Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI SKANDAL NA UCG: Na studentski račun

Objavljeno prije

na

Ni ova studijska godina neće na Univerzitetu Crne Gore (UCG) proći bez problema. Studentima kojima su predavali profesori Srđan Vukadinović, Bogoljub Šijaković, Mihailo Mijanović i Slavica Perović, koji su krajem protekle studijske godine otpušteni sa UCG, mogli bi da budu poništeni ispiti koje su polagali kod predavača koji su dovedeni kao njihove zamjene.

Profesor Vukadinović, koji je zbog otkaza tužio UCG, najavio je da će u septembru od prosvjetne inspekcije tražiti izjašnjenje da li je zakonito da studenti polažu ispite kod lica koja nijesu birana u zvanje i koja im nijesu predavala.

Iz Rektorata UCG su kratko saopštili da samo studenti mogu podnijeti prigovor na ocjene.

Četvoro pomenutih profesora su, krajem aprila, kažnjeni za primjer ostalima jer su na UCG ,,dobili nesumnjivih dokaza da su imali duple angažmane sa punim radnim vremenom”.

O duplim zaposlenjima univerzitetskih profesora Monitor piše već godinama, a javnost su o tome upozoravale nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Vukadinović, široj javnosti poznat kao analitičar, je tako imao 17 časova na četiri fakulteta UCG, a istovremeno je bio i redovni profesor na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli. Šijaković je na fakultetu u Nikšiću bio u stalnom radnom odnosu, a redovni je profesor i Bogoslovskog fakulteta u Beogradu. Uz to bio je ministar vjera u Vladi SRJ, pa Vladi Srbije, pa državni sekretar…

Kažnjeni profesori nijesu jedini na UCG koji imaju duplo zaposlenje. O profesorima koji ne smiju biti stalno zaposleni na dva radna mjesta govorio je i prethodni rektor Predrag Miranović. Ipak ništa nije činjeno, sve dok kormilo UCG nijesu preuzeli dvojac Radmila Vojvodić i Duško Bjelica.

Nakon što su prelomili i selektivno podijelili otkaze, nastao je pravni galimatijas. Slučaj je došao i u Skupštinu. Iz Ministarstva rada su ocijenili da univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države. Iz Rektorata su odgovorili da mišljenje Ministarstva predstavlja ,,neprofesionalan čin i neprimjerenu praksu…”.

Iz resora ministarke Zorice Kovačević su saopštili da su sa UCG još 2012. tražili tumačenje, te da su im proslijedili isti odgovor jer se te odredbe Zakona o radu nijesu mijenjale. Pojasnili su da Zakon ne reguliše rad sa punim radnim vremenom kod dva poslodavca u dvije države, pa zbog toga smatraju da nema smetnji da univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države.

Iz CEMI-ja je saopšteno da Vrhovno državno tužilaštvo treba da istraži nezakonite radnje iz 2011. rukovodstva UCG i tadašnjeg ministra rada i socijalnog staranja Suada Numanovića, koji su, kako se navodi, nezakonitim zapošljavanjem profesora nanijeli milionsku štetu budžetu Univerziteta.

Uključila se i Inspekcija za rad. Nakon nadzora koji je početkom maja sproveden na Filozofskom fakultetu, Dragan Koprivica je kazao da je Inspekcija potvrdila da Vojvodićeva proganja njega i ostale profesore sa Filozofskog fakulteta, nezakonito im prijeteći otkazom. A Vukadinović je pozvao tužilaštvo da se uključi u rješavanje ,,pravnog nasilja koje sprovodi rukovodstvo UCG”.

,,Zakon o radu Crne Gore ne uređuje radni odnos kod dva poslodavca u različitim državama. Takve odnose treba da uređuju međudržavni sporazumi između država koji ne postoje. Crna Gora ih nije potpisala ni sa jednom državom u regionu”, ponavlja Vukadinović. I oštro napada rukovodstvo UCG: Ko je krivac za izgubljeni spor sa zaposlenima UCG za neisplaćeni dio zarada koji je bespotrebno na ime sudskih troškova i vještačenja (bez kamata) UCG koštao dodatnih oko 120.000 eura? Kako to da rektorka nije u sukobu interesa kada je i danas direktor svoje i partijske agencije MAPA, koja uzima poslove FDU?

Iz Rektorata na ova pitanja ne odgovaraju, već tvrde da nikada nijesu osporili dopunski angažman profesora, ,,naravno uz pribavljenu saglasnost organa UCG, što je predviđeno univerzitetskim pravilima”.

Neophodnu saglasnost Senata UCG za angažovanje na drugim visokoobrazovnim ustanovama za prošlu studijsku godinu dobilo je 16 predavača. Sporni su dupli angažmani bez saglasnosti Senata, profesora: Borisa Brajovića, Rešida Hadžića, Ane Mijanović, Marije Knežević, Draga Perovića, Nikole Mijanovića, Igora Lakića, Lazara Pejovića, Aleksandra Čilikova, Anđelka Lojpura, Dragana Čukića, Ranka Popovića, Dragana Koprivice, Natalije Brajković, Vladimira Kašćelana, Miomira Jovanovića.

Profesori UCG u pismu koje je potpisao predsednik Sindikata UCG Vukašin Zogović ukazali su na diskriminaciju. Navodeći primer da su određeni profesori sa fakulteta dobili saglasnost od Senata da rade na nekom drugom fakultetu u regiji, dok se drugi profesori sa tog istog fakulteta, koji su u dopunskom radnom odnosu na fakultetima u regiji, bez saglasnosti Senata, tretiraju kao neko ko krši klauzulu zabrane konkurencije. Zbog više pravnih propusta tražili su od rukovodstva UCG da obustavi pokretanje postupaka o raskidu ugovora o radu.

Apelujući na to da se zaustavi hajka na profesore ovog fakulteta protesno pismo rektorki uputilo je i Vijeće Filozofskog fakulteta. Profesori su naveli da je poražavajuće što njihove kolege dobijaju otkaze, a rektorka tog univerziteta ima 12 predmeta, a ne drži predavanja. ,, Vojvodić ostvaruje četvorostruke norme na Fakultetu dramskih umjetnosti, kao da radi na četiri fakulteta istovremeno”, naveli su i da njen suprug ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Đaga Mićunović, na FDU predaje pet predmeta. Pitaju: ,,Da li putovanja njenog supruga od Beograda do Cetinja padaju na teret državnog univerziteta ili ambasade u Beogradu”.  Upitali su i zašto je profesor Slavica Perović sa Instituta za strane jezike, kojoj je nedostajalo nekoliko mjeseci za penziju, dobila otkaz zbog toga što predaje na drugom univerzitetu?

Ljeto je i vrijeme odmora pa se sa odgovorima ne žuri, osim onih partijskih, pa je rektorka izjavila da je ,,prilikom raskida ugovora sa profesorima postupala po zakonskim i moralnim propisima”.

Vukadinović traži da rektorka i predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica podnesu ostavke. Kao i da se na UCG uvede prinudna uprava. Valjda po receptu koji su ovo dvoje, do sada, sprovodili na pojedinim fakultetima, shodno zakonskim, partijskim i moralnim principima.

Crna Gora kao inostranstvo

Pojedinim partijskim perjanicama ne trebaju dupli angažmani u inostranstvu, oni jedva mogu stići da svojim znanjem zadovolje i domaće potrebe.

Ministarka nauke Sanja Vlahović na tri državna fakulteta predaje po jedan predmet, a pored toga drži časove i na privatnom Univerzitetu Mediteran. Na Ekonomskom predaje Preduzetničko liderstvo, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću Liderstvo u sportu i na Fakultetu za pomorstvo Menadžment u pomorstvu. Prema prijavi Komisiji za konflikt interesa njen mjesečni honorar na Mediteranu iznosi od 280 do 572 eura, a na ostalim fakultetima ,,u zemlji i inostranstvu” dodatnih 239. Skromno – liderski i menadžerski.

I pored utemeljenih tvrdnji da je plagirala naučni rad, Univerzitet Mediteran se proglasio nenadležnim za utvrđivanje validnosti njenog rada. Poput privatnog univerziteta i tužilaštvo je, 21. avgusta, odbacilo krivičnu prijavu CGO-a protiv Vlahovićeve zbog plagijata. Navodno je prijava zastarjela! Plagijat nije.

Prezauzeti potpredsjednik Vlade i ministar informacionih tehnologija Vujica Lazović kao vanredni profesor na podgoričkom Ekonomskom fakultetu ima punu normu časova, a njegov mjesečni honorar iznosi oko 623 eura.

Kako ministri pored brojnih obaveza, sjednica Vlade, i brige o sveobuhvatnim reformama, stižu na predavanja i kakav je kvalitet istih, o tome se ne govori.

Iako nije ministar, jeste rekorder po broju časova. Predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica predaje preko 20 predmeta na Fakultetu za sport – Teorija sporta, Teorije fudbala, Komunikacije u sportu, Resursi u sportu, Istraživanja u sportu, i još sijaset predmeta koji imaju u nazivu teoriju, tehniku, taktiku… Skoro pa sve.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SUDSKI SAVJET OSTAJE U NELEGITIMNOM SASTAVU: Evropski put čeka boljeg „šofera“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore ni u drugom glasanju nije izabrala četiri člana Sudskog savjeta, što je bio jedan od ključnih uslova za nastavak EU integracija

 

Crna Gora nema kompletiran Sudski savjet. A to je ključni preduslov za promjene u sudskoj grani vlasti. Pokazalo se, tako, da su proljetošnje najave deblokade pravosuđa bile, najblaže rečeno, preuranjene.

Premijer Dritan Abazović i predsjednik skupštinskog kluba koalicije Crno na bijelo Miloš Konatar formiranje manjinske Vlade, uz podršku „kriminalne“ i „neprijateljske“ Demokratske partije socijalista (DPS), pravdali su pridobijanjem neophodne većine za izbor četiri člana Sudskog savjeta, koje bira Skupština iz reda uglednih pravnika. Kasnije su iste argumente koristili kao opravdanje za žurno izglasavanje i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Međutim, nijedan od četiri predložena kandidata u parlamentu nije dobio dvotrećinsku većinu, dok je u drugom krugu tropetinsku većinu (49 poslanika) dobio samo penzionisani profesor Pravnog fakulteta Radoje Korać.

Profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć i advokat Fikret Kurgaš nijesu dobili dovoljan broj glasova, čime je agonija Sudskog savjeta produžena. Korać je dobio 65 glasova poslanika, bez glasa protiv ili uzdržanih. Za Kurgaša je glasalo 47, dok su za Šoća glasala 43 poslanika, tri su bila uzdržana. Profesor Vučinić dobio je 46, uz dva glasa protiv. Zanimljivo je da je Vučinić u prvom krugu glasanja, prije dvadesetak dana, dobio 49 glasova koji bi mu u utorak bila dovoljna za izbor. Ali, poneko se u međuvremenu predomislio. Ili procijenio da mu politički odgovara produbljivanje postojeće institucionalne krize.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović najavila je novi konkurs za popunu upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu. ,,Kako nismo izabrali sva četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika pozivam nadležno radno tijelo – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu da saglasno članu 16a Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, po isteku roka od dva mjeseca, raspiše javni poziv sve do izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u punom sastavu”, kazala je Đurovićeva na kraju sjednice.

Ugledni pravnici u Sudskom savjetu, koji su izabrani još 2. jula 2014. godine, a koji više od četiri godine rade u neustavnom mandatu, ostaće na funkciji sve do novog postupka ali i raspleta političke krize i ishoda međupartijskog dogovora o budućim kandidatima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama predviđa da ako Skupština izabere manje od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, žrijeb određuje ko će od njih biti zamijenjen novim članom.

Privremena predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer uoči glasanja apelovala je da je krajnje vrijeme da se izaberu sva četiri člana Sudskog savjeta. „Nama je mandat produžen, evo počela je peta godina, a članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, između ostalih Dobrica Šljivančanin i Ljoro Markić, birani su 2014. Krajnje je vrijeme da se postigne ta potrebna većina. Ako se kojim slučajem to ne desi, mi po Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama nastavljamo mandat do izbora novih članova“, kazala je Simović-Zvicer.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RAT KLANOVA NAKON UBISTVA JOVANA VUKOTIĆA: Smrt brža od zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško da se može zaključiti da je ubistvom Vukotića stavljena tačka na osmogodišnji krvavi obračun kotorskih klanova, smatraju upućeni u dešavanja u balkanskom podzemlju. Jedino što se u ovom trenutku može očekivati jeste da se „škaljarci“ primire na neko vrijeme jer su u nekoliko mjeseci pretrpjeli velike gubitke

 

Još jednom su pripadnici kriminalnih grupa pokazali da su organizovaniji od službi bezbjednosti kada je riječ o pronalasku odbjeglih kriminalaca – rivala iz konkurentskih klanova. Kao da su uporniji, bolje opremljeni i spremniji da prate tragove skrivenih protivnika i daleko od zemlje u kojoj su, zvanično, traženi.

O tome svjedoči prošlonedjeljno ubistvo u Istanbulu. Likvidiran je Kotoranin Jovan Vukotić, koji je prema operativnim podacima važio za apsolutnog vođu škaljarskog kriminalnog klana nakon što su, sredinom januara 2020, u Atini, na sličan način, pred suprugama i djecom ubijeni njegov kum Igor Dedović i prijatelj Stevan Stamatović.

I dalje nepoznate osobe, motorom su se dovezle pored automobila u kojem se nalazio Vukotić sa suprugom i maloljetnim djetetom. Pet hitaca u njega ispalila je osoba koja je sjedjela iza vozača motora. To je turskim istražiteljima rekla Vukotićeva nevjenčana supruga koja je objasnila da su tog dana krenuli u šoping.

Vukotić koji je već godinu, zvanično, bio u bjekstvu pred zakonom (njegovo skrivanje pred egzekutorima konkurentskog kavačkog klana trajalo je mnogo duže), u tom trenutku nije imao lično obezbjeđenje. „Bez obzira što je znao da mu je život ugrožen, vjerovao je da turskom teritorijom može slobodno da šeta, a prema nekim podacima, imao je i zaštitu tamošnjeg podzemlja”, navodi naš sagovornik iz bezbjednosnih krugova.

Tvrdnje da je škaljarski klan obezglavljen nakon ubistva u Istanbulu nijesu daleko od stvarnog stanja stvari u toj kriminalnoj organizaciji, smatra naš sagovornik. Podsjeća ipak da se ista ocjena mogla čuti i nakon ubistva Dedovića i Stamatovića u Atini. „Djelovanje kriminalnih grupa je takvo da se one, pokazalo je i vrijeme za nama, u veoma kratkom roku pregrupišu, a onda postaju jači, organizovaniji i opasniji nego što su bili. Neće biti iznenađenje ako škaljarski kriminalni klan uzvrati žestok udarac suprotstavljenoj kriminalnoj grupi – kavčanima”.

U ovom trenutku oni jesu ostali bez vođe, ali teško da se može zaključiti da je ubistvom Vukotića stavljena tačka na osmogodišnji krvavi obračun. Jedino što se u ovom trenutku može očekivati jeste da se primire na neko vrijeme jer su u nekoliko mjeseci pretrpjeli velike gubitke kada govorimo o ljudstvu, dodaju upućeni u dešavanja u balkanskom podzemlju.

Samo od juna, a prije prošlonedjeljnog ubistva, škaljarski kriminalni klan izgubio je dva visokopozicionirana člana. Prvo je u Budvi ubijen Podgoričanin Milić Minja Šaković, koji je prema podacima policije važio za šefa podgoričkog ogranka te kriminalne organizacije. Ubica mu je sedamnaeste junske noći prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi.

Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova sklopili mozaik zločina i došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

„Tanasković je 29. maja, koristeću falsifikovana dokumenta, u Budvi iznajmio stan i platio ga do 15. jula. Takođe, on je kupio hranu za sebe i Pilčevića, kao i električni trotinet koji su koristili dok su pripremali likvidaciju. Prema dokazima prikupljenim u ovoj fazi istrage, nadzorne kamere s više objekata snimile su ga 10. i 11. juna u Budvi”, objavile su Vijesti. Istovremeno, odgovarajući na novinarska pitanja, viši policijski inspektor u Sektoru za borbu protiv kriminala Draško Kalinić rekao je da se ubistvo Šakovića može dovesti u vezu sa sukobom i djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa s područja Crne Gore. „Osumnjičeni se ne mogu dovesti u direktnu vezu sa sada pokojnim Šakovićem, što ukazuje da su ih angažovali pripadnici kriminalne organizacije suprotstavljene ovom klanu”, kazao je Kalinić.

Oružje se još nije ni ohladilo, a u regionu se pročula vijest o ubistvu škaljarca Gorana Vlaovića na Pagu. Vlaović je, prema operativnim podacima policije, takođe važio za jednu od ključnih figura u škaljarskom kriminalnom klanu. Crnogorskoj policiji je postao poznat nakon što je uhapšen zbog sumnje da je u julu 2009. godine počinio krivično djelo „pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela“, odnosno da je nakon ubistva vođe navijača Delija Marka Vesnića pružio pomoć braći Roganović Vladimiru i Dušku, kojima se sudilo za ovaj zločin. U tom periodu nije bilo podjele na škaljarkski i kavački klan. Međutim, par godina kasnije, Roganovići su, prema operativnim podacima, pristupili kavčanima dok je Vlaović izabrao škaljarski klan.

U kratkom roku hrvatski istražitelji su uhapsili ubicu i ubrzo se utvrdilo da je hitac u ubijenog ispalio Kragujevčanin koji se sumnjiči da je pružao pomoć Šakovićevom ubici. Slijedila je egzekucija u Istanbulu.

Ubijeni Jovan Vukotić je drugi član porodice ubijen u ratu kotorskih narko- klanova. U aprilu 2019. godine u kotorskom naselju Dobrota, ispred porodičnih apartmana ubijen je Veselin-Vesko Vukotić otac navodnih vođa škaljarskog kriminalnog klana – Jovana i Igora. Napadač mu je prišao dok je izlazio iz automobila i u njega ispalio više hitaca, a potom pobjegao sa mjesta zločina. Do danas nije identifikovan.

Jovanov rođeni brat Igor Vukotić nalazi se u bjekstvu već godinama. Za njim je raspisana potjernica zbog sumnje da je član grupe koja je pripremala likvidacije bivših i sadašnjih policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova kavačkog klana Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića. Članovima te grupe i dalje se sudi u podgoričkom Višem sudu, iza zatvorenih vrata. Optužnica protiv njih je potvrđena krajem decembra 2018. godine, ali do danas nije donijeta ni prvostepena presuda.

Još veći ceh u ratu kotorskih klanova platili su članovi porodice Roganović. Ubijeni su Niko Roganović, njegov sin Šćepan i sinovac Vladimir dok je njegov drugi sin Duško preživio atentat bombom podmetnutom ispod automobila, ali je ostao bez nogu.

Dok se traga za ubicama vođe škaljarskog klana, njegov supranik Radoje Zvicer, koji slovi za jednog od vođa kavčana u utorak je, u odsustvu, u Višem sudu u Novom Sadu osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava. I on je u bjekstvu a za njim je u aprilu prošle godine raspisana potjernica od strane nadležnih organa Republike Srbije.

I Zvicer se u maju 2020. godine u Kijevu našao na meti atentatora. Prema dokazima tamošnjih istražitelja, njega su pokušali da ubiju Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović te srpski državljani Milan Branković i Petar Jovanović.

Sumnja se da su Tuzović i Đukić ispalili više od deset hitaca u Zvicera, koji je uspio da preživi napad. Njegova supruga Tamara, zabilježile su sigurnosne kamere, u trenutku pucnjave istrčala je iz zgrade u kojoj su živjeli i zapucala na napadače. Tako je postala prva žena za koju je nedvosmisleno utvrđeno da se, sa oružjem u ruci, aktivno ukuljučila u obračun suprotstavljenih klanova.

Crnogorski zvaničnici nijesu se oglašavali nakon ubistva Jovana Vukotića, pa je bez odgovora ostalo i pitanje kako su ubijenoga „kavčani” pronašli prije ovdašnje policije i njihovih međunarodnih partnera.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRAĐA ŠLJUNKA IZ MORAČE: Ko štiti građevinsku mafiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Regionalni vodovod je uloženo preko 100 miliona eura, a građevinske firme su nesmetano iz korita Morače ukrale isto toliko novca ostavljajući za sobom pustoš. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivo vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja. I nikom – ništa

 

Izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snabdijeva crnogorsko primorje, prije 15 godina iznosila je oko 2.000 litara u sekundi, a danas je to oko 700 litara, saopštio je vršilac dužnosti direktora Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković u emisiji Radija CG. On je ponovio da je najveći problem koji na to utiče izvlačenje prijeska iz korita rijeke Morače.

U Regionalni vodovod je uloženo preko 100 miliona eura, a građevinske firme su nesmetano iz korita Morače ukrale isto toliko novca ostavljajući za sobom pustoš. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivo vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja, jer je zbog iskopavanja šljunka iz Morače kapacitet vodoizvorišta Bolje sestre za deset godina drastično smanjen.

Prošlog petka nelegalno vađenje šljunka je ponovo bila tema na sjednici Vlade. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović se pitao da li inspekciju interesuje gdje je ukradeni pijesak, te prozvao kompanije koje imaju nelegalne objekte: ,,Zašto građevinska inspekcija ne ode da sruši te objekte i to je pitanje”. Jeste, ali za koga ako ne za premijera.

Najava vlasti da će zaustaviti krađu šljunka odavno je postala farsa. Krajem prošle godine tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je javno progovorio o onom što svako zna – da su rijeke uništavane na zvjerski način. Javašluku poluga sistema čudio se i tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: ,,Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je izjavio da je ,,Vlada  odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom. Raditi ovo godinama, na ovakav način, katastrofa je i mi smo odlučni da tome stanemo na kraj”.

Nakon decenija krađe uz amin države u novembru prošle godine uhapšeni su vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još par osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević – Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Da nešto nije u redu sa pravdom bilo je jasno kada su neposredno nakon hapšenja  kamioni Cijevne Comerc  i pored zabrane i hapšenja snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

,,Policijska akcija koja je realizovana prošle godine rezultirala je sa dvije pojave, doprinijela je porastu cijena šljunka i greze, a u drugom dijelu pokazala nemoć i neozbiljnost države.  Za sada je smanjena samo eksploatacija šljunka iz same rijeke Morače, a  zbog porasta cijena i oslobađanja odgovornosti nelegalnih eksploatatora ili kažnjavanjem istih malim novčanim kaznama došli smo do toga da se nakon akcije intezivirala eksploatacija šljunka na državnim parcelama”, kaže za Monitor Vuk Vujisić, novinar koji ovu temu, uz brojne prijetnje mještana i vlasnika građevinskih firmi, drži u stalnom fokusu javnosti.

Objašnjava da u Osnovnom državnom tužilaštvu ove slučajeve nijesu shvatili ozbiljno, pa su u nekoliko slučajeva bez istrage odbacivali krivične prijave Uprave policije. Odbačeno je čak 18 prijava. U slučajevima gdje su postojali video dokazi nije se imalo kud pa su kradljivci kažnjeni novčanim kaznama od oko hiljadu eura. Beznačajna suma koja se na krađi pijeska zaradi za par sati.

Vujisić ističe da su osim tužilaštva odgovorne i građevinska inspekcija, Uprava za inspekcijske poslove, ali i ostale službe koje su trebale da krenu u oslobađanje državne imovine i procesuiranje onih koji samo za jednu godinu sa ovog prostora ukupno prihoduju i nekoliko desetina miliona eura.

Pored uništene rijeke i ekosistema, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je iznio računicu da je do sada samo iz Morače izvučeno 138 miliona eura. Bivši ministar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. I dok je građevinski lobi zarađivao milione uništavajući Moraču, za rubriku Vjerovali ili ne je informacija iz 2016. da je Opština Podgorica na osnovu naknade za korišćenje šljunka imala prihod od 3,91 eura. Mafija je, zbog nemoći države, toliko osilila da je oko Morače na području Grbavaca i Mahale devastirala i uzurpirala stotine hiljada kvadrata državnog zemljišta.

,,Država je odmah trebala da sprovede zakone, da procesuira lica koja i danas kradu državno dobro, uništavaju životnu sredinu, uzurpiraju državno zemljište. Država ima mehanizme da sruši nelegalne separacije, da konfiskuje mašine kojima se vrši krivično djelo i procesuira odgovorne i nakon vještačenja i čiščenja prostora naplati štetu. Stvari su ovdje jednostavne, pitanje je samo političke volje i to da li su službenici ogrezli u korupciji. Da postoji političke volje sve bi se riješilo pa čak i procesuirali korumpirani službenici koji štite kradljivce šljunka i uzurpatore”, ističe Vujisić.

Iako je očigledno da sem retoričke, prave političke volje i odlučnosti nema, Vujisić se nada da će djelovanje novinara, pojedinih građana, Zorana Lakušića iz Regionalnog vodovoda, i prije svega Institucije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, dovesti do toga da osim samih eksploatatora u budućem periodu odgovaraju i službenici koji su zbog nesavjesnog rada u službi potpomogli eksploataciju ili nisu radili svoj posao kako bi istu zaustavili.

,,Sav dokazni materijal predat je u SDT i sada se čeka reakcija glavnog specijanog tužioca Vladimira Novovića jer su pojedini specijalni tužioci odbacivali prijave”, navodi Vujisić. On kaže da sve materijale o krađi šljunka koje prikupi  ustupa Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa koji ih dalje šalje na dopunu u SDT.

,,Zanimljivo je da tek nakon što su materijali stigli do SDT-a da su pojedine institucije proradile, pa ćemo u nekim slučajevima imati i pomake u odbrani državne svojine i javnog interesa. Očekujem da će i pored ove situacije i zatrpanosti SDT-a koji vidimo posvećeno radi i na drugim slučajevima i u ovom slučaju SDT pokrenuti procese i razobličiti ovu organizovanu pljačku državnih resursa koja je godinama imala uporište u institucijama, a nažalost ima ih i dalje”, zaključuje Vujisić.

Ili to ili će pojedini i dalje krasti milione iz rijeka uz slijeganje ramena novih i starih vlastodržaca. Uz sumnju da i oni sami imaju koristi od ovako očiglednog unitšavanja i otimačine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo