Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BESPLATNO OBRAZOVANJE: Džabe, a preskupo

Objavljeno prije

na

Gomilu šupljih odredbi ima Ustav Crne Gore, ali, krajem avgusta za ogroman broj roditelja najproblematičniji je član 75: ,,Osnovno školovanje je obavezno i besplatno”. Da bi dijete krenulo u školu, u stvarnosti, roditelji se zadužuju.

Prošle godine su udžbenici pojeftinili deset, ove godine, kažu, pet procenata. I dalje su preskupi. Cijena knjiga za prvi razred je 41, 50, za drugi 48,40 eura. Udžbenici za treći razred koštaju 45,30 eura, za četvrti 53,70 eura, peti 62,40 eura, šesti 74,90 eura. Ako vam dijete kreće u sedmi razred, za udžbenike treba izdvojiti 89,60 eura. Cijena udžbenika za osmi i deveti razred je 84, 60 eura. U ove cijene nijesu uključeni udžbenici za drugi strani jezik koji je obavezan u sedmom, osmom i devetom razredu.

Prosječna plata u junu iznosila je 481 euro. Polovina plate treba da se dijete opremi za školu

,,Samo za udžbenike nam treba oko 200 eura. Za sveske, pribor, pernice još 100. Plus još 100 za školske torbe “, kaže za Monitor majka troje osnovaca. Ona objašnjava da dodatni novac odnesu usputni, a neizbježni troškovi poput opreme za fizičko, kišobrana, gumenih čizama i sličnog. Djeca brzo rastu, pa troškovi rastu jer treba obezbijediti obuću, odjeću, sve ono bez čega se ne može.

Ukoliko djeca ne žive u blizini škole, treba platiti i prevoz. Roditelji čija djeca idu u škole udaljene četiri-pet kilometara za prevoz moraju da izdvoje 25 eura mjesečno. ,,Troje djece, 75 eura. Prevoz organizuju isključivo privatnici, ponekad nam izađu u susret i snize cijenu ako iz jedne porodice ima više djece”, kaže Monitorova sagovornica.

Zaposlenim roditeljima poseban problem je to što nema dobro organizovanog čuvanja djece prije i poslije škole. Djeci od prvog do četvrtog razreda, nastava traje oko tri i po do četiri sata. Produženi boravak u školama organizovan je slabo ili nikako, najčešće je dostupan samo prvacima. Škole ih, zvanično ,,organizuju u skladu sa svojim mogućnostima”. Ponekad to bude jedna zagušljiva učionica, sa gomilom djece koja besciljno sjede i čekaju da roditelji dođu po njih.

Onima koji nemaju pri ruci babu ili đeda, za čuvanje su na raspolaganju privatne igraonice, školice i slično. To košta. Jedan obrok, odvođenje i čekanje djeteta iz škole i nekoliko sati boravka treba platiti sto eura.

Tokom priprema za novu školsku godinu, dio roditelja pokušava da se snađe tako što njihova djeca ,,naslijede” knjige ili kupe polovne. Za učenike nižih razreda to je, uglavnom, neizvodljivo jer veliki dio udžbeničkog kompleta čine radne sveske koje, prosto, budu popunjene. Dodatni problem je to što se udžbenici mijenjaju često. Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva je objavljeno da su za ovu godinu štampali nove udžbenike iz matematike za sve osnovce, istoriju za šesti, sedmi i osmi razred, prirodu i društvo za prvi, drugi, treći i peti razred, likovnu i muzičku kulturu (udžbenik i CD) za četvrti razred, likovnu kulturu i poznavanje društva (udžbenik i radnu svesku) za peti razred. Štampan je Crnogorski kao nematernji jezik, za treći i za peti razred, za izdanja na albanskom jeziku, kao i priručnik za rad sa djecom sa autizmom, a novi udžbenik je i za francuski i italijanski jezik kao drugi strani jezik.

Većina roditelja sa kojima je Monitor razgovarao ne pamti da je njihovo dijete ikada iskoristilo neki od CD-ova koje svake godine kupuju u kompletu sa udžbenicima. Njihovu kupovinu međutim, teško je izbjeći jer po knjižarama nerado prodaju udžbenike van kompleta, pitanje je koji ćete od njih naći, koji nećete.

Direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Zoja Bojanić- Lalović objasnila je ovih dana da su u Zavodu radili na unapređenju tehničkog standarda udžbenika, pa su udžbenici štampani na papiru od 65 miligrama, a radne sveske na onom od 75 miligrama, umjesto ranijih 90, odnosno 80 miligrama. ,,Tako je za 20 odsto lakša đačka torba”, kazala je Zoja Bojanić-Lalović. Sa prvim školskim danima saznaće se da li su tehnički standardi unaprijeđeni i tako da udžbenici, nakon pet dana upotrebe počinju da se raspadaju.

Za prosječnu familiju ogromni troškovi opremanja đaka inspiracija su opoziciji da redovono traži da udžbenici za osnovnu školu postanu beplatni. Ne prolazi.

Početkom juna ove godine skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao predlog o dopuni Zakona o osnovnom obrazovanju kojim je bilo predviđeno da Ministarstvo prosvjete obezbijedi besplatne udžbenike i školski pribor za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Uzalud su se predstavnici opozicije pozivali na Ustav.

Kako država ulaže u obrazovanje, takve rezultate dobija. Ove godine rađeno je PISA testiranje 6.000 crnogorskih učenika, koji su rođeni 1999. godine, iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola. Rezultati će biti poznati u decembru 2016. Dosad se nijesmo proslavili.

PISA je međunarodni program za procjenjivanje postignuća učenika (Programme for International Student Assesment – PISA) u kojem je primarno koliko učenici uspješno primjenjuju znanja, vještine i sposobnosti stečene u školi i van nje, a ne što su i koliko naučili iz pojedinih nastavnih predmeta na kraju obaveznog obrazovanja odnosno na kraju osnovne škole. Od 2009. godine Crna Gora redovno učestvuje u PISA istraživanju.

Na ovom testiranju 2012. godine u Crnoj Gori učestvovalo je 4.799 učenika. Prosječno (OECD-ovo) postignuće iz matematičke pismenosti je 494 boda, a prosječan rezultat koji su ostvarili crnogorski učenici na ovom testiranju je 410 bodova – nivo jedan.

Najsloženije zadatke nivoa pet i šest u zemljama OECD-a rješava 10, u Crnoj Gori svega jedan odsto učenika. Kada je riječ o naučnoj pismenosti učenici su nam na nivou dva. Određeni napredak postignut je u oblasti čitalačke pismenosti, ali je procenat funkcionalno nepismenih učenika -ispod nivoa 2- veći u odnosu na procenat OECD zemalja.

Rezultati PISA testiranja 2012. godine pokazuju da čak 80 odsto naših učenika nije uspjelo da riješi zadatke srednje težine. Složene probleme je riješilo manje od jednog procenta učenika.

U čitavoj priči nikako nije bez značaja fakat da je prosječna zarada u obrazovanju za 23 eura niža od prosječne plate u državi. Iznosi 458 eura.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo