Gomilu šupljih odredbi ima Ustav Crne Gore, ali, krajem avgusta za ogroman broj roditelja najproblematičniji je član 75: ,,Osnovno školovanje je obavezno i besplatno”. Da bi dijete krenulo u školu, u stvarnosti, roditelji se zadužuju.
Prošle godine su udžbenici pojeftinili deset, ove godine, kažu, pet procenata. I dalje su preskupi. Cijena knjiga za prvi razred je 41, 50, za drugi 48,40 eura. Udžbenici za treći razred koštaju 45,30 eura, za četvrti 53,70 eura, peti 62,40 eura, šesti 74,90 eura. Ako vam dijete kreće u sedmi razred, za udžbenike treba izdvojiti 89,60 eura. Cijena udžbenika za osmi i deveti razred je 84, 60 eura. U ove cijene nijesu uključeni udžbenici za drugi strani jezik koji je obavezan u sedmom, osmom i devetom razredu.
Prosječna plata u junu iznosila je 481 euro. Polovina plate treba da se dijete opremi za školu
,,Samo za udžbenike nam treba oko 200 eura. Za sveske, pribor, pernice još 100. Plus još 100 za školske torbe “, kaže za Monitor majka troje osnovaca. Ona objašnjava da dodatni novac odnesu usputni, a neizbježni troškovi poput opreme za fizičko, kišobrana, gumenih čizama i sličnog. Djeca brzo rastu, pa troškovi rastu jer treba obezbijediti obuću, odjeću, sve ono bez čega se ne može.
Ukoliko djeca ne žive u blizini škole, treba platiti i prevoz. Roditelji čija djeca idu u škole udaljene četiri-pet kilometara za prevoz moraju da izdvoje 25 eura mjesečno. ,,Troje djece, 75 eura. Prevoz organizuju isključivo privatnici, ponekad nam izađu u susret i snize cijenu ako iz jedne porodice ima više djece”, kaže Monitorova sagovornica.
Zaposlenim roditeljima poseban problem je to što nema dobro organizovanog čuvanja djece prije i poslije škole. Djeci od prvog do četvrtog razreda, nastava traje oko tri i po do četiri sata. Produženi boravak u školama organizovan je slabo ili nikako, najčešće je dostupan samo prvacima. Škole ih, zvanično ,,organizuju u skladu sa svojim mogućnostima”. Ponekad to bude jedna zagušljiva učionica, sa gomilom djece koja besciljno sjede i čekaju da roditelji dođu po njih.
Onima koji nemaju pri ruci babu ili đeda, za čuvanje su na raspolaganju privatne igraonice, školice i slično. To košta. Jedan obrok, odvođenje i čekanje djeteta iz škole i nekoliko sati boravka treba platiti sto eura.
Tokom priprema za novu školsku godinu, dio roditelja pokušava da se snađe tako što njihova djeca ,,naslijede” knjige ili kupe polovne. Za učenike nižih razreda to je, uglavnom, neizvodljivo jer veliki dio udžbeničkog kompleta čine radne sveske koje, prosto, budu popunjene. Dodatni problem je to što se udžbenici mijenjaju često. Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva je objavljeno da su za ovu godinu štampali nove udžbenike iz matematike za sve osnovce, istoriju za šesti, sedmi i osmi razred, prirodu i društvo za prvi, drugi, treći i peti razred, likovnu i muzičku kulturu (udžbenik i CD) za četvrti razred, likovnu kulturu i poznavanje društva (udžbenik i radnu svesku) za peti razred. Štampan je Crnogorski kao nematernji jezik, za treći i za peti razred, za izdanja na albanskom jeziku, kao i priručnik za rad sa djecom sa autizmom, a novi udžbenik je i za francuski i italijanski jezik kao drugi strani jezik.
Većina roditelja sa kojima je Monitor razgovarao ne pamti da je njihovo dijete ikada iskoristilo neki od CD-ova koje svake godine kupuju u kompletu sa udžbenicima. Njihovu kupovinu međutim, teško je izbjeći jer po knjižarama nerado prodaju udžbenike van kompleta, pitanje je koji ćete od njih naći, koji nećete.
Direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Zoja Bojanić- Lalović objasnila je ovih dana da su u Zavodu radili na unapređenju tehničkog standarda udžbenika, pa su udžbenici štampani na papiru od 65 miligrama, a radne sveske na onom od 75 miligrama, umjesto ranijih 90, odnosno 80 miligrama. ,,Tako je za 20 odsto lakša đačka torba”, kazala je Zoja Bojanić-Lalović. Sa prvim školskim danima saznaće se da li su tehnički standardi unaprijeđeni i tako da udžbenici, nakon pet dana upotrebe počinju da se raspadaju.
Za prosječnu familiju ogromni troškovi opremanja đaka inspiracija su opoziciji da redovono traži da udžbenici za osnovnu školu postanu beplatni. Ne prolazi.
Početkom juna ove godine skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao predlog o dopuni Zakona o osnovnom obrazovanju kojim je bilo predviđeno da Ministarstvo prosvjete obezbijedi besplatne udžbenike i školski pribor za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Uzalud su se predstavnici opozicije pozivali na Ustav.
Kako država ulaže u obrazovanje, takve rezultate dobija. Ove godine rađeno je PISA testiranje 6.000 crnogorskih učenika, koji su rođeni 1999. godine, iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola. Rezultati će biti poznati u decembru 2016. Dosad se nijesmo proslavili.
PISA je međunarodni program za procjenjivanje postignuća učenika (Programme for International Student Assesment – PISA) u kojem je primarno koliko učenici uspješno primjenjuju znanja, vještine i sposobnosti stečene u školi i van nje, a ne što su i koliko naučili iz pojedinih nastavnih predmeta na kraju obaveznog obrazovanja odnosno na kraju osnovne škole. Od 2009. godine Crna Gora redovno učestvuje u PISA istraživanju.
Na ovom testiranju 2012. godine u Crnoj Gori učestvovalo je 4.799 učenika. Prosječno (OECD-ovo) postignuće iz matematičke pismenosti je 494 boda, a prosječan rezultat koji su ostvarili crnogorski učenici na ovom testiranju je 410 bodova – nivo jedan.
Najsloženije zadatke nivoa pet i šest u zemljama OECD-a rješava 10, u Crnoj Gori svega jedan odsto učenika. Kada je riječ o naučnoj pismenosti učenici su nam na nivou dva. Određeni napredak postignut je u oblasti čitalačke pismenosti, ali je procenat funkcionalno nepismenih učenika -ispod nivoa 2- veći u odnosu na procenat OECD zemalja.
Rezultati PISA testiranja 2012. godine pokazuju da čak 80 odsto naših učenika nije uspjelo da riješi zadatke srednje težine. Složene probleme je riješilo manje od jednog procenta učenika.
U čitavoj priči nikako nije bez značaja fakat da je prosječna zarada u obrazovanju za 23 eura niža od prosječne plate u državi. Iznosi 458 eura.
Miloš BAKIĆ