Oni koji upravljaju učeničkim nalozima u osnovnim i srednjim školama neće moći da isključe funkcije koje pokreće Gemini, a da pritom zadrže Google pretragu. Google pretraga postala je dio osnovne infrastrukture u školama. Koristi se u planiranju nastave, istraživačkim zadacima i svakodnevnom radu u učionici. Ova „sve ili ništa“ ponuda mogla bi da utiče na milione učenika.

Prihvatanje Geminija podrazumijeva da škole povjere Googleu podatke učenika na način koji mnogim školskim upravama ne uliva povjerenje. Posebno zbog postojećih pitanja o tačnosti AI odgovora, pristrasnosti i primjerenosti sadržaja uzrastu učenika.

Google se upušta u ovaj rizičan potez oslanjajući se na svoj dominantan položaj u obrazovanju. Nova pravila pojavila su se u objavi na blogu kompanije, koja ih je predstavila kao način da školama pruži veću kontrolu. Pristup servisima Gemini, Gemini Notebook, Gemini in Classroom i Google Search biće „u potpunosti isključen“ za učeničke naloge, dok ga administratori izričito ne uključe. Srednjeg rješenja nema.

Chris Phillips, potpredsjednik Google-a zadužen za obrazovanje, branio je za The New York Times objedinjavanje tih usluga kratkim objašnjenjem: „Pretraga i vještačka inteligencija tijesno su povezane“. To tehničko obrazloženje zaobilazi poslovnu računicu. Google koristi monopol u pretrazi da nametne upotrebu vještačke inteligencije u učionicama, što podsjeća na praksu vezivanja proizvoda zbog koje se Microsoft prije nekoliko decenija našao na udaru regulatora za zaštitu konkurencije.

Trenutak za ovakav potez posebno je osjetljiv. Google je pod sve većim pritiskom jer je Metin sistem oglašavanja, zasnovan na AI, povećao prednost u rastu prihoda u odnosu na Google Search na najviši nivo u posljednjih pet godina. To iz temelja mijenja tržište oglašavanja. Google-u su potrebni uspjesi na polju vještačke inteligencije, a obrazovni sektor donosi mu ogroman broj korisnika kojima je teško da pređu na druge usluge. Nametanje te tehnologije školama koje je izričito ne žele moglo bi, međutim, da izazove reakciju regulatora.

Regulatori u SAD-u i Evropi već ispituju Googleovu tržišnu moć. Uslovljavanje pristupa dominantnom pretraživaču prihvatanjem AI funkcija, koje škole ne žele, djeluje upravo kao vrsta vezivanja proizvoda koja može da naruši konkurenciju i pokrene postupak pred nadležnim organima. Kompanija možda računa da obrazovni sektor nema dovoljno uticaja da se suprotstavi, ali takva računica počiva na pretpostavci da regulatori neće intervenisati u ime škola.

Googleovi konkurenti pažljivo prate razvoj situacije. Microsoft već intenzivno privlači korisnike u obrazovanju sopstvenim alatima zasnovanim na AI, a ovako nametljiva politika mogla bi da navede nezadovoljne administratore da potraže druge opcije. Širi prelazak na pretragu zasnovanu na AI već remeti izdavačku industriju i pokazuje koliko je Google odlučan da sprovede tu promjenu.

Ova odluka otvara i pitanje da li Google isprobava način vezivanja usluga koji bi kasnije mogao da primijeni na privatne i poslovne naloge. Ako škole prihvate takav aranžman bez većeg otpora, šta bi spriječilo kompaniju da iste uslove postavi i drugim korisnicima?

D.LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

Kako zaštiti djecu?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Australija je najavila da radi na stvaranju globalne koalicije radi pritiska na tehnološke gigante u vezi sa bezbjednošću djece na internetu

 

Ministarka komunikacija Australije Anika Vels vodila je u posljednje vrijeme razgovore sa kolegama u najmanje šest zemalja, a u narednim sedmicama planira i nove, kako bi napravila svojevrsnu koaliciju u borbi za bezbjednost djece.

Ona je u potrazi za saveznicima među drugim vladama kako bi izvršila pritisak na tehnološke kompanije, uključujući i Meta Platforms, u vezi sa ovim izuzetno važnim pitanjem. Vels je razgovarala sa zvaničnicima u Maleziji, na Filipinima, u Novom Zelandu, Kanadi, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, između ostalih zemalja, navodi Bloomberg. Razgovaraće i sa drugim potencijalnim saborcima.

Vels želi da novi australijski zakon Digital Duty of Care služi kao model za zajedničke minimalne mjere zaštite na internetu, sa posebnim fokusom na djecu. „Ovo su kompanije sa najviše resursa i najmoćnije su na svijetu. Biće potrebna koalicija zakonodavaca koji zajedno rade širom planete kako bismo im se suprotstavili“, rekla je Vels.

Vlada je prošle sedmice u Parlamentu predstavila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o bezbjednosti na internetu, saopšteno je iz njenog kabineta. Zakon bi utvrdio minimalne bezbjednosne standarde za internet usluge kao što su igrice, aplikacije i četbotovi bazirani na AI. Zahtijevao bi od platformi da zaštite korisnike mlađe od 18 godina od štetnog materijala, ponašanja i opcija.

Zakon bi omogućio povjereniku za e-bezbjednost da uklanja aplikacije i veb-sajtove za skidanje odjeće (nudify), a skratio bi i zahtijevano vrijeme odziva na prijave o sajber-maltretiranju i zloupotrebama sa 48 na 24 sata. Kršenja bi povlačila kazne koje se kreću čak do 109,2 miliona australijskih dolara. „Ovo će utvrditi osnovne bezbjednosne standarde za digitalne usluge koje koristimo svakodnevno, baš kao što ih imamo za hranu, automobile i dječije igračke“, navela je Vels u saopštenju.

Cilj australijske vlade je da Parlament odobri zakon prije kraja godine. Kada se usvoji, proći će još jedna godina dok on stupi na snagu. Vladajućim laburistima je potrebna podrška Zelenih kako bi obezbijedili prolaz zakona u Senatu. Opozicioni konzervativci su se obavezali da će se boriti protiv ovog zakona na svakom koraku.

Ministarka je voljna da razmotri zahtjeve Zelenih da se novčane kazne povežu sa udjelom u globalnom prihodu i da se osobama koje su pretrpjele štetu na internetu omogući da tuže tehnološke firme sudu radi naknade štete.

Stigle su reakcije na ovu priču i iz SAD-a. Trampova administracija je kritikovala ovaj plan, navodeći da postoji rizik da se prelije i van granica zemlje. Ministarka Australije poručuje, tražeći saborce širom svijeta, da bi globalno usaglašeni standardi bili bolji ishod od nego rješenja u pojedinačnim jurisdikcijama.

D.LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

Šteta radi koristi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi AI tehnologija, govorio je ovih dana izvršni direktor OpenAI-a. Predsjednik zemlje u kojoj se nalazi njegova kompanija u međuvremenu je osnovao Radnu grupu za superinteligenciju. Cilj je biti globalni lider na ovom polju

 

 

Posljednjih dana svijet je svjedočio izjavi izvršnog direktora OpenAI-a Sam Altmana koji smatra da koristi od vještačke inteligencije nadmašuju rizike povezane s njom. „Vjerujemo da svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi ova tehnologija i mogućnosti ljudi da samostalno odlučuju i djeluju“, rekao je za Politicov Decoded.

Altmanovi komentari odnose se na šire rizike vještačke inteligencije i njenu regulaciju. U intervjuu nije najavljena promjena politike OpenAI-a za neku konkretnu zemlju, niti lokalno uvođenje proizvoda. „Ne bih pristao na kompromis u kojem bismo rekli: Postaraćemo se da ne bude velikih hakerskih napada, da ne bude zloupotrebe ove tehnologije, da nema nijedne prevare, niti bilo koje druge loše stvari koja će se dogoditi“, poručio je Altman, napominjući  da će ljudi raditi za više dobrih nego loših stvari.

Njegovi komentari dolaze nakon što su modeli OpenAI-a bili uključeni u više bezbjednosnih incidenata u kojima su alati sa sposobnošću samostalnog djelovanja prekoračili svoja ovlašćenja, hakujući druge kompanije, pa čak i vladine sajtove. Kompaniju su takođe tužili roditelji djece koja su sebi oduzela život, navodeći da je njihov ChatGPT podsticao samoubistvo i štetne zablude.

U intervjuu je bilo riječi o ključnim razlikama između politike Altmanove kompanije prema regulaciji i politike njegovog najvećeg konkurenta, kompanije Anthropic. Stavovi dvije kompanije posljednjih sedmica približili su se više nego ranije, jer su se Altman i izvršni direktor Anthropica Dario Amodei založili za strožu regulaciju koja bi pomogla u ograničavanju rizika. Međutim, Altman je u intervjuu naglasio da OpenAI i dalje zastupa ono što je nazvao „blažim pristupom regulaciji“, nagovještavajući da će se ta politika nastaviti.

„Ne slažem se, ali razumijem stav ljudi koji kažu: ‘Ova tehnologija postaće toliko moćna i toliko opasna da bi samo jedna laboratorija u San Francisku trebalo da je posjeduje, da se postara da se ništa loše ne dogodi i da na neki način odlučuje kako će postepeno dijeliti koristi’“, rekao je.

Altman ne vidi mogućnost ozbiljnog gubitka kontrole nad vještačkom inteligencijom. OpenAI je nedavno usporio razvoj svoje najnaprednije tehnologije, uključujući odustajanje od objavljivanja modela GPT-6.1 Astra nakon što je utvrđeno da je manje pouzdan od prethodnih verzija i skloniji odstupanju od predviđenih ciljeva i pravila ponašanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle sedmice najavio planove da državni organi preimenuju AI u superinteligenciju. U okviru tog poteza, od kompanija kao što su OpenAI, Anthropic, Meta, Google i druge zatraženo je da potpišu sporazum koji je predsjednik SAD-a nazvao moralno obavezujućim. Njime se želi osigurati da svaka od njih razvija AI bezbjedno i na način koji gradi povjerenje korisnika i javnosti.

Altmanov intervju dolazi neposredno nakon što je Tramp najavio osnivanje nove savezne Radne grupe za superinteligenciju, zadužene za koordinaciju napora vlade da SAD ostanu na čelu razvoja ove tehnologije.

Nova grupa, poznata pod skraćenicom SIF, koordinisaće saradnju saveznih vlasti s potrošačima, organizacijama koje djeluju u javnom interesu i vjerskim grupama, pružaocima usluga kritične infrastrukture i tehnološkim kompanijama, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social. „Radna grupa za superinteligenciju zadužena je za koordinaciju napora savezne vlade kako bi se osiguralo da Amerika nastavi da predvodi svijet u oblasti superinteligencije“, napisao je. Od ranije je poznato da američki predsjednik baš ne njeguje ideje o prevelikoj kontroli razvoja AI.

U svjetlu ovih najava, Altmanove izjave možda otvaraju i pitanje koliko će rizika društvo morati da prihvati zarad koristi koje donosi AI u trci za svjetskom dominacijom na ovom polju.

D. LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo