Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI SKANDAL NA UCG: Na studentski račun

Objavljeno prije

na

Ni ova studijska godina neće na Univerzitetu Crne Gore (UCG) proći bez problema. Studentima kojima su predavali profesori Srđan Vukadinović, Bogoljub Šijaković, Mihailo Mijanović i Slavica Perović, koji su krajem protekle studijske godine otpušteni sa UCG, mogli bi da budu poništeni ispiti koje su polagali kod predavača koji su dovedeni kao njihove zamjene.

Profesor Vukadinović, koji je zbog otkaza tužio UCG, najavio je da će u septembru od prosvjetne inspekcije tražiti izjašnjenje da li je zakonito da studenti polažu ispite kod lica koja nijesu birana u zvanje i koja im nijesu predavala.

Iz Rektorata UCG su kratko saopštili da samo studenti mogu podnijeti prigovor na ocjene.

Četvoro pomenutih profesora su, krajem aprila, kažnjeni za primjer ostalima jer su na UCG ,,dobili nesumnjivih dokaza da su imali duple angažmane sa punim radnim vremenom”.

O duplim zaposlenjima univerzitetskih profesora Monitor piše već godinama, a javnost su o tome upozoravale nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Vukadinović, široj javnosti poznat kao analitičar, je tako imao 17 časova na četiri fakulteta UCG, a istovremeno je bio i redovni profesor na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli. Šijaković je na fakultetu u Nikšiću bio u stalnom radnom odnosu, a redovni je profesor i Bogoslovskog fakulteta u Beogradu. Uz to bio je ministar vjera u Vladi SRJ, pa Vladi Srbije, pa državni sekretar…

Kažnjeni profesori nijesu jedini na UCG koji imaju duplo zaposlenje. O profesorima koji ne smiju biti stalno zaposleni na dva radna mjesta govorio je i prethodni rektor Predrag Miranović. Ipak ništa nije činjeno, sve dok kormilo UCG nijesu preuzeli dvojac Radmila Vojvodić i Duško Bjelica.

Nakon što su prelomili i selektivno podijelili otkaze, nastao je pravni galimatijas. Slučaj je došao i u Skupštinu. Iz Ministarstva rada su ocijenili da univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države. Iz Rektorata su odgovorili da mišljenje Ministarstva predstavlja ,,neprofesionalan čin i neprimjerenu praksu…”.

Iz resora ministarke Zorice Kovačević su saopštili da su sa UCG još 2012. tražili tumačenje, te da su im proslijedili isti odgovor jer se te odredbe Zakona o radu nijesu mijenjale. Pojasnili su da Zakon ne reguliše rad sa punim radnim vremenom kod dva poslodavca u dvije države, pa zbog toga smatraju da nema smetnji da univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države.

Iz CEMI-ja je saopšteno da Vrhovno državno tužilaštvo treba da istraži nezakonite radnje iz 2011. rukovodstva UCG i tadašnjeg ministra rada i socijalnog staranja Suada Numanovića, koji su, kako se navodi, nezakonitim zapošljavanjem profesora nanijeli milionsku štetu budžetu Univerziteta.

Uključila se i Inspekcija za rad. Nakon nadzora koji je početkom maja sproveden na Filozofskom fakultetu, Dragan Koprivica je kazao da je Inspekcija potvrdila da Vojvodićeva proganja njega i ostale profesore sa Filozofskog fakulteta, nezakonito im prijeteći otkazom. A Vukadinović je pozvao tužilaštvo da se uključi u rješavanje ,,pravnog nasilja koje sprovodi rukovodstvo UCG”.

,,Zakon o radu Crne Gore ne uređuje radni odnos kod dva poslodavca u različitim državama. Takve odnose treba da uređuju međudržavni sporazumi između država koji ne postoje. Crna Gora ih nije potpisala ni sa jednom državom u regionu”, ponavlja Vukadinović. I oštro napada rukovodstvo UCG: Ko je krivac za izgubljeni spor sa zaposlenima UCG za neisplaćeni dio zarada koji je bespotrebno na ime sudskih troškova i vještačenja (bez kamata) UCG koštao dodatnih oko 120.000 eura? Kako to da rektorka nije u sukobu interesa kada je i danas direktor svoje i partijske agencije MAPA, koja uzima poslove FDU?

Iz Rektorata na ova pitanja ne odgovaraju, već tvrde da nikada nijesu osporili dopunski angažman profesora, ,,naravno uz pribavljenu saglasnost organa UCG, što je predviđeno univerzitetskim pravilima”.

Neophodnu saglasnost Senata UCG za angažovanje na drugim visokoobrazovnim ustanovama za prošlu studijsku godinu dobilo je 16 predavača. Sporni su dupli angažmani bez saglasnosti Senata, profesora: Borisa Brajovića, Rešida Hadžića, Ane Mijanović, Marije Knežević, Draga Perovića, Nikole Mijanovića, Igora Lakića, Lazara Pejovića, Aleksandra Čilikova, Anđelka Lojpura, Dragana Čukića, Ranka Popovića, Dragana Koprivice, Natalije Brajković, Vladimira Kašćelana, Miomira Jovanovića.

Profesori UCG u pismu koje je potpisao predsednik Sindikata UCG Vukašin Zogović ukazali su na diskriminaciju. Navodeći primer da su određeni profesori sa fakulteta dobili saglasnost od Senata da rade na nekom drugom fakultetu u regiji, dok se drugi profesori sa tog istog fakulteta, koji su u dopunskom radnom odnosu na fakultetima u regiji, bez saglasnosti Senata, tretiraju kao neko ko krši klauzulu zabrane konkurencije. Zbog više pravnih propusta tražili su od rukovodstva UCG da obustavi pokretanje postupaka o raskidu ugovora o radu.

Apelujući na to da se zaustavi hajka na profesore ovog fakulteta protesno pismo rektorki uputilo je i Vijeće Filozofskog fakulteta. Profesori su naveli da je poražavajuće što njihove kolege dobijaju otkaze, a rektorka tog univerziteta ima 12 predmeta, a ne drži predavanja. ,, Vojvodić ostvaruje četvorostruke norme na Fakultetu dramskih umjetnosti, kao da radi na četiri fakulteta istovremeno”, naveli su i da njen suprug ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Đaga Mićunović, na FDU predaje pet predmeta. Pitaju: ,,Da li putovanja njenog supruga od Beograda do Cetinja padaju na teret državnog univerziteta ili ambasade u Beogradu”.  Upitali su i zašto je profesor Slavica Perović sa Instituta za strane jezike, kojoj je nedostajalo nekoliko mjeseci za penziju, dobila otkaz zbog toga što predaje na drugom univerzitetu?

Ljeto je i vrijeme odmora pa se sa odgovorima ne žuri, osim onih partijskih, pa je rektorka izjavila da je ,,prilikom raskida ugovora sa profesorima postupala po zakonskim i moralnim propisima”.

Vukadinović traži da rektorka i predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica podnesu ostavke. Kao i da se na UCG uvede prinudna uprava. Valjda po receptu koji su ovo dvoje, do sada, sprovodili na pojedinim fakultetima, shodno zakonskim, partijskim i moralnim principima.

Crna Gora kao inostranstvo

Pojedinim partijskim perjanicama ne trebaju dupli angažmani u inostranstvu, oni jedva mogu stići da svojim znanjem zadovolje i domaće potrebe.

Ministarka nauke Sanja Vlahović na tri državna fakulteta predaje po jedan predmet, a pored toga drži časove i na privatnom Univerzitetu Mediteran. Na Ekonomskom predaje Preduzetničko liderstvo, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću Liderstvo u sportu i na Fakultetu za pomorstvo Menadžment u pomorstvu. Prema prijavi Komisiji za konflikt interesa njen mjesečni honorar na Mediteranu iznosi od 280 do 572 eura, a na ostalim fakultetima ,,u zemlji i inostranstvu” dodatnih 239. Skromno – liderski i menadžerski.

I pored utemeljenih tvrdnji da je plagirala naučni rad, Univerzitet Mediteran se proglasio nenadležnim za utvrđivanje validnosti njenog rada. Poput privatnog univerziteta i tužilaštvo je, 21. avgusta, odbacilo krivičnu prijavu CGO-a protiv Vlahovićeve zbog plagijata. Navodno je prijava zastarjela! Plagijat nije.

Prezauzeti potpredsjednik Vlade i ministar informacionih tehnologija Vujica Lazović kao vanredni profesor na podgoričkom Ekonomskom fakultetu ima punu normu časova, a njegov mjesečni honorar iznosi oko 623 eura.

Kako ministri pored brojnih obaveza, sjednica Vlade, i brige o sveobuhvatnim reformama, stižu na predavanja i kakav je kvalitet istih, o tome se ne govori.

Iako nije ministar, jeste rekorder po broju časova. Predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica predaje preko 20 predmeta na Fakultetu za sport – Teorija sporta, Teorije fudbala, Komunikacije u sportu, Resursi u sportu, Istraživanja u sportu, i još sijaset predmeta koji imaju u nazivu teoriju, tehniku, taktiku… Skoro pa sve.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo