Povežite se sa nama

FOKUS

Afere u crnogorskom fudbalu

Objavljeno prije

na

nasbuducnost-zeta

Na sajtu Budućnosti, u susret „derbiju”, objavljena je anketa s pitanjem: Kakav sastav Zete očekujete u nedjelju? Mogući odgovori: a) rezervni; b) navijači; c) vjerovatno će nešto kombinovati. Autorska prava na cinizam ima vlasnik Zete, sportski entuzijasta iz Golubovaca Radojica Božović-Rajo, koji je na utakmicu s Mogrenom 25. aprila izveo rezervni sastav i ogolio farsu javne tajne crnogorskog fudbala – utakmice se namještaju, zar ne! Naredni događaj je neodigravanje meča Zeta-Sutjeska. Sudija Jovan Kaluđerović tvrdi da mu je 6. maja Božović „prijetio smrću”. Sudijama se na crnogorskim fudbalskim stadionima manje-više uvijek ritualno prijeti; nekima su glave gurane u kolzetske šolje (nije li davljenje pokušaj ubistva?) i – nikom ništa. Ali, Božović se sada stigmatizuje kao razulareni pojedinac koji remeti idiličnu harmoniju i nevinost crnogorskog fudbala. Da li samo Božović namješta utakmice? Namještalo se godinama. Božović je priznao kako je 1997. namjestio utakmicu u Lučanima (Srbija) Mladost-Budućnost 0:1 kojom je podgorički prvoligaš izborio spasonosni baraž. Naknadna Božovićeva interpretacija glasi: ,,Nijesam rekao da sam namjestio utakmicu, već da sam, u nekoliko navrata, pomogao Budućnosti”.

 

KOBAC: Evociranje zasluga desilo se nakon što je 3. septembra 2006. premijerna crnogorska liga imala eksplozivan start. Pod objašnjenjem da su ,,sudije namještene”, Božović je zabranio održavanje meča Zeta-Budućnost. ,,Ko uđe na stadion, pucaću u njega”, kazao je pred gomilom policajaca.
Božović se razumije u pucnjavu. Kada je 1996. preuzeo Zetu, još je bio oficir Crvenih beretki (JSO – Jedinice za specijalne operacije) MUP-a Srbije pod kodnim imenom Kobac. Nosilac je čina pukovnika JSO. Po zavičajnoj liniji poznanstva s Vukšinom Marašem (osnivačem Sportskog društva Zeta), Kobac nije samo angažovan u fudbalu, već i na specijalnim zadacima u crnogorskoj tajnoj policiji. Njegova reputacija i nezgodna narav, prema legendi, bili su u kritičnim intervalima 1999. orijentiri da se njegove bivše kolege iz JSO-a ne upuštaju u avanture u Crnoj Gori.
Do 2000. Zeta je prvoligaš, a potom igra Inter-toto i Kup UEFA. Uspon kluba s agrarne periferije Podgorice, bio je iritirajući za ego Miomira Mugoše, gradonačelnika i predsjednika Skupštine Budućnosti. Kobac Božović tvrdi kako je Mugošu pokušao animirati ,,da napravimo jedan veliki, zajednički klub”; bez uspjeha.
Rat fudbalskih sujeta se odigravao na površini podgoričko-zetskih frakcijskih borbi unutar DPS-a. Mugoša je 2006. imao nezvaničnog konkurenta na partijskoj listi za gradonačelnika – Slavoljuba Stijepovića-Miga, Zećanina, bivšeg fudbalera i eks-ministra sporta (1998-2003).
,,Ja taj problem ne mogu da riješim. Treba da ga riješe državni organi i organi Podgorice”, kazao je predsjednik FSCG Dejan Savićević nakon skandala neodigravanja derbija Zeta-Budućnost. Završeno je prekršajnom prijavom i kaznom oduzimanja bodova Zeti, no ona je u foto-finišu ipak uzela titulu.

BRATSTVO: U omalenoj bari crnogorskog fudbala našlo se previše krokodila i njihovih epigona nakon što smo 2006. postali nezavisni.
Ukoliko je vjerovati srpskim medijima, za doba zajedničke srpsko-crnogorske države Branislav Mićunović-Brano, nekadašnji vlasnik Sutjeske, bio je „kralj srpskog fudbala”. Srbi su to „otkrili” kada su krajem 2007. uhapšeni vlasnik Vojvodine Ratko Butorović-Batakan, te Dragan Džajić. Butorović je za Mićunovića kazao da je „moj pobratim”. Džajić se nije izjašnjavao; kao vikendaš u Budvi, dobio je crnogorsko državljanstvo.
U aferi s Džajićem i Butorovićem nije uhapšen Zlatan Terzić-Terza, nekada vlasnik OFK Beograda i eks-predsjednik Fudbalskog saveza Srbije; za njim je raspisana potjernica i sada je u bjekstvu. Dok ih još niko nije jurio, Džajić i Terzić bili su specijalni gosti na promociji naše fudbalske reprezentacije (Crna Gora – Mađarska 2:1, Podgorica, mart 2007). Navodno, Terzić je u Budvi nedavno uhapšen, pa „preko veze” pušten.
Veze imaju svoju istoriju. Na primjer, veze Mićunovića i Butorovića vode porijeklo iz davnih 1970-ih, kada su Mićunović i grupa Nikšićana pošli za Novi Sad, neki i radi studiranja. Kada je uhapšen Butorović a za Terzićem raspisana potjernica – pod sumnjom da su umiješani u namještaljke i pronevjere oko transfera fudbalera – Mićunović se u štampi zapitao zašto ga tim povodom pominju, „da li samo zbog toga što znam Terzu, Batu i sve druge, koje sam uvijek domaćinski ugostio kada bi dolazili kod mene u Crnu Goru”.

mugosa-stijepovic-1TRI ZA TRI: Jedna od ,,domaćinskih” tura bila je u Nikšiću, 20. marta 2004; za utakmicu Sutjeska-OFK Beograd 2:1 tvrdilo se, bez dokaza, kako je namještena. Navodno je tada primijenjena formula tri za tri, odnosno sistem namještanja gdje domaćin uvijek uzima tri boda a one neznavene ekipe koje igraju neriješeno i uopšte imaju zabludu da je fudbalska lopta okrugla – ispadaju iz igre. Utakmica u Nikšiću je žigosana, no nikako nije bila izuzetak; postojao je sistem koji je ustrojio fudbalsko podzemlje.

Nikšićka epizoda je ipak po nečemu štrčala: ,,Namješta se i u Italiji i u Španiji, ali ovako seljački kao kod nas nigdje”, rekao je Branko Bulatović, tada generalni sekretar Fudbalskog saveza SCG. Crnogorski prvoligaši u to vrijeme (Budućnost, Sutjeska, Zeta, povremeno i Mogren) bili su preko svojih vlasnika ili uticajnih članova upravnih odbora, brokeri na crnoj berzi trgovine bodovima. Navodno, šampionati su rješavani u Crnoj Gori. Glavni konkurenti, Crvena zvezda i Partizan, od sezone do sezone, uspostavljali su ,,bratske veze” s crnogorskim prvoligašima vrijedne devet bodova na gostovanjima. Jovan Dimitrijević, iz Zajednice prvoligaša Srbije, svjedočio je u emisiji Insajder TVB92: “Onog trenutka kada preovladava interes Crvene zvezde u Crnoj Gori, te godine je ona šampion. Sljedeće godine se to desi Partizanu”. Potkusurivanje za crnogorske prvoligaše se nije namirivalo direktno od Crvene zvezde i Partizana, već od drugih, manjih srpskih klubova.
Namještaljke su ukorijenjene u tradiciju još iz doba SFRJ kada je Budućnost bila jedini crnogorski prvoligaš. I igračka legenda, Savićevć, igrao je namještene utakmice: “Odigrao sam dva-tri takva meča za pet i po godina u dresu Budućnosti”, kazao je marta 2006. za NTV Montenu.

PENALI: Nakon sezone 2007/2008, u kojoj je Budućnost osvojila titulu, zatišje na temu namještaljki (usljed nedostatka dokaza?) prekinuto je skandalom Zeta-Mogren. Božović je obnovio razmjenu niskih udarca kada se, nakon višemjesečnog boravka u Beogradu “zbog privatnih problema”, vratio u Golubovce i “odlučio na ovakav korak ne bi li nekadašnjim žestokim protivnicima pokazao da je i dalje moćan”, pišu Vijesti.
U polemiku je sada uključen i Mogren. Fudbal je oduvijek bio više od igre, a u Crnoj Gori razlog da se potegne i Njegoš. Mogren je saopštenje za javnost započeo: ,,Ko se topi hvata se za pjenu”. Ali, stih koji mu prethodi glasi: ,,Zlo se trpi od straha gorega”.
Nakon njegoševskog uvoda, objavio je Mogren niz podataka korisnih da se shvati dramaturgija, odnos snaga i raspoloženja u crnogorskom fudbalu. ,,Budva nema nijednog sudiju na listi Prve lige. Ni glavnog, ni pomoćnog. Nema čak ni delegata”, saopšteno je iz Mogrena.
Lokalno porijeklo sudija (ili delegata) u vezi je sa ,,suđenjem penala” pa iz Mogrena tvrde da je ,,u ovoj sezoni za nas suđeno pet penala, a protiv tri”. Slijedi presjek (ne)sviranja penala: ,,Za Budućnost u samo posljednje tri utakmice pod Goricom suđena su tri penala (Jezero, Dečić, Sutjeska), a za tri godine sviran je samo jedan penal protiv Budućnosti”.
Mogren je odgovorio nakon što je Budućnost, povodom farse u Golubovcima, objavila kako je ona ,,kulminacija svakovrsnog favorizovanja Mogrena u borbi za titulu prvaka”. Argumentacija je zasnovana na ,,izboru sudija” ili ,,izboru jednog te istog sudije za svaku iole tešku utakmicu Budvana”, što je, suma summarum, ,,povod za našu osnovanu sumnju da svi klubovi nemaju jednak tretman ni u organima FSCG”.

KRIVE DRINE: Za nekog ko, poput Budućnosti, ima najbolju klupsku tradiciju i navijačku organizaciju, najpristojniji stadion i u kontinuitetu najviše novca, orkestriranu podršku najjačih medija plus Mugošu u upravi, zahtjev da ima ,,jednak tretman u organima FSCG” izgleda pretjeran. U Izvršnom odboru FSCG sjede predsjednik Budućnosti Kemal Đečević i član uprave Vladan Vučelić (obojica Mugošini činovnici), te sportski direktor Mojaš Radonjić i bivši trener Dušan Spasojević. ,,Vidjećemo ko je to toliko moćan da pored mene, kao predsjednika i članova koji dolaze iz Budućnosti, radi protiv tog kluba”, kazao je Savićević.
Esencija spora je što su i Budućnost i Zeta, za doba SCG, bili „državni projekti” s koncentracijom državnih para i ambicioznih političara opšte prakse koji se „razumiju” i u fudbal.
,,Budućnost i Zeta su na državnom budžetu, pa uticaj treba da imaju država i ljudi koji je vode. Oni treba da riješe taj problem”, kazao je Savićević 2006. za NTV Montenu.
Status ,,državnog projekta” u međuvremenu je dobio i Mogren. Za prestiž Budve, gdje je lokalni DPS Svetozara Marovića na posljednjim izborima po broju glasova potukao sve rekorde, nedovoljni su vrhunski odbojkaški i vaterpolo klubovi.
Otuda Savićevićevo vidjećemo nema bogzna kakvo pokriće. Kada je bio pogodan trenutak, uoči referenduma, Savićević je za SCG ligu kazao kako je „prvenstvo regularno onoliko koliko nekim ljudima odgovara”.
,,Sigurno bih bio ugrožen kada bih pokazao prstom na ljude koji dogovaraju utakmice”, ocjenio je Savićević marta 2006. i dodao: ,,Ne pada mi na pamet da gubim glavu zbog fudbala”.
Da li se u crnogorskoj premijernoj ligi sada igra regularnije? Mimikrija je mudrost, zlo se trpi od straha gorega.

Vlado JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo