Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BESPLATNO OBRAZOVANJE: Džabe, a preskupo

Objavljeno prije

na

Gomilu šupljih odredbi ima Ustav Crne Gore, ali, krajem avgusta za ogroman broj roditelja najproblematičniji je član 75: ,,Osnovno školovanje je obavezno i besplatno”. Da bi dijete krenulo u školu, u stvarnosti, roditelji se zadužuju.

Prošle godine su udžbenici pojeftinili deset, ove godine, kažu, pet procenata. I dalje su preskupi. Cijena knjiga za prvi razred je 41, 50, za drugi 48,40 eura. Udžbenici za treći razred koštaju 45,30 eura, za četvrti 53,70 eura, peti 62,40 eura, šesti 74,90 eura. Ako vam dijete kreće u sedmi razred, za udžbenike treba izdvojiti 89,60 eura. Cijena udžbenika za osmi i deveti razred je 84, 60 eura. U ove cijene nijesu uključeni udžbenici za drugi strani jezik koji je obavezan u sedmom, osmom i devetom razredu.

Prosječna plata u junu iznosila je 481 euro. Polovina plate treba da se dijete opremi za školu

,,Samo za udžbenike nam treba oko 200 eura. Za sveske, pribor, pernice još 100. Plus još 100 za školske torbe “, kaže za Monitor majka troje osnovaca. Ona objašnjava da dodatni novac odnesu usputni, a neizbježni troškovi poput opreme za fizičko, kišobrana, gumenih čizama i sličnog. Djeca brzo rastu, pa troškovi rastu jer treba obezbijediti obuću, odjeću, sve ono bez čega se ne može.

Ukoliko djeca ne žive u blizini škole, treba platiti i prevoz. Roditelji čija djeca idu u škole udaljene četiri-pet kilometara za prevoz moraju da izdvoje 25 eura mjesečno. ,,Troje djece, 75 eura. Prevoz organizuju isključivo privatnici, ponekad nam izađu u susret i snize cijenu ako iz jedne porodice ima više djece”, kaže Monitorova sagovornica.

Zaposlenim roditeljima poseban problem je to što nema dobro organizovanog čuvanja djece prije i poslije škole. Djeci od prvog do četvrtog razreda, nastava traje oko tri i po do četiri sata. Produženi boravak u školama organizovan je slabo ili nikako, najčešće je dostupan samo prvacima. Škole ih, zvanično ,,organizuju u skladu sa svojim mogućnostima”. Ponekad to bude jedna zagušljiva učionica, sa gomilom djece koja besciljno sjede i čekaju da roditelji dođu po njih.

Onima koji nemaju pri ruci babu ili đeda, za čuvanje su na raspolaganju privatne igraonice, školice i slično. To košta. Jedan obrok, odvođenje i čekanje djeteta iz škole i nekoliko sati boravka treba platiti sto eura.

Tokom priprema za novu školsku godinu, dio roditelja pokušava da se snađe tako što njihova djeca ,,naslijede” knjige ili kupe polovne. Za učenike nižih razreda to je, uglavnom, neizvodljivo jer veliki dio udžbeničkog kompleta čine radne sveske koje, prosto, budu popunjene. Dodatni problem je to što se udžbenici mijenjaju često. Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva je objavljeno da su za ovu godinu štampali nove udžbenike iz matematike za sve osnovce, istoriju za šesti, sedmi i osmi razred, prirodu i društvo za prvi, drugi, treći i peti razred, likovnu i muzičku kulturu (udžbenik i CD) za četvrti razred, likovnu kulturu i poznavanje društva (udžbenik i radnu svesku) za peti razred. Štampan je Crnogorski kao nematernji jezik, za treći i za peti razred, za izdanja na albanskom jeziku, kao i priručnik za rad sa djecom sa autizmom, a novi udžbenik je i za francuski i italijanski jezik kao drugi strani jezik.

Većina roditelja sa kojima je Monitor razgovarao ne pamti da je njihovo dijete ikada iskoristilo neki od CD-ova koje svake godine kupuju u kompletu sa udžbenicima. Njihovu kupovinu međutim, teško je izbjeći jer po knjižarama nerado prodaju udžbenike van kompleta, pitanje je koji ćete od njih naći, koji nećete.

Direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Zoja Bojanić- Lalović objasnila je ovih dana da su u Zavodu radili na unapređenju tehničkog standarda udžbenika, pa su udžbenici štampani na papiru od 65 miligrama, a radne sveske na onom od 75 miligrama, umjesto ranijih 90, odnosno 80 miligrama. ,,Tako je za 20 odsto lakša đačka torba”, kazala je Zoja Bojanić-Lalović. Sa prvim školskim danima saznaće se da li su tehnički standardi unaprijeđeni i tako da udžbenici, nakon pet dana upotrebe počinju da se raspadaju.

Za prosječnu familiju ogromni troškovi opremanja đaka inspiracija su opoziciji da redovono traži da udžbenici za osnovnu školu postanu beplatni. Ne prolazi.

Početkom juna ove godine skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao predlog o dopuni Zakona o osnovnom obrazovanju kojim je bilo predviđeno da Ministarstvo prosvjete obezbijedi besplatne udžbenike i školski pribor za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Uzalud su se predstavnici opozicije pozivali na Ustav.

Kako država ulaže u obrazovanje, takve rezultate dobija. Ove godine rađeno je PISA testiranje 6.000 crnogorskih učenika, koji su rođeni 1999. godine, iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola. Rezultati će biti poznati u decembru 2016. Dosad se nijesmo proslavili.

PISA je međunarodni program za procjenjivanje postignuća učenika (Programme for International Student Assesment – PISA) u kojem je primarno koliko učenici uspješno primjenjuju znanja, vještine i sposobnosti stečene u školi i van nje, a ne što su i koliko naučili iz pojedinih nastavnih predmeta na kraju obaveznog obrazovanja odnosno na kraju osnovne škole. Od 2009. godine Crna Gora redovno učestvuje u PISA istraživanju.

Na ovom testiranju 2012. godine u Crnoj Gori učestvovalo je 4.799 učenika. Prosječno (OECD-ovo) postignuće iz matematičke pismenosti je 494 boda, a prosječan rezultat koji su ostvarili crnogorski učenici na ovom testiranju je 410 bodova – nivo jedan.

Najsloženije zadatke nivoa pet i šest u zemljama OECD-a rješava 10, u Crnoj Gori svega jedan odsto učenika. Kada je riječ o naučnoj pismenosti učenici su nam na nivou dva. Određeni napredak postignut je u oblasti čitalačke pismenosti, ali je procenat funkcionalno nepismenih učenika -ispod nivoa 2- veći u odnosu na procenat OECD zemalja.

Rezultati PISA testiranja 2012. godine pokazuju da čak 80 odsto naših učenika nije uspjelo da riješi zadatke srednje težine. Složene probleme je riješilo manje od jednog procenta učenika.

U čitavoj priči nikako nije bez značaja fakat da je prosječna zarada u obrazovanju za 23 eura niža od prosječne plate u državi. Iznosi 458 eura.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo