Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DISKRIMINACIJA U DRŽAVNIM SLUŽBAMA: Naprijed naši

Objavljeno prije

na

Crna Gora je po Ustavu građanska država, pjesmicu o međunacionalnom skladu koji ovdje vlada znamo napamet. U državi živi blizu pola Crnogoraca, u državnim službama ih ima – tri četvrtine. Tu nadmoć pripadnici najbrojnijeg ostvaruju na račun drugih naroda – Srba, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana, Roma i Hrvata.

Po defiiciji, diskriminisati znači odvajati, praviti razliku, uspostavljati socijalni odnos u kojem se nacionalnim manjinama osporavaju ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda.

Ustav Crne Gore zabranjuje diskriminaciju i jemči manjinskim narodima srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Zakon o manjinskim pravima i slobodama daje iste garancije. Mrtva slova.

Informaciju o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, koju je Vlada razmatrala na posljednjoj sjednici, pripremilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Prema podacima iz 141 organa, 74,76 odsto zaposlenih nacionalno su se izjasnili kao Crnogorci. U stanovništvu ih, prema popisu iz 2011. ima 44,98 odsto. Srba u državnoj službi ima 11,24, na popisu je 28,73 odsto ljudi kazalo da se nacionalno osjećaju kao Srbi. Albanaca u državnim službama ima 2,51 odsto, u stanovništvu Crne Gore 4,91. Bošnjaka među činovnicima ima 5,62, u Crnoj Gori 8,65, Muslimana 2,46 prema 3,31, Roma 0,02 od 1,01 odsto stanovnika Crne Gore i

Hrvata 0,76 procenata među onima koje platu primaju od države, a među stanovništvom 0,97.

Prethodne informacije o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih u državnim službama objavljene su 2011. U odnosu na to vrijeme, stvari su se ponegdje mrvicu popravile. Tada je Crnogoraca bilo 79,03, Srba 8,59, Bošnjaka 4,14, Muslimana 2,39, Roma 0,01. Za Albance i Hrvate gore je nego ranije: 2011. bilo ih je 2,80, odnosno 0,89 odsto.

Ljudi koji se ne izjašnjavaju kao Crnogorci, očigledno, najmanje šanse imaju da se zaposle u državnim organima i organima državne uprave. Na 6.808 upitnika, prikupljenih u 51 organu, uključujući i MUP i Upravu policije koji su poslali objedinjene podatake, u nacionalnom smislu, zaposleni su se izjasnili kao: Crnogorci 82,11 procenata, Srbi 7,30, Albanci 1,32, Bošnjaci 4,89, Muslimani 2,19, Romi 0,03, Hrvati 0,40.

Goran Danilović, funkcioner Demosa kaže za Monitor da deceniju i više, Srba u državnoj upravi ima nedopustivo malo u odnosu na broj ljudi koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi. ,,Svaku instituciju i organizaciju koja se bavi zaštitom ljudskih prava morao bi da alarmira ovaj podatak jer je riječ o očiglednom i drastičnom primjeru diskriminacije jedne, za Crnu Goru ogromne, nacionalne populacije”.

Prema Danilovićevim riječima za tu diskriminaciju Vlada snosi najveću odgovornost. ,,Pored toga što je istorijska, njihova odgovornost je i konkretna do te mjere da zaslužuje reagovanje tužilaštva”. Danilović naglašava da je pravo na rad ,bez obzira na nacionalnu pripadnost, ustavna kategorija. ,,Ovo predstavlja drastično kršenje Ustava. Bez obzira što svi teško živimo, očigledno je da državni organi nepotistički i korumpirano forsiraju pripadnost jednoj nacionalnoj zajednici ugrožavajući pri tom sve ostale, a posebno Srbe”.

Pravednost u zapošljavanju je daleko od Crne Gore, ocjenjuje u izjavi za Monitor i Dritan Abazović, poslanik i potpredsjednik Ujedinjene reformske akcije. On kaže da ,,Srbi imaju najviše prava da se ljute, jer ih ima kumulativno150 odsto manje nego što su zastupljeni u stanovništvu”.

,,Vlada Crne Gore nema aktivnu politiku prema manjinama. Situacija je poražavajuća”, kaže Abazović. Prema njegovom mišljenju, podaci o zastupljenosti manjinskih naroda među zaposlenima u državnoj upravi veliki su šamar nacionalnim strankama koje participiraju u vlasti, naročito albanskim. ,,Kada bi se u statistiku uključile i strukture obrazovanja, tek bi se tad vidjela stvarna struktura zaposlenih. U mnogim obrazovnim institucijama nema pripadnika manjina ili je njihov broj zanemarljiv.”

Uprava za kadrove tražila je podatke o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih iz 141 institucije. Od 17.233 činovnika kojima su traženi, upitnike je dostavilo njih 11.571 ili 67,14 odsto. Tu se kriju razne zanimljivosti. U Direkciji za razvoj malih i srednjih preduzeća, na primjer, radi 13 ljudi, upitnik je popunilo njih četvoro. Procenat Crnogoraca – sto.

U službi Predsjednika, koji, je li, zastupa sve građane Crne Gore, od onih koji su se izjasnili, radi preko 90 odsto Crnogoraca. U brojkama – njih četrnaest plus jedan Bošnjak. Pet ljudi se prićutalo. Od 53 zaposlena u Ministarstvu pravde nacionalno se izjasnilo njih 19. Crnogoraca 18, Bošnjak jedan. Srba – nula.

,,Postoji ozbiljan problem sa slobodom izjašnjavanja. Zaposleni kalkulišu sa svojim nacionalnim identitetom”, smatra Dritan Abazović.

Sto posto Crnogoraca zaposleno je u Komisji za sprječavanje sukoba interesa i Ministarstvu nauke. Niko nije rekao da je Srbin u Apelacionom sudu, tamo nema ni Albanaca. U Fondu rada nema ni Srba ni Albanaca, ni Bošnjaka. Ima 16,67 odsto Muslimana. U ministarstvu održivog razvoja i turizma procenti onih koji nijesu Crnogorci su zanemarljivi.

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je etnički čisto – od dvanaest zaposlenih svi su Crnogorci. U toj opštini živi 42,96 odsto Srba. U državnom tužilaštvu na Cetinju takođe su svi Crnogorci, kao i u područnim organima za prekršaje u Danilovgradu, Kolašinu, Kotoru, Mojkovcu i Pljevljima.

Površno gledano narodi Crne Gore znatno su ravnomjernije zastupljeni među činovnicima kada je riječ o lokalnim upravama. Tamo je Crnoogoraca 57,58,Srba 20,69, Albanaca 5,67, Bošnjaka 7,54, Muslimana 2,77, Hrvata 1,55 odsto. Naravno da nije riječ o demokratskom fenomenu na nižim nivoima vlasti, već o prostoj činjenici da su u nekoliko opština manjinski narodi većina.

U Andrijevici, gdje Srba ima 61,86 odsto, među zaposlenima u lokalnoj upravi je 62,86 odsto. Crnogoraca među lokalnim činovnicima ima oko četiri odsto manje nego među stanovništvom.U opštini Rožaje živi 83,91 odsto Bošnjaka, u lokalnoj upravi ih je 89,08. Crnogoraca ima više među zaposlenima u lokalnoj upravi nego među stanovništvom, Srba manje. U Ulcinju živi 70,66 odsto Albanaca, u loklanoj upravi ih je 88,73 odsto. Crnogoraca u toj opštini ima 12,44 odsto, u lokalnim organima ih radi 2,82 odsto.

,,U mjestima gdje dominiraju manjine, većinski narodi su diskriminisani, što govori o istoj matrici vladanja, koja se odomaćila u Crnoj Gori”, kaže Dritan Abazović.

Na pitanje koliko su ljudi diskriminisani po nacionalnoj osnovi, a koliko po političkoj pripadnosti, Danilović kaže kako vjeruje da pored nacionalne postoji i politička diskriminacija koja je skoro iste snage. ,,Procenat Crnogoraca u državnim organima je u stvari partijski dirigovan, jer je riječ o ljudima koji predstavljaju dominantno biračko tijelo DPS-a.”

Danilović smatra da je u Crnoj Gori diskriminacija nametnuta od partije na vlasti, te da ne postoji u komunikaciji između običnih ljudi.

,,Veoma je važno da intelektualna zajednica u Crnoj Gori osudi ovakvu praksu, da se svi politički predstavnici neizostavno izjasne oko ove činjenice te da, ako nam je stalo do građanskog društva, drugi, a ne Srbi, konstatuju diskriminaciju drugog po brojnosti naroda u Crnoj Gori. To bi, definitivno, značilo mnogo i pokazalo da je samo izvršna vlast diskriminatorska, a da ovo društvo može da funkcioniše kao tolerantno.”

,,Ovo što državni organi rade se zove ‘antidržavna politika’ .To je politika isključivanja svih koji su po bilo kojem osnovu nepodobni za vlast. Na taj način povećavaju nepravdu, stanovništvo guraju u nezadovoljstvo i iseljevanje”, kaže Dritan Abazović. On smatra da se ni u buduće ne možemo nadati drugačijoj statistici: ,,Vlast koja bivstvuje na nacionalnim i politčkim podjelama, koja zapošljava isključivo svoje članove ili trguje sa svojim političkim satelitima, nema ni volje ni znanja da ovakvu situaciju promjeni”.

U prilog Abazovićevom mišljenju ide podatak da je broj onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci drastično veći među mlađim nego među starijim činovnicima. U državnoj administraciji Srba starih između 55 i 64 godine ima oko 15, među onima od 25 do 34 godine – blizu šest procenata. Kod ostalih naroda sličan trend se ne vidi.

,,U ovoj državi nijesu diskriminisani Srbi, nego oni koji nijesu u DPS-u. Srbi unutar DPS-a sigurno ne osjećaju diskriminaciju”, objašnjava za Monitor visokoobrazovana i visoko pozicionirana građanka. Na pitanje koliko Srba ima u DPS-u kaže: ,,Previše”.

Ne treba mnogo čekati da ispliva destilovan fašistički stav: ,,Ako radiš u državnim institucijama, no što ćeš, no bit’ Crnogorac. Ko neće da bude Crnogorac, neka radi u privatnu radnju ili neka ide u Srbiju. Ko hoće da bude Bošnjak, neka ide u Bosnu”. Bez trunke stida.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo