ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio čak 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime. Đukanovićeva sestra Ana, koja ga zastupa, u tužbi protiv ASK-a tvrdi da je odluka nezakonita

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), tražeći od Upravnog suda da poništi odluku kojom je utvrđeno da je prekršio zakon jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, saznaju Vijesti.

Punomoćnica i sestra bivšeg šefa države, advokatica Ana Đukanović u tužbi ističe da je odluka ASK-a nezakonita „zbog bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava”, ali i tvrdi da tadašnji zakon „nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”.

Advokatica, pored ostalog, ocjenjuje da je ASK u odluci da je dugogodišnji najviši crnogorski zvaničnik prekršio zakon, istovremeno konstatovala povredu odredaba dva propisa – onoga koji je važio 2022. i onoga koji je bio donedavno na snazi.

ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na koje se Agencija pozvala u odluci, za devet od 11 komada bili su evidentirani oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.

Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da je zakon koji je važio u vrijeme podnošenja godišnjeg izvještaja za 2022. propisivao prijavljivanje prava svojine na pokretnim stvarima vrijednosti veće od 5.000 eura ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije, navodeći kao primjere motorna vozila, plovne objekte, vazduhoplove i slično.

„Dakle, Zakon izričito ne propisuje obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”, piše u tužbi od 17. jula.

Prema članu 24 tada važećeg zakona, funkcioner, pored ostalog, mora prijaviti „pravo svojine na pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 5.000 eura ili za koje je propisana obaveza registracije kod nadležnih organa (motorna vozila, plovni objekti, vazduhoplovi i sl.)”.

U tužbi Đukanovića navodi se i da ASK nije utvrđivao vrijednost oružja niti obrazložio zbog čega ta činjenica nije važna za primjenu zakonske odredbe.

Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da propis iz 2024, koji je važio donedavno, za razliku od onog iz 2016, izričito navodi oružje među pokretnim stvarima koje podliježu prijavljivanju.

R.M.

Postoji li još neradna nedjelja?

O (ne)radnoj nedjelji i dalje se priča

Nakon Ustavnog suda i Skupštine, koji su se zakonskim rješenjem o neradnoj nedjelji u sektoru trgovine bavili u načelu, sa visina najvažnijih državnih institucija, Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore pozabavio se detaljima te priče. „Sve izraženijom zloupotrebom zakonskih izuzetaka koji omogućavaju rad pojedinih trgovinskih objekata nedjeljom, državnim i drugim praznicima”.

Ukazano je na primjere, a njih izgleda nije malo, trgovaca koji „kreativnim tumačenjima zakonskih odredbi” ili prostim nepoštovanjem propisanog, nedjeljom i u dane praznika svoje objekte ostavljaju otvorenim za potrošače. Tako narušavaju tržišnu ravnopravnost, ugrožavaju prava zaposlenih a, makar neki od njih, i državu uskraćuju za dio prihoda od poreza na dodatu vrijednost.

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović navela je, pozivajući se na iskustva tržišne inspekcije u primjeni člana 35b Zakona o unutrašnjoj trgovini, da se propisi pokušavaju zaobići zloupotrebom statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke kojima je rad nedjeljom omogućen zbog specifičnosti.

Radulović je navela da tržišna inspekcija sprovodi kontrole i zatvara objekte koji posluju suprotno propisima, ali da postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju. Vrijedi ponoviti: propisane kazne su takve da se onima koji krše zakon više „isplati” da plate kaznu za počinjeni prekršaj nego da poslovanje usklade sa zakonom. Onako kako to radi velika većina ovdašnjih trgovaca.

Takva praksa narušava pravnu sigurnost, stvara neravnopravne uslove poslovanja u sektoru trgovine i zahtijeva odlučnije institucionalno djelovanje.

Rješenja bi, vjeruju upućeni, treblo potražiti kroz preciznije definisanje zakonskih izuzetaka, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je dozvoljen rad nedjeljom; Izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe, posebno kod subjekata koji ponavljaju prekršaje; Konačno, valjalo bi „unaprijediti kapacitete i koordinaciju svih inspekcijskih organa”.

„Neophodno je unaprijediti međuinstitucionalnu koordinaciju, preciznije definisati zakonske izuzetke i nastaviti rad na izmjenama propisa kako bi njihova primjena bila jasna, efikasna i jednaka za sve učesnike na tržištu“, sažela je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić. Ona je najavila da će inicijativu sa konkretnim prijedlozima za unapređenje zakonodavnog okvira uputiti predsjedniku Vlade i nadležnim ministarstvima.

Samo da se i ta inicijativa ne pridruži zahtjevu za potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora – na čekanju.

R.M.

Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike predviđeno je da oni za poseban doprinos i dodatno angažovanje mogu biti nagrađeni sa do 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini

Za poslaničke varijabile tokom prošle godine izdvojeno je više od 160.000 eura, a po ovom osnovu najviše su dobili predstavnici Evropskog saveza (ES) i Socijalističke narodne partije (SNP), Boris Mugoša i Bogdan Božović, kojima je isplaćeno 7.300 eura, odnosno 6.800 eura.

To pokazuju podaci koje su Vijesti dobile od Skupštine, uz pomoć aplikacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za slobodan pristup informacijama.

Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike predviđeno je da oni za poseban doprinos i dodatno angažovanje mogu biti nagrađeni sa do 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Tako su parlamentarci tokom 2025. mimo plate primali i po 700,80 eura varijabile mjesečno, a jedini kriterijum za to je da je Kolegijum šefa Skupštine procijenio da su „posebno doprinijeli” ili se „dodatno angažovali” u radu najvišeg zakonodavnog doma ili njegovih radnih tijela.

Prosječna neto zarada u 2024. iznosila je 876 eura, a varijabilni iznosi kretali su se od 20 do 80 odsto nje.

Poslanicima je lani isplaćeno ukupno 162.410,40 eura tog dodatka na zaradu, što je u prosjeku 13,534.20 eura mjesečno. Taj iznos predstavlja rast, jer je u 2024. za varijabile isplaćeno 132.897,60 eura.

Po tom osnovu, tokom 2025. najviše je zaradio Mugoša (šef kluba ES), koji je i na čelu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet – 7.358,40 eura, dok je iza njega Božović (šef kluba SNP-CIVIS) sa 6.832,80 eura.

Treću „poziciju” dijele predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija (NSD)) i šefovi klubova poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić i Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, sa 6.657,60 eura prihoda od varijabila.

Nikolić je, tokom prošle godine, bio na čelu anketnog odbora koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce od strane tzv. „crnih trojki”, a Knežević njegov zamjenik. Obojica su podnijeli ostavke ove godine (prvi u znak protesta DPS-a zbog izglasavanja zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, drugi zbog izlaska DNP-a iz vlasti).

Više od 6.000 eura zaradio je i šef kluba poslanika NSD-a Dejan Đurović – 6.482,40. Osim te funkcije, na čelu je i Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, zamjenik je predsjednika anketnog odbora koji ispituje dodjelu koncesija za vjetroelektranu Možura, ali i šef Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM).

Prema Poslovniku Skupštine, poslanik ima pravo na zaradu, naknadu, ali i nagradu tokom obavljanja te funkcije. To znači da parlamentarci imaju pravo da im dodatno bude plaćen rad u Kolegijumu predsjednika Skupštine, ali i skupštinskim odborima. Poslovnikom je ostavljena i mogućnost nagrađivanja poslanika za poseban doprinos.

Do kraja marta 2016. važila je Odluka o naknadama za učešće u radu Kolegijuma i radnih tijela Skupštine. Prema toj odluci, predsjednik Skupštine za rad u Kolegijumu primao je 375, a članovi, potpredsjednici parlamenta i šefovi poslaničkih klubova 300 eura.

Predsjednici skupštinskih odbora imali su pravo na naknadu u iznosu od 300 eura, a članovi 150. Ukoliko je neki poslanik član dva ili više parlamentarnih tijela, imao je pravo na naknadu u iznosu od 225 eura.

Od decembra 2017. na snazi je isključivo Odluka o varijabilnom dijelu zarade za poslanike koja se, umjesto na fiksne iznose, oslanja na prosječnu neto zaradu.

Ta zarada, bar prema zvaničnim podacima, iz godine u godinu raste.

R.M.